Doktor i profesor prava, dugogodišnji pravnik Arben Murtezić za N1 je govorio o povjerenju građana u pravosuđe navodeći da je veoma teško da se ono povrati, ali da nije toliko ni opravdano. S druge strane, govorio je i o reformama pravosuđa koje zahtijeva Evropska unija od Bosne i Hercegocvine navodeći da su temelji koje je naša zemlja izgradila prije 20 godina dobri i da ne treba sve rušiti.

Deset  godina od donošenja zakona imenovan je dio uposlenika u Federalnom USKOK-u, na čelu će biti Hrvoje Čabrajić, zašto smo čekali ovoliko dugo?

Teško se osvrnuti na taj period od 10 godina jer je zaista dug i teško je napraviti neku hronologiju. Evo uzmimo period u posljednjih godinu kada se krenulo sa postupkom imenovanja u USKOK-u. To je sve trajalo relativno dugo, ali je i trebalo svemu tome pristupiti na jedan studiozan način bez nekog prelamanja “preko koljena”. Mislim da je važno ono do čega smo danas došli. Imamo tog rukovodioca koji je zaista jedan čovjek besprijekorne reputacije u stručnoj i profesionalnoj zajednici i to je zaista nešto što je ključno. Mi pamtimo neke situacije gdje se biralo između dva manja zla pa se opet nije dobro izabralo. Sada smo imali izbor između dva odlična kandidata i mislim da je to sada najvažnije da je dobro izabrano i ne trebamo se nešto previše osvrtati unazad.

Da li su potrebne određene izmjene pošto je Zakon davno donesen? Prije nekoliko dana glavni federalni tužilac je rekao da je ipak potrebno određene stvari mijenjati budući da je prošlo dosta vremena. Da li su potrebne određene dorade?

Mislim da je suština u tome da će nam praksa pokazati što će možda trebati mijenjati u budućnosti i da se to dešava na bazi struke.

Glavni tužilac je rekao da će možda biti tristotinjak predmeta na koje treba obratiti pažnju, ali je isto tako istakao da da nije jednaka borba protiv korupcije po kantonima, pa onda i u Federaciji BiH. Da li možemo očekivati tu centralizaciju? Da li su visoka očekivanja?

To je sada više pitanja, trebat će zaista vrijeme. Drugo, ne volim izraz centralizacija, prije bih govorio o nekoj specijalizaciji i efikasnosti. Ne treba ni taj USKOK nazvati da je neki specijalni odjel za kantone već je on federalni i na čemu će biti fokus o tome će odlučiti rukovodilac. U tom pravcu ne bih stavljao teret na ovu instituciju u smislu da imaju neku ujednačenu statistiku i da rade na tome.

Da li je ovo put ka boljoj borbi protiv korupcije u BiH?

Komparativno su zaista pozitivna iskustva s nekim tijelima sličnim ovim, ide se zaista ka toj nekoj specijalizaciji i sprema se velika podrška ovoj instituciji, odnosno, njenom dijelu. Može se očekivati dosta, ali ne može se očekivati brzo i ne mogu se očekivati čuda. U krajnjoj liniji ova institucija jeste dio našeg sistema i kao takva ona treba i ostati.

Često se govori o tome da korupcija u našoj zemlji cvjeta da se nekako ne znamo izboriti s njom. Kakve su analize, šta pokazuju posljednja istraživanja, napredujemo li u toj borbi protiv korupcije?

Ako ćemo se držati statistike koja preovladava, pokazuju se određeni napretci. I danas smo svjedočili vijestima o postupcima koji su pokrenuti prema različitim zvaničnicima. Nije nikad ni bio mali broj tih postupaka kao što se govorilo. Ono od čega se ne može pomoći jeste da je percepcija povjerenja građana u pravosuđe vrlo niska i to se jednostavno mora priznati. Sada je drugo pitanje koliko je ta percepcija rezultat stvarno lošeg stanja, a koliko te neke opće atmosfere u društvu i općeg osjećaja pada povjerenja u institucije generalno pa time i pravosuđa.

Zarobljeno pravosuđe: Slabe presude za visoku korupciju u BiH

Ono što često ponavljam i to je zaista dio istraživanja generalno i u literaturi jeste da borba protiv korupcije nije isključivo stvar pravosuđa. Borba protiv korupcije su i oni koji postavljaju i oni koji su sutra korumpirani i onih koji kontrolišu taj rad. Mi imamo solidne okvire za funkcionisanje vlasti, svaka institucija ima i upravne i nadzorne odbore kao i interne revizije itd. Ima puno toga prije nego se dođe do pravosuđa s tim što naravno ne izuzimam pravosuđe iz nekog dijela krivice da li se nešto moglo uraditi bolje.

Hapšenje ministra sigurnosti, prije toga svjedočili smo hapšenju bivšeg direktora OSE, predsjednika Suda BiH, disciplinske postupke protiv tužilaca, kako vratiti povjerenje u pravosuđe?

Sve to možemo posmatrati iz dva ugla. Možete zaista reći da taj poprilično veliki broj predmeta protiv visoko rangiranih ličnosti može ukazati na neke nedostatke u sistemu, ali s druge strane može se to posmatrati i drugačije – da sistem na neki način funkcioniše i da je u stanju da se izbori sa nekim različitim problemima koje imamo. Mislim da ćemo i u narednom periodu imati neki sistem koji funkcioniše, čini mi se, sve bolje, ali teško je zaista vratiti građanima povjerenje u rad pravosuđa u ovakvoj klimi kakvu imamo.

Evropska unija često navodi pravosudne reforme i imali smo tu izmjenu Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) koje su i usvojene, međutim, tu je već došlo do problema kod formiranja odjela za integritet jer nije bio odobren budžet i nisu se mogli zaposliti ljudi u njemu. Zna li se sada da li je taj odjel formiran i da li se prate imovinski kartoni zaposlenih u pravosuđu?

Zaista postoje veoma visoka očekivanja i od Evropske unije, postoje vrlo konkretni zahtjevi. Meni često zapara uši kada čujem “nastavak reforme” nakon 20 godina. Vjerovatno otkako znate za sebe znate i za nastavak reformi, cijeli radni vijek sam proveo u tome. Tako da se ja sada zaista nalazim u jednoj čudnoj situaciji da se nakon 20 godina opet traži reforma.

Bunoza: Prvi put u EU izvještaju o napretku BiH spominje se da je pravosuđe BiH napredovalo

Postoje konkretni zahtjevi i na njima se zaista radi, ali mislim da ne treba posebno dramatizovati o nekim relativno tehničkim problemima. Nije lako napraviti sistematizaciju niti obezbijediti sredstva ni za jedno do dva radna mjesta, a kamoli za jedan kompletan odjel. Koliko sam informisan taj odjel još nije funkcionalan, ali mislim da se radi na tome, ali mislim da to nije nešto što je posebno vrijedno neke pažnje. Važno je da to, kada god bude, bude postavljeno na zdravim temeljima i da funkcioniše kako treba.

Budući da traže novi zakon o VSTV-u, da li to može stvoriti određene probleme ako se krene sa provođenjem izmjena već postojećeg?

Ovo jeste neki čudan redoslijed koraka i to govorim već godinama i to je tako došlo i od Evropske komisije. Prvo izmjene i dopune zakona pa onda novi zakon i zaista je čudno. Pretpostavljam da se radi na tome da se ove izmjene koje se sada naprave ne trebaju raditi na novom zakonu i da se previše na njega ne reflektuje. Međutim, to jeste zaista neobična situacija.

Zakon o Sudu BiH isto je ključan za napredak na EU putu, da li je jedini problem lokacija? SNSD traži da to bude Banja Luka dok Venecijanska komisija, Vijeće ministara BiH, ali i VSTV traže da to bude Istočno Sarajevo.

U paketu s ovim zakonom o VSTV-u moram spomenuti i važnu ulogu koje ima Ministarstvo pravde na državnom nivou koje je zaista aktivno i nastoji da u ovim teškim okolnostima ispuni svoju ulogu tako da zaista izlaze i sa nacrtima i određenim prijedlozima i prate otprilike tu neku dinamiku. Koliko sam pratio izgleda da zaista jedno od ključnih problema jeste pitanje lokacije, a otkako postoji Sud BiH postoji i određena diskusija u vezi sa nadležnostima. Na koji način ih određivati, da li je preširoka ili preuska tu ima stručnih diskusija, ali i navijačkih tako da je to pitanje mnogo važnije od lokacije.

Luigi Soreca je pravnik, tužilac, sada šef delegacije EU u BiH, a boravkom u Albaniji mnogo je pomogao tamošnje reforme pravosuđa. Da li možemo iskoristiti njegov boravak ovdje, da li nam je potreban potpuni restart?

Sigurno da je dobro kada se radio o čovjeku iz struke da bude na takvoj funkciji jer to znači da je neko ko će razumjeti probleme. Kada je riječ o reformama mislim da nije dobro rušiti baš sve što se za ovih 20 godina izgradilo. Postoji prostor za određene izmjene i modernizacije, ali mislim da sistem koji smo mi počeli praviti prije nekih 20 godina je bio među najmodernijim u Evropi, a za razvoj pravosuđa koje je po prirodi jedna konzervativna institucija i grana, 20 godina i nije tako puno. Mislim da su okviri i temelji koje sada imamo dobri i ne bih ih sada rušio.

Da li se pravno može ”natjerati” NSRS da imenuje nedostajuće sudije u Ustavni sud BiH, pošto već dugo radi u krnjem sastavu?

Teško je i šteta jer svi znamo kakva je uloga Ustavnog suda BiH i koliko je ona važna. Teško je nekoga natjerati na to, ali to je jedna velika šteta za sve građane BiH. Zaista u ovom trenutku ne znam šta je rješenje za tu situaciju.

Neustavno obilježavanje 9. januara kao dana RS-a, kako spriječiti, iz Tužilaštva BiH kažu da je formiran predmet imenovana četiri tužioca, no da li je moguće spriječiti? Kako da zaista odluke Ustavnog suda budu obavezujuće, pošto očigledno ni Krivični zakon ne pomaže?

Često se pravosuđu stavlja na teret, ali nije lako procesuirati nešto gdje postoji tolika podjela među milionima ljudi. To nije lako, a u suštini nije ni posao pravosuđa.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje