Još do jučer nadležni u Bosni i Hercegovini su počeli dizati ruke od COVAX-a jer isporuka naručenih cjepiva drastično kasni. No, novo obećanje je upravo stiglo. Ministarstvo civilnih poslova obaviješteno je da će prve doze ipak biti isporučene, i to za 15-ak dana.

“Riječ je o vakcinama koja su dobila potrebno odobrenje Evropske agencije za lijekove (EMA) i koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija”, poručeno je iz MCP.

Od 1.200.000 doza cjepiva koliko je BiH zatražila od Covaxa i platila sve te doze, u februaru se očekuje isporuka tek 23.400 doza Pfizerova cjepiva i između 153.000 i 259.000 doza cjepiva AstraZenece.

Nove najave o navodnoj isporuci cjepiva, stižu u trenutku kada naša zemlja nema niti jednog cjepiva, dok se procijepljenost u pojedinim zemljama okruženja mjeri stotinama hiljada ljudi. Građani nisu iznenađeni.

“Mislim da je za sve u našoj državi odgovorna vlast. U svemu kasnimo, tako i za vakcine”.

“Očekivano je bilo da ćemo dobiti vakcine kasnije, ali eto. Nadamo se da će doći kad tad”.

“Nikad ne znamo zbog čega je nešto dobro. Hajde da vidimo kakva će biti iskustva drugih”.

“Stvarno je žalosno da su svi u regii dobili vakcine i počeli sa vakcinisanjem, a mi jedini nismo”.

“S obzirom kakvo nam je stanje u državi, mislim da će se ipak to riješiti na vrijeme”, kažu građani Sarajeva.

Nadležni u BiH oslonili su se samo na COVAX mehanizam dok su druge zemlje direktno pregovarali sa proizviđačima. Tek nedavno su premijeri odlučili načiniti prve korake ka mogućoj direktnoj nabavi. Istodobno, Republika Srpska se osigurava samoinicijativno na trećoj strani.

“Republike Srpske što se tiče, obezbijediti oko 100.000 vakcina koje će stići u februaru, a počet će stizati ovih dana, iz Ruske Federacije od različitih proizvođača“, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.

“Sa epidemiološkog stajališta ne postoji ni RS, ni FBiH ni Distrikt Brčko. Postoji BiH. Vi ne možete ništa napraviti u RS, ukoliko niste učinili u drugim dijelovima države“, kazao je Ednan Drljević, infektolog.

A kada jednog dana cjepivo i stigne, građani će imati pravo odlučivati hoće li se cijepiti ili ne. Internetom kruže različite provjerene ali i lažne informacije, a struka je ta koja bi trebala objasniti građanima šta je istina.

“Jer vi ste slobodni građani, kad već glasate slobodno, onda ste vjerojatno kompetentni da birate sami i čime ćete biti vakcinirani. Ali, to bi zahtijevalo veliki edukativni pothvat“, istakao je Miroslav Radman, biolog.

“Ljudi koji se zaraze pravim virusom imaju tisuću puta veću šansu imati puno ozbiljnije posljedice od toga, nego što danas znamo o cijepljenju. Prema tome, svaki pojedinac koji se cijepi će zaštititi sebe sa tim da neće prolaziti kroz tu jednu dosta neizvjesnu bolest“, izjavio je Ivan Đikić, znanstvenik.

A nuspojave, za sada, su vrlo blage a one ozbilnije se javljaju u zanemarivim procentima. Ipak, građani, baš kao što imaju pravo birati hoće li se cijepiti, imaju pravo biti informirani o sadržaju i o nuspojavama koje svako cjepivo može izazvati. A država je ta koja je dužna osigurati građanima pravo da mogu biti cijepljeni, što u slučaju BiH još nije slučaj.