Profesor Čustović o suši, poljoprivredi i neuređenom upravljanju prirodnim resursima: 'Vode imamo, ali nemamo rezerve'

„Moram priznati, nažalost, da nismo. Iako se o ovoj temi priča već u zadnjih 20 godina, i to vrlo intenzivno“, rekao je Čustović gostujući u Novom danu.

„Klima se nije samo promijenila, promijenio se hidrološki režim“

Čustović kaže da sve ukazuje na to da se klima mijenja, odnosno da se već promijenila, što ima posljedice na biodiverzitet, život ljudi i hidrološki režim.

„Hidrološki režim nam se u našim uslovima izmijenio. On više nije onakav kakav smo navikli da bude“, kazao je.

Kao primjer navodi ovogodišnji februar, mart i april, koji su bili izrazito sušni, uz malo snijega. Nakon toga je uslijedio period kiše koji, prema njegovim riječima, nije mogao nadoknaditi nedostatak vlage, a potom i toplotni valovi sa ekstremnim temperaturama.

„Vidite kako se javljaju u valovima, tipično, po nekoliko dana, i to izuzetno dugački period, po desetak dana, sa ekstremnim temperaturama, čak na jugu do 42,8 stepeni. I naravno da su posljedice ovakve kakve jesu“, rekao je.

Bosna i Hercegovina, dodaje, ima tri klimatske zone – kontinentalnu na sjeveru, brdsko-planinsku u centralnom dijelu i submediteransku na jugu – zbog čega se posljedice suše ne osjećaju jednako u svim dijelovima zemlje.

„Mi ništa ne možemo uraditi ako to ne postane dio politika“

Iako se o klimatskim promjenama rade brojna istraživanja i međunarodni projekti, Čustović smatra da problem nastaje kada struka i istraživanja trebaju biti pretočeni u konkretne politike.

„Ono što se kod nas događa, događa se na nivou određenih grupa ili, recimo, istraživača, fakulteta, pojedinačnih. Ali i to što se događa, gdje pojedinci daju svoj obol da doprinesu na neki način, niko to ne uvažava“, kazao je.

Dodaje da se ništa ne može uraditi bez toga da rezultati istraživanja postanu sastavni dio politika.

Prema njegovim riječima, međunarodne organizacije pripremaju dokumente za donosioce odluka, ali oni često ostanu neiskorišteni.

„Niko, vjerujte mi, to ne čita. Tih pristupa nema“, rekao je.

Problem vidi i u kratkoročnom političkom razmišljanju.

„Ja nisam vidio ni u jednom ministarstvu, niti jednog ministra, niti jednog premijera da strateški razmišlja i da kaže: ‘E, ovo pitanje je jako važno za ovaj narod, za ovu zemlju ili dijelove zemlje, i mi ćemo raditi na tome pitanju sljedećih 10 godina.’ Nego mi sva pitanja postavljamo za kratkoročni izborni period“, kazao je Čustović.

„Mi smo zapušteno društvo“

Govoreći o odnosu društva prema javnom dobru, Čustović je bio vrlo kritičan.

„Mi smo zapušteno društvo, moram priznati. Mi smo apsolutno zapušteno društvo“, rekao je.

Smatra da se zakonska regulativa primjenjuje selektivno te da se ne razvija svijest o tome da pojedinac svojim ponašanjem doprinosi opštem dobru.

„Mi zapravo nemamo svijest i ne gradimo svijest da pojedinac doprinosi opštem dobru, da ako je opšte dobro izgrađeno, da će svima unutar toga biti dobro“, kazao je.

Prema njegovim riječima, posljedice takvog odnosa vide se i u načinu na koji se koriste postojeći sistemi i infrastruktura, ali i u odnosu prema prirodnim resursima.

„Vode imamo, ali nemamo rezerve“

Na pitanje koliko vode BiH ima, Čustović kaže da je količina vode na godišnjem nivou velika, ali da to ne znači da je voda dostupna onda kada je najpotrebnija.

„Vode imamo neograničeno, što bi rekli, u smislu količina na, recimo, godišnjem nivou. Ali šta to znači? Ako 100 dana ili 90 dana kroz područje Hercegovine protiče voda i niko je ne zaustavlja, ili godinu dana, mi nemamo rezerve vode koje bi nam obezbijedile sigurnu proizvodnju“, rekao je.

Problem je, kako navodi, nedostatak infrastrukture.

Posebno upozorava na stanje ruralnog prostora koji je, prema njegovim riječima, prepušten sam sebi.

„On je podivljao. Priroda čini svoje. On je zarastao. I naravno, to je idealno područje sad za požare i za sve ostale ekstreme koji se javljaju na tom području“, kazao je.

Čustović godinama zagovara izgradnju mikroakumulacija i konzervaciju tla, posebno u brdsko-planinskim područjima, kako bi se voda sačuvala za periode kada je najpotrebnija.

Upozorava na posljedice hidroelektrana i zahvatanja vode

Govoreći o upravljanju vodama, Čustović je kritikovao način na koji se, prema njegovim riječima, koriste pojedini vodotoci.

Kao primjer je naveo izgradnju hidroelektrana i zahvatanje vode iz šuma za proizvodnju električne energije.

„Vi možete misliti, upropastite vi jednu ljepotu od vodotoka, jednu Bistricu, recimo, jednu rijeku koja je činila život toga područja“, rekao je.

Prema njegovim riječima, nedostatak vode u ljetnim mjesecima doveo je i do kopanja kanala u šumama radi izvlačenja vode, što, kako tvrdi, može dovesti do masovnog sušenja šuma.

„To je katastrofa za biodiverzitet“, kazao je Čustović, dodajući da se govori o osiguranju biološkog minimuma, ali da ga, prema njegovom mišljenju, nema dovoljno.

Kao jedno od rješenja vidi stratešku politiku zaštite voda i osiguravanja dovoljnih količina vode. Navodi da bi savremene tehnologije omogućile izgradnju mikroakumulacija u brdsko-planinskim područjima, kao i obezbjeđivanje tehničke vode za stanovništvo.

„37 posto teritorije BiH nema nikako ljudi“

Govoreći o zemljištu i poljoprivredi, Čustović je iznio podatak da je veliki dio teritorije BiH zarastao.

Prema istraživanju na koje se pozvao, oko 37 posto teritorije BiH nema stanovnika.

„To je zaraslo. Vi to ne možete prepoznati da je tu hiljadu godina živio čovjek uopšte“, rekao je.

Istovremeno, BiH prema njegovim riječima proizvodi tek oko 19 do 20 posto svojih potreba za hranom.

Čustović navodi da se za poljoprivredu izdvajaju značajna sredstva, ali smatra da nije urađena dovoljna analiza efekata tih ulaganja u posljednjih 15 do 20 godina.

Bez navodnjavanja nema sigurne poljoprivredne proizvodnje

Promijenjeni klimatski uslovi, prema Čustoviću, zahtijevaju i promjene u poljoprivredi.

„Nema proizvodnje bez navodnjavanja, niti na jugu, niti u centralnom, niti u sjevernom dijelu zemlje“, kazao je.

Prema njegovim riječima, intenzitet poljoprivredne proizvodnje mora se povećavati jer se sve manji broj ljudi bavi proizvodnjom na većem prostoru, ali to nije moguće bez dovoljne količine vode.

Istovremeno, vegetacija počinje ranije nego ranije, što mijenja ponašanje biljaka i povećava stres u poljoprivrednoj proizvodnji.

„Mi moramo se adaptirati novim okolnostima, tražiti nove sorte koje su adaptibilne na promijenjenu klimu, tražiti sorte sa dužim vegetacionim periodima, tražiti sorte koje će cvjetati obzirom na klimatske promjene koje se javljaju“, rekao je.

Naglasio je da ne postoje univerzalne mjere, već da se prilagođavanje mora raditi prema specifičnostima svakog lokaliteta.

„Zakasnili smo u mnogo stvari, ali ne smijemo dignuti ruke“

Na pitanje jesu li BiH već zakasnile u prilagođavanju klimatskim promjenama, Čustović kaže da u mnogim stvarima jesu.

„Zakasnili smo u mnogo stvari. Ne znam kako uopšte mogu se određene stvari kako se mogu uopšte popraviti. Ali mi ne smijemo dignuti ruke od svega toga. Mi moramo opstati, moramo da živimo“, rekao je.

Dodao je da postoje mjere koje bi se mogle preduzeti kroz odgovarajuće politike, ali da struka nije dovoljno uključena u donošenje odluka.

„U mojoj karijeri od više od 40 godina nijedan ministar nije, a smatram se kompetentnijim ipak za oblast koju vodim, nikad me nije pitao“, kazao je.

Na kraju je posebno upozorio na stanje u oblasti zemljišta.

„Ova oblast zemljišta, to je najneuređenija oblast koju imamo, niko o tome ne vodi računa. Niko ne da dirne u to“, zaključio je Čustović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad