Hoće li reforma uspjeti?
Novo glasanje, nova pravila, stari izazovi: Da li je BiH spremna za najveću promjenu izbornog procesa?

Kada građani Bosne i Hercegovine 4. oktobra ove godine izađu na Opće izbore, prvi put neće glasati na način na koji su navikli više od dvije decenije. Umjesto dosadašnjeg označavanja kandidata na glasačkom listiću, dočekat će ih elektronska identifikacija birača, skeneri glasačkih listića i potpuno novi način glasanja. Cilj reforme je unaprijediti integritet izbornog procesa i smanjiti prostor za manipulacije, ali stručnjaci upozoravaju da njen uspjeh neće zavisiti samo od tehnologije. Jednako važni bit će pripremljenost birača, obuka biračkih odbora i sposobnost institucija da jednu od najvećih promjena izbornog procesa u Bosni i Hercegovini provedu bez većih poteškoća.
No, dok se najveća pažnja javnosti usmjerava na tehnologiju, stručnjaci upozoravaju da će njen uspjeh zavisiti od mnogo banalnijih stvari: koliko će birači razumjeti nova pravila, koliko će birački odbori biti obučeni i hoće li institucije imati dovoljno vremena da provedu jednu od najzahtjevnijih reformi izbornog procesa od uvođenja sadašnjeg izbornog sistema.
Šta se mijenja na biračkim mjestima?
Na predstojećim izborima birači će se prvi put identifikovati elektronskim putem, korištenjem otiska prsta i skeniranjem ličnih dokumenata, dok će se glasački listići brojati pomoću skenera. Istovremeno, mijenja se i način glasanja za predstavnička tijela. Na glasačkom listiću više neće biti ispisana imena kandidata. Birač će najprije morati označiti politički subjekt, a tek potom, ukoliko to želi, dati preferencijalni glas za najviše tri kandidata s te liste, koristeći njihove redne brojeve sa posebnog kandidatskog spiska.
Upravo u tome zagovornici reforme vide najveći iskorak u zaštiti izborne volje građana.

Tehnologija protiv izbornih manipulacija
Dario Jovanović iz Koalicije "Pod lupom" smatra da će nove tehnologije spriječiti manipulacije koje su godinama predstavljale jednu od najvećih slabosti izbornog procesa. Kako je rekao u razgovoru za N1, elektronska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića trebali bi onemogućiti glasanje u ime birača koji nisu izašli na izbore, dodavanje glasova na prazne listiće, poništavanje važećih glasova političkih oponenata, te manipulacije rezultatima i izlaznošću.
Takve promjene, prema njegovim riječima, predstavljaju historijski iskorak u zaštiti integriteta izbora.
Međutim, gotovo jednako važno upozorenje odnosi se na ono što tehnologija ne može riješiti.
"Nove izborne tehnologije riješit će problem dokazanih izbornih nepravilnosti na biračkom mjestu, ali ne i političke pritiske", upozorava Jovanović.
Podsjetio je na istraživanje Koalicije "Pod lupom" iz 2022. godine, prema kojem je oko 40 posto građana bilo izloženo različitim oblicima nezakonitih pritisaka: od obećanja zaposlenja u zamjenu za glas, prijetnji otkazom, uskraćivanja socijalnih davanja, do obaveze prisustvovanja stranačkim skupovima ili dovođenja sigurnih glasova za određene političke subjekte.
Skener ne može spriječiti politički pritisak
Sličnu ocjenu iznosi i Hasan Kamenjaković iz Koalicije "Pod lupom", koji podsjeća da elektronski sistemi ne mogu eliminisati preuranjenu kampanju, zloupotrebu javnih resursa niti različite oblike pritiska na birače prije samog izbornog dana. Ali, donose bitnu razliku u odnosu na prethodne izborne cikluse.
"Ovaj put njihov glas sigurno ide onome kome su ga dali. Neće biti zloupotrijebljen. Međutim, važno je da u ovom periodu ne nasjednemo na neke od pritisaka koje će politički subjekti sigurno vršiti", kazao je u izjavi za N1.
