Ne čekajte da dijete "progovori samo": Stručnjakinje za N1 upozoravaju na grešku koju prave mnogi roditelji

Logopedica Emina Herić istakla je da roditelji ne bi smjeli zanemariti izostanak kontakta očima, združene pažnje, odazivanja na ime ili prve riječi u dobi od oko godinu dana.

Naglasila je da dijete koje ima razvijeno razumijevanje govora ima dobru osnovu za razvoj jezika, ali da se u slučaju izostanka osnovnih komunikacijskih vještina treba što prije obratiti stručnjacima. Posebno je upozorila da roditelji ne bi trebali čekati, već redovno obavljati kontrolne logopedske preglede kako bi se eventualne poteškoće prepoznale na vrijeme.

Neuropedijatrica dr. Emina Vukaz pojasnila je da usporen razvoj govora nije dijagnoza, već simptom koji ukazuje da je potrebno utvrditi uzrok poteškoća.

Kako je navela, majke često prve primijete da nešto nije uredu, ali ih okolina nerijetko uvjerava da je riječ o prolaznoj fazi. Smatra da takav osjećaj roditelja treba shvatiti ozbiljno, a prvi korak nakon sumnje trebalo bi biti ispitivanje sluha, jer pojedini problemi sa sluhom mogu nastati i nakon novorođenačkog skrininga.

Govoreći o putu do dijagnoze, dr. Vukaz je ukazala na problem dugih lista čekanja i složenog sistema u kojem se djeca često izgube prije nego što dođu do svih potrebnih pregleda.

Istakla je da se s terapijom ne bi trebalo čekati do postavljanja konačne dijagnoze, već da bi rad s djetetom trebao početi odmah, jer su prve dvije godine života najvažnije za razvoj mozga. Prema njenim riječima, jedan od najvećih nedostataka sistema jeste izostanak osobe koja bi pratila dijete kroz cijeli proces i koordinirala preglede kod različitih stručnjaka.

Herić je upozorila i na sve veći utjecaj ekrana na razvoj djece.

Kako je kazala, zbog ubrzanog načina života djeca sve više vremena provode ispred telefona i televizora, a njihov mozak nije u mogućnosti obraditi toliku količinu podražaja. Posljedica je slabiji interes za okolinu, igru i komunikaciju.

Preporučila je da se tehnologija ne uvodi dok dijete ne razvije govor i dvosmjernu komunikaciju, a i nakon toga roditelji bi sadržaje trebali pratiti zajedno s djecom i razgovarati o njima.

Dr. Vukaz naglasila je da ekran ne uzrokuje autizam, ali može usporiti razvoj govora i dovesti do dodatnih dijagnostičkih postupaka.

Podsjetila je i na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije prema kojima djeca do 18. mjeseca života ne bi trebala biti izložena ekranima, dok bi nakon tog perioda sadržaje trebala gledati isključivo uz prisustvo roditelja i razgovor o onome što gledaju.

Sagovornice su istakle da roditelji imaju ključnu ulogu u terapiji.

Dr. Vukaz navela je istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji koje je pokazalo da su djeca čiji su roditelji aktivno učestvovali u terapiji ostvarila znatno bolje rezultate od djece koja su radila isključivo sa stručnjacima.

Savjetovala je roditeljima da s djecom razgovaraju od najranijih mjeseci života, uključuju ih u svakodnevne aktivnosti i ne čekaju stručne preglede kako bi započeli stimulaciju govora.

Govoreći o terapijama pronađenim na internetu, Herić je upozorila da one mogu biti kontraproduktivne.

Objasnila je da dijete može usvojiti pogrešan način izgovora ili izvođenja vježbi, zbog čega kasnija logopedska terapija traje znatno duže. Umjesto oslanjanja na internet ili alate poput ChatGPT-a, roditeljima je preporučila da slijede upute stručnjaka koji će terapiju prilagoditi konkretnom djetetu.

Dr. Vukaz je navela da već kod tromjesečne bebe izostanak kontakta očima može biti prvi znak za uzbunu, dok bi dijete s navršenom godinom trebalo imati nekoliko funkcionalnih riječi.

Upozorila je da dijete koje u drugoj godini ima manje od 50 riječi zahtijeva dodatnu pažnju te da čekanje može značiti gubitak dragocjenog vremena za ranu intervenciju.

Sagovornice su se osvrnule i na inkluziju u obrazovnom sistemu, ističući da asistenti i škole imaju važnu ulogu, ali da zbog nedostatka kadra i velikog broja djece često nisu u mogućnosti pružiti svima potrebnu podršku. Naglasile su da roditelji, vrtići, škole i stručnjaci moraju djelovati zajedno kako bi dijete dobilo pravovremenu pomoć.

Govoreći o liječenju i različitim terapijama koje se nude roditeljima, dr. Vukaz upozorila je da treba biti oprezan prema metodama koje nemaju naučnu potvrdu, poput pojedinih tretmana matičnim ćelijama ili lijekova koji se predstavljaju kao univerzalno rješenje za autizam.

Poručila je da roditelji uvijek imaju pravo tražiti drugo mišljenje te da je najvažnije reagovati čim se pojavi sumnja na razvojne poteškoće.

Na kraju razgovora, Herić je pozvala roditelje da ne odgađaju odlazak logopedu i da ne odustaju od terapije, čak ni kada rezultati ne dolaze odmah.

Naglasila je da je rana intervencija od presudnog značaja te da uz zajednički rad roditelja i stručnjaka uvijek može doći do napretka u razvoju djeteta.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad