BiH prvi put dobija nekarijernog američkog ambasadora: Analitičar za N1 pojasnio kakav će pristup imati

Johnson je 17. septembra saslušan pred Odborom za vanjske poslove Senata SAD-a kao kandidat za ambasadora u BiH.

Tokom saslušanja američki senatori posebno su otvorili pitanja Dejtonskog sporazuma, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, ruskog utjecaja i sankcijskih ovlasti američke administracije.

"Promijenjen je pristup prema Bosni i Hercegovini"

Memišević kaže da promjena američke politike nije počela Johnsonovim saslušanjem, već da se naznake drugačijeg odnosa prema ovom dijelu Evrope vide već duže vrijeme.

"Mi nekako pričamo o tom ublažavanju pristupa SAD-a prema Bosni i Hercegovini, pa ne samo prema Bosni i Hercegovini, nego i prema Evropi, na kraju krajeva prema Zapadnom Balkanu svakako, još od samog početka mandata. Konkretno, ono što smo osjetili u Bosni i Hercegovini jeste onaj momenat kada su faktički skinute sve sankcije koje su postavljene protiv određenih pojedinaca u Bosni i Hercegovini, posebno u Republici Srpskoj."

Upravo je tada, kaže, postalo jasno da Washington mijenja pristup.

"Ja sam tada vidio da postoji, okej, postoji jedan promijenjeni pristup prema Bosni i Hercegovini. Međutim, ono što je također jako bitno za spomenuti jeste i to da je ovo jedan jako dug period koji je prošao bez ambasadora u Sarajevu i bez ambasadora i u Beogradu i bez ambasadora u Podgorici, što je isto jedna politička poruka."

"SAD se više ne želi toliko baviti Evropom"

Na pitanje kakvu poruku takvo odsustvo šalje Zapadnom Balkanu, Memišević smatra da je riječ o znatno široj promjeni američke vanjske politike.

"To je poruka Zapadnom Balkanu i poruka i Evropskoj uniji, svakako, da Sjedinjene Američke Države se više ne žele toliko baviti Evropom generalno kao kontinentom i, na kraju krajeva, kao geopolitičkim subjektom."

Podsjetio je na sličan period nakon pada Berlinskog zida i početka raspada Jugoslavije.

"To je ista ona stvar koja je bila neposredno nakon pada Berlinskog zida, kada je George Bush stariji bio predsjednik, kada je, tek kada je krenuo raspad Jugoslavije, tadašnji državni sekretar Jim Baker izašao i rekao: 'Mi nećemo i ne želimo da budemo svjetski policajci.' Vrlo brzo, kako se promijenila administracija u Washingtonu, ta priča se promijenila."

Njegova ocjena je da se SAD sada ponovo približava sličnom stavu.

"E, sad smo opet došli na ovu priču da SAD ipak ne želi da bude taj svjetski policajac."

Geopolitički vakuum na Zapadnom Balkanu

Johnson je tokom saslušanja govorio o ohrabrivanju lokalnih rješenja, što otvara pitanje znači li to da SAD domaćim akterima prepušta veću odgovornost.

Memišević smatra da takvo povlačenje ne znači da će prostor ostati prazan.

"Domaćim akterima i onim akterima koji eventualno žele da uđu na, nazovimo to, geopolitičko tržište Zapadnog Balkana. Dakle, da li je to Evropska unija, da li je to Kina, Rusija ili bilo ko drugi."

Takav razvoj događaja, prema njegovim riječima, logična je posljedica stvaranja geopolitičkog vakuuma.

"I to je ono što bi se po sili prilika moralo desiti kada imate taj jedan geopolitički vakuum, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego bilo gdje drugo."

"Fokus više nije na geopolitičkim, nego na transakcionim rješenjima"

Memišević novu američku politiku opisuje kao prelazak sa klasičnog geopolitičkog pristupa na izrazito transakcioni.

"Opet kažem, to podcrtava jedan novi vanjskopolitički pristup Washingtona prema svijetu generalno, gdje se fokus više stavlja ne na geopolitička rješenja kao odgovor na prijetnje, odnosno izazove po nacionalnu sigurnost SAD-a, nego na transakciona rješenja kao odgovor na geopolitičke izazove i prijetnje po nacionalnu sigurnost SAD-a."

Takav pristup, smatra, već se može vidjeti širom regiona.

"To je ono što smo gledali po cijeloj regiji. U suštini, još uvijek imamo proteste u Albaniji zbog razvoja jednog otočja na Mediteranu koji pripada Albaniji, a koji treba da radi firma koja je povezana sa administracijom."

Kao još jedan primjer naveo je Srbiju.

"Ista stvar je sa zgradom Generalštaba u Beogradu, koja je trebala da postane Trump toranj u Beogradu. Jako slična stvar je i u Bosni i Hercegovini u kontekstu Južne interkonekcije."

Koliko će nova politika odgovarati domaćim političarima?

Na pitanje koliko ovakav američki pristup može odgovarati Miloradu Dodiku i drugim domaćim političkim akterima neposredno pred izbore, Memišević upozorava da američka politika može relativno brzo ponovo promijeniti smjer.

"Nisam mišljenja da to nešto sad odgovara bilo kojoj strani u Bosni i Hercegovini u faktički pola predizborne kampanje. Međutim, često zaboravljamo da američka politika funkcioniše na periode od dvije godine."

Ukazao je na izbore za Kongres koji slijede u novembru.

"Mi imamo izbore za Predstavnički dom i za dio Senata u novembru, gdje skoro pa uvijek tradicionalno stranka aktuelnog predsjednika gubi kontrolu nad makar jednim od domova."

To bi, prema njegovoj procjeni, moglo proizvesti snažniji otpor politici Donalda Trumpa.

"Vrlo vjerovatno možemo imati puno više opozicije prema politikama Donalda Trumpa, ne samo u kontekstu BiH ili Zapadnog Balkana, nego u kontekstu generalno, globalnom."

Zbog toga trenutni kurs ne smatra trajno zacrtanim.

"Ja vidim ovo kao, da, vraćanje, pa onako političkih ovlasti, da to tako kažemo, lokalnim elitama u Bosni i Hercegovini. Kad kažem u Bosni i Hercegovini, mislim na Bosnu i Hercegovinu i na Zapadni Balkan. Međutim, u isto vrijeme ja uzimam to sa jednom dozom sumnje, jer za dva mjeseca može sve da se promijeni", kazao je te nastavio:

"Za dvije godine tek može sve da se promijeni kada su predsjednički izbori i kada su iste godine i izbori za dijelove Kongresa. Tako da mi vrlo lako možemo imati totalno drugu politiku i kada su u pitanju sankcije i kada su u pitanju generalno vanjskopolitički pristupi u Bosni i Hercegovini."

"Mi već živimo novu realnost transakcione diplomatije"

Govoreći o mogućnosti da privatne investicije i poslovni dogovori postanu važniji od pitanja demokratskih standarda i borbe protiv korupcije, Memišević kaže da to nije budući scenario, nego proces koji je već počeo.

"Jedna bitna stvar. Mi to već sad imamo. Mi to imamo nekoliko, pa možda i nekoliko godina. Priča oko Trump tornja u Beogradu je počela prije dvije, tri godine. Počela je faktički neposredno prije predsjedničkih izbora u SAD-u. Tako da mi već živimo tu jednu novu realnost u tom kontekstu."

Takva promjena već utiče i na regionalne političke odnose.

"Na koji način će to promijeniti odnos lokalnih snaga na Zapadnom Balkanu, to je isto nešto što mi trenutno imamo priliku da vidimo. Dakle, imamo situaciju gdje su ove, uslovno rečeno, proruske, odnosno proistočne političke snage na Zapadnom Balkanu puno osnažene u kontekstu svog regionalnog, odnosno vanjskopolitičkog pristupa."

Memišević ne očekuje da će se to promijeniti bez promjene kursa samog Washingtona.

"Ja ne vidim da će se to promijeniti, osim ako ne dođe do neke promjene u samom Washingtonu."

Kritike Trumpovog pristupa počinju stizati i iz Washingtona

Memišević je podsjetio da se i u američkoj prijestolnici već čuju kritike politike administracije prema Zapadnom Balkanu.

"Mislim da je bitno i spomenuti u kontekstu tog saslušanja koje je bilo jučer, a i u kontekstu ovog saslušanja pred Komisijom Predstavničkog doma koji je bio prije nekoliko dana također, da već počinjemo da vidimo glasove koji dolaze iz Washingtona koji govore da je trenutni pristup administracije Donalda Trumpa na Zapadnom Balkanu negativan."

Prema njegovim riječima, kritičari takvog pristupa tvrde:

"Da on osnažuje aktere poput Rusije, osnažuje aktere poput Kine i koristi se za masovno obogaćivanje kompanija, odnosno aktera koji su bliski samoj administraciji i bliski lično predsjedniku Trumpu."

I tokom Johnsonovog saslušanja republikanski i demokratski članovi Odbora govorili su o potrebi zaštite suvereniteta BiH i suzbijanja ruskog malignog utjecaja. Demokratska senatorica Jeanne Shaheen posebno je otvorila pitanje korištenja sankcijskih ovlasti koje je Kongres propisao.

Šta zapravo znači "smanjiti maligni utjecaj"?

Johnson je, prema Memiševiću, najavio jačanje saradnje sa prozapadnim akterima i borbu protiv transnacionalnog kriminala.

"Johnson je jučer na tom saslušanju i rekao, između ostalog, da ono što on želi da uradi jeste da osnaži, uslovno rečeno, saradnju sa zapadnim akterima, odnosno sa prozapadnim."

Međutim, Memišević smatra da još nema dovoljno detalja o tome kako bi ta politika trebala izgledati.

"Kroz borbu protiv transnacionalnih kriminalnih grupa. Međutim, izuzev toga, mi nismo ništa drugo dobili. Mi ne znamo šta to tačno znači, na koji način to treba da se radi."

Podsjetio je da se ranije dio takvog angažmana odvijao kroz programe USAID-a.

"To se prije radilo kroz programe USAID-a. Ja sada u ovom momentu ne vidim neki jasan put prema kojem će SAD da ide kako bi se taj uticaj suzbio."

Naglasio je da problem nije ograničen samo na BiH.

"A slažem se, to apsolutno jeste jedan jako ozbiljan problem koji cijeli region, uključujući i Hrvatsku i Sloveniju i Centralnu Evropu, u ovom momentu osjeti."

Johnson potpuno drugačiji od prethodnih američkih ambasadora

Memišević smatra da je sama Johnsonova biografija važna za razumijevanje načina na koji bi mogao obavljati posao.

"Zanimljiva stvar u tome jeste što je ovo prvi put u historiji diplomatskih odnosa Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država da imamo diplomatu, odnosno da imamo ambasadora koji je nekarijerni. Ovo je prvi politički imenovan ambasador u Bosni i Hercegovini."

Posebno ističe njegovu vojnu pozadinu.

"Njegova biografija je meni zanimljiva zbog onoga što on više nije, a to je vojnik. Pričamo o penzionisanom generalu američkih marinaca i to će svakako da donese jedan drugačiji način razmišljanja pri shvatanju samog posla koji mi do sad nismo imali, koji nije onaj klasični birokratski, odnosno diplomatski koji smo imali proteklih 30 godina, nego u potpunosti drugačiji."

Na pitanje hoće li biti drugačiji od Michaela Murphyja, Memišević je odgovorio:

"U potpunosti drugačiji od bilo kojeg drugog, bilo kojeg ambasadora, i Englisha, i Nelsona i tako dalje, bilo kojeg ambasadora od 1992. do danas."

Moguće američke investicije u namjensku industriju BiH

Upravo bi ekonomija, prema Memiševićevom tumačenju Johnsonovog nastupa, mogla postati jedan od glavnih segmenata novog odnosa Washingtona i Sarajeva.

"Ja bih tu možda prihvatio ovo njegovo izlaganje jučer u potpunosti onako kako je on to i rekao, da će on raditi na pospješivanju ekonomskih, privrednih veza i tako dalje između SAD-a i Bosne i Hercegovine."

Memišević tu vidi prostor za nove investicije.

"Ja bih vidio tu jako puno investicija koje bi eventualno došle, nekih novih partnerstava i tako dalje, pogotovo kada je u pitanju namjenska industrija."