Drugim riječima, nove tehnologije mogu zaštititi glas kada birač dođe na biračko mjesto, ali ne mogu uticati na okolnosti pod kojima je taj glas donesen.
Upravo zato stručnjaci smatraju da će pravi izazov biti provedba reforme.
Za razliku od dosadašnjeg sistema, u kojem je birač jednostavno označavao kandidata ili politički subjekt, novi način glasanja podrazumijeva više koraka. Potrebno je najprije označiti politički subjekt, zatim pronaći redni broj željenog kandidata na posebnoj kandidatskoj listi i, ukoliko birač želi koristiti preferencijalni glas, pravilno označiti do tri kandidata. Ukoliko označi samo kandidate, a ne i politički subjekt, glasački listić bit će nevažeći.
Zbog toga se pitanje edukacije birača nameće kao jedan od ključnih izazova pred izbore.
Anketa među građanima pokazuje da mnogi još nisu upoznati s novim pravilima. Dok jedni smatraju da će se lako prilagoditi, drugi priznaju da ne znaju šta ih očekuje ili vjeruju da će upute dobiti tek na biračkom mjestu.
Schmidtove izmjene iz 2024.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona BiH u martu 2024. godine. Te izmjene se odnose na uvođenje skenera glasova, elektronsku identifikaciju birača i način biranja članova biračkih odbora.
Ključne novine
- Uvođenje optičkih skenera i nadzora glasanja
- Elektronska identifikacija birača na biralištima
- Profesionalizacija i stroža pravila za biračke odbore
Hoće li reforma položiti prvi ispit?
Slične dileme imaju i oni koji će organizovati izborni proces.
Predsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina Dijana Savić-Božić upozorava da lokalne izborne komisije još čekaju konačan izgled glasačkog listića i detaljna uputstva za provođenje obuka biračkih odbora. Ističe da će ovogodišnji izbori biti organizacijski znatno zahtjevniji upravo zbog novih tehnologija i da vremena za pripremu nije mnogo. Upozorila je i na neke druge stavke koje primjenu novih tehnologija stavljaju pod znak pitanja:
"Jasno je da su ovi izbori, sa specifičnim tehnologijama, zahtjevniji i da treba angažovati mnogo više ljudi. Izgled glasačkog listića ne znamo, kao ni detaljna uputstva. Nadam se da ćemo ih dobiti prije obuke članova biračkih odbora, koja je predviđena za početak septembra. Ne znam na koji način GIK Bijeljina može provesti ove izbore ako nisu plaćeni ni prošli izbori."
I iz Centralne izborne komisije (CIK BiH) naglašavaju da će, uprkos elektronskom skeniranju, ostati mogućnost ručnog brojanja glasačkih listića kako bi postojala dodatna kontrola rezultata i otklonile eventualne sumnje u rad sistema. Istovremeno najavljuje kampanju edukacije birača kroz video materijale i druge informativne sadržaje.
"Zakonodavac je predvidio dva načina brojanja glasova. Prvi je skeniranje glasačkih listića i elektronsko prebrojavanje, po automatizmu, što bi se reklo, odnosno ono što uređaj radi. Međutim, zadržan je i stari način, da tako kažem, ručnog prebrojavanja glasačkih listića, kako ne bi bilo dezinformacija", ističe član CIK-a BiH Suad Arnautović.
Pred Bosnom i Hercegovinom tako je najveća tehnološka promjena izbornog procesa u posljednjih nekoliko decenija. Ako bude provedena kako je planirano, mogla bi značajno unaprijediti zaštitu glasova na biračkim mjestima i povećati povjerenje u brojanje glasova.
Međutim, prvi pravi test novih tehnologija neće biti brzina skenera niti rad elektronske identifikacije. Uspjeh reforme zavisit će od toga hoće li građani razumjeti novi način glasanja, hoće li birački odbori biti dovoljno pripremljeni i hoće li institucije uspjeti provesti promjene bez stvaranja novih prepreka u ostvarivanju biračkog prava. Upravo zato će se uspjeh najveće izborne reforme u Bosni i Hercegovini, barem u njenoj prvoj primjeni, mjeriti jednako ljudima koliko i tehnologijom.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare