Prva posjeta novog patrijarha Srpske pravoslavne crkve Bosni i Hercegovini imala je očekivano vjerske konotacije, ali između redova čitaju se i političke poruke. Očuvanje mira, jedinstvo, uvažavanje drugih, potrebni su, rekao je u Doboju patrijarh Porfirije. Imao je poruku za “braću pravoslavce, muslimane i katolike”, ali i za “samozvane mirotvorce”. Analitičari pak ocjenjuju da je politika blokada već sada u problemu.

Masa ljudi na ulicama dočekala je patrijarha… Veliki je pravoslavni praznik Preobraženje, ujedno i slava grada Doboja.

Patrijarh SPC Porfirije služio je liturgiju, ali i predvodio litiju gradskim ulicama.

U govoru je pozvao je na očuvanje mira, ističući da moramo da poštujemo i uvažavamo jedni druge.

Obratio se i “braći pravoslavcima, muslimanima i katolicima”:

“Sada ću reći vama ovdje sabranima, ali i braći pravoslavnim hrišćanima Srbima, i braći muslimanima, Hrvatima, katolicima, musimanima-Bošnjacima. Imamo mi vjekovno iskustvo zajedničkog života. Nisu nama potrebni izdaleka sa raznih strana, najčešće samozvani mirotvorci. Ne kažem da nema i iskrenih. Ali među njima ima onih koji ne razumiju naš koncept života, naše međusobne odnose, naš identitet, a Bogami neću dokazivati ima i onih koji imaju svoje interese sa kojima se naši interesi ne poklapaju“.

A o kakvim interesima i pitanjima je sinoć razgovarao sa političarima iz RS gotovo dva sata, mnogi danas kažu nemaju blagoslov da govore.

“Bilo je odlično”, izjavila je predsjednica RS Željka Cvijanović.

Dodik i Šarović jedan do drugog izašli su iz Vladičanskog dvora.

Lider SDS očekivao je “jedan dobar savjet”, a sudeći prema današnjem stranačkom saopštenju to je i dobio.

Ni predsjednik SNSD danas ne otkriva detalje razgovora sa patrijarhom:

“Samo čvrsta vjera mogla je da očuva narod i zato ovaj narod vjeruje crkvi, zato ovaj narod poštuje našu vjeru, zato ovaj narod slavi našu krsnu slavu, zato ovaj narod i piše ćirilicom i govori srpski jezik i neće prestati to nikada da radi“.

No, sinoć su se ipak vratili i novinarima obratili Nešić i Borenović.

“Mi opozicioni lideri smo rekli da se ne slažemo sa načinom kako se vodi Republika Srpska, da nam se ne sviđa stanje u kojem se nalazi Republika Srpska. Političko jedinstvo koje je na snazi je samo na pitanjima nametanja zakona od strane gospodina Incka“, izjavio je Nenad Nešić, predsjednik DNS.

“Samo unutrašnji dogovor domaćih političkih struktura može prevazići ovo stanje koje nam je Incko ostavio, otišao svojoj kući. Boli ga briga za politički haos koji je ostavio u BiH“, istakao je Branislav Borenović, predsjednik PDP.

Slučajno ili ne, patrijarh je neposredno prije dolaska u Doboj razgovarao sa ambasadorom Njemačke u Srbiji Thomasom Schibom. Tema su bili i izazovi sa kojima se suočavaju narodi na Zapadnom Balkanu.

Analitičari, taj ali i juče održani sastanak njemačke kancelarke Angele Merkel sa bivšim i sadašnjim visokim predstavnikom, te onaj koji predstoji sa Vladimirom Putinom povezuju:

“Dodik nije našao podršku u Aleksandru Vučiću za odnos prema Kristijanu Šmitu kakav je on očekivao. Zašto? Zato što Srbija ima svoje interese u odnosu sa Njemačkom i odnosi Vučića sa Merkelovom su takvi kakvi jesu, izuzetno dobri. To Vučić neće kvariti da bi podržao Milorada Dodika. U tom kontekstu svi sastanci jesu povezani“, rekao je Velizar Antić, politikolog.

Antić vjeruje da će se do kraja godine Milorad Dodik ipak sastati sa Kristijanom Šmitom.

Ranije najave da će se sa Šmitom sastati, ali ne kao visokim predstavnikom, politički analitičar iz Berlina Bodo Weber ocjenjuje:

“Politika blokada već sada je došla u neke probleme. Nisam siguran da li će doći do sastanka. Gospodin Šmit siguran sam poprilično neće tu sigurno ići na noge gospodinu Dodiku. Ako bi htio, već bi se desio jedan takav sastanak. Da li će to onda značiti da će blokada značiti do izbora iduće godine… to treba vidjeti. Prljavog kompromisa od strane gospodina Šmita neće i ne može doći. Ali to će više probelme donijeti Dodiku i Republici Srpskoj nego što će to probleme donijeti kancelariji visokog predstvnika“.

Veber zaključuje da Šmit ima jaču podršku u odnosu na njegovog prethodnika, a da se Zapad po prvi put nakon 15 godina slaže oko uloge i jačanja OHR-a.