Potom je naveo konkretne kompanije.

"Nemojmo zaboraviti činjenicu da je drugi najveći dioničar dvije, skoro pa najveće firme, javne kompanije namjenske industrije u Bosni i Hercegovini, 'Pretis' Vogošća i 'Binas' Bugojno, drugi najveći dioničar američka kompanija. Dakle, vrlo lako se mogu desiti neke nove investicije u tim kompanijama."

Spomenuo je i projekat Južne interkonekcije.

"Imamo i tu cijelu priču oko Južne interkonekcije. Naravno, ja bih isto tu tako, iako ugovor još uvijek nije potpisan, ne znam koliko će to ni stići da se odradi prije američkih izbora, prije naših izbora, vrlo vjerovatno da neće."

Memišević očekuje Johnsonovu potvrdu

Kada je riječ o samoj proceduri njegovog imenovanja, Memišević smatra da ishod dosadašnjeg procesa ukazuje na potvrdu.

"Glasanje koje je jučer bilo nama govori da će on biti potvrđen. I ono što, u suštini, sad ostaje da se uradi jeste da on ili ne dobije ili dobije agreman od Predsjedništva Bosne i Hercegovine."

Memišević smatra da se američkoj administraciji žuri da proces imenovanja ambasadora završi prije novembarskih izbora.

"To mi je nekako, to je prva stvar koja mi je pala na pamet onog momenta kad je njegovo ime i ime još nekolicine ambasadora, uključujući i ambasadora u Beogradu, objavljeno. Da je meni nekako to išlo na stranu da se administraciji žuri da to što prije uradi, jer vrlo vjerovatno onda poslije izbora, poslije novembra, neće moći da uradi."

Može li Evropska unija popuniti prostor koji ostavlja Amerika?

Uz povlačenje SAD-a iz uloge koju je decenijama imao u Evropi i na Balkanu, otvara se pitanje spremnosti Evropske unije da preuzme veću odgovornost.

Memišević smatra da je važnije pitanje kakve posljedice evropska politika ostavlja na demokratske aktere u regionu.

"Mislim da nije stvar do toga kako će se to odraziti u Evropskoj uniji, koliko je do toga koliko će se to odraziti na one demokratske snage u Bosni i Hercegovini i u Srbiji."

Posebno je izdvojio situaciju u Srbiji.

"Pogotovo imajući u vidu proteste koje imamo u Srbiji već nekoliko godina i trenutna politička trvenja koja imamo na relaciji Studentska lista, odnosno Srpska napredna stranka, odnosno Aleksandar Vučić."

Memišević smatra da Evropska unija nije dovoljno jasno pokazala podršku studentskom pokretu u Srbiji.

"S te strane ja mislim da je, barem što se tiče Evropske unije, ovo jedna propuštena prilika da se pokaže potpora, pogotovo kada je u pitanju Srbija, da se pokaže potpora studentima koja mi znamo da postoji, ali ona nije vokalizirana na adekvatan način. Nije nijednom do sada vokalizirana, čak i kada su išli u Brisel i vozili i šetali do Brisela, nisu dobili tu podršku koju je javnost očekivala."

Takav odnos za njega ukazuje na širi problem.

"I to pokazuje jednu, možda je propast teška riječ, ali pokazuje potrebu za promjenom politike Evropske unije prema Zapadnom Balkanu. I možda ne nužno ni samom Zapadnom Balkanu."

Da li EU podržava Vučića?

Na pitanje da li Evropska unija u Aleksandru Vučiću vidi dobrog partnera kojeg ne želi izgubiti, Memišević nije želio donositi takav zaključak bez dokaza.

"To su neki momenti koje ja nekako izbjegavam da komentarišem zbog izazovnosti situacije. Ja ne vidim da Evropska unija direktno podržava Aleksandra Vučića. Da li se nešto dešava, uslovno rečeno, ispod stola, to je sad već druga stvar. Ali direktno te podrške nema."

Ipak, upozorava da šutnja također može imati političku težinu.

"Ali sama šutnja koju smo vidjeli u tim trenucima kada su studenti otišli u Brisel i u Strasbourg pješke, odnosno biciklom, se može protumačiti kao podrška."

Crna Gora pokazuje da politika proširenja ipak može funkcionisati

Memišević ne smatra da se odnos Evropske unije prema cijelom Zapadnom Balkanu može posmatrati jednako.

"Ja kad pričam o ovim stvarima, nekako izbjegavam da pričam o Zapadnom Balkanu, jer imamo situaciju da će Crna Gora vrlo vjerovatno 2027. ili 2028. ući u Evropsku uniju. Znači, ta politika Evropske unije prema nekim zemljama Zapadnog Balkana očito funkcioniše."

Nedolazak Ursule von der Leyen u Sarajevo i Beograd vidi kao loš potez

Posebno se osvrnuo na odluku predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da zbog izbora ne posjeti Sarajevo i Beograd.

"Kažem da je pozicija, u suštini, izuzetno jasna. Jer ako imamo činjenicu da, evo, otkazuje se posjeta Ursule von der Leyen Sarajevu..."

Na opasku da možda želi izbjeći miješanje u predizbornu kampanju, Memišević odgovara:

"Ali samim nedolaskom oni učestvuju, tako je, na ne toliko direktan način. Mislim da je, kad se podvuče crta, mislim da je loš pristup nedolazak u Sarajevo i nedolazak u Beograd zbog ovog svega."

Sličnu primjedbu ima i na tajming imenovanja američkih ambasadora.

"Ali ako ćemo istim aršinom, uslovno rečeno, gledati i ovo potvrđivanje ambasadora koje je jučer bilo i u Beogradu i u Srbiji i u Sarajevu, mislim da je i to jedan loš pristup samo u kontekstu tajminga. Ništa više."

"Možda ćemo za dva mjeseca imati totalno drugu priču"

Memišević smatra da ovakvi potezi međunarodnih aktera u jeku kampanje otvaraju prostor za različita domaća politička tumačenja.

"Zašto u faktički pola predizborne kampanje imamo jednu takvu situaciju gdje se samo onako daje povoda za nepotrebne komentare koje ćemo mi vrlo vjerovatno imati, koji dolaze iz Srbije i iz Bosne i Hercegovine u kontekstu predizborne kampanje", naveo je te dodao:

"A koje će se vrlo vjerovatno odražavati na to kako sankcija više nema, kako je ovo nova Amerika koja hoće da sarađuje sa svima i tako dalje, a možda ćemo za dva mjeseca imati totalno drugu priču."

Zato očekuje zanimljive promjene u retorici regionalnih političara.

"Tako da će biti interesantno gledati lokalne aktere na Zapadnom Balkanu, odnosno posebice u Srbiji i u Bosni i Hercegovini, kako mijenjaju svoju priču u novembru ili u novembru za dvije godine."

Rusija i Kina neće mijenjati pristup Zapadnom Balkanu

Za razliku od SAD-a, Memišević ne očekuje veće promjene u politici Moskve i Pekinga prema regionu.

"Ja ne mislim da će tu doći do neke posebne promjene kada je u pitanju pristup te dvije države na Zapadnom Balkanu."

Kineski model, prema njegovim riječima, ostaje primarno ekonomski.

"Kina će i dalje forsirati ili kreditna sredstva ili će forsirati infrastrukturne projekte koje mi vidimo u regiji."

Rusija će, smatra, nastaviti raditi prvenstveno kroz domaće političke aktere.

"Rusija će i dalje forsirati lokalne političke elite, kao što radi i posljednjih desetak godina."

Povukao je paralelu sa ruskim djelovanjem u drugim državama.

"I to je ista ona stvar koja je rađena u Estoniji 2008., koja je rađena u Ukrajini 2014., koja je rađena, na kraju krajeva, u Ukrajini 2022."

Memišević na kraju razgovora procjenjuje da se ključna promjena posljednjih godina ne događa u Moskvi ili Pekingu, već u Washingtonu.

"Znači, do promjene u tom kontekstu neće doći. Jedina promjena koju ja vidim trenutno, koju gledam u posljednjih nekoliko godina, jeste da se promijenio pristup SAD-a", zaključio je Memišević.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad