Bajrović za N1: Kako bi američki izbori mogli uzdrmati političke veze u BiH?

Bajrović je naglasio da su međuizbori izuzetno važni jer američki Kongres ima široke nadležnosti, od odlučivanja o budžetu do nadzora izvršne vlasti i provođenja istraga.

"Kongres odlučuje budžet, Kongres u spoljnoj politici ima ogroman uticaj, Kongres može vršiti nezavisne istrage", objasnio je.

Prema njegovoj ocjeni, Trump u kampanju ulazi sa znatno slabijom podrškom nego na predsjedničkim izborima.

"On je sada na nivou popularnosti Georgea W. Busha iz 2006., a ponaša se kao da je Donald Trump iz 2024., kad je bio na vrhuncu svoje popularnosti", rekao je Bajrović.

Dodao je da Trump i dalje uživa snažnu podršku birača pokreta MAGA, ali da se dio republikanaca izvan tog kruga udaljava od njegove politike.

Rat s Iranom, cijene goriva i nezadovoljstvo birača

Bajrović smatra da je rat s Iranom jedan od ključnih razloga promjene raspoloženja američkih birača.

Prema njegovoj analizi, rast cijena nafte i dizela doveo je do poskupljenja transporta i hrane, što je posebno pogodilo poljoprivredne savezne države poput Kansasa i Iowe.

Istakao je da bi demokrati, prema anketama na koje se pozvao, mogli ostvariti neočekivane rezultate i u državama koje tradicionalno podržavaju republikance.

"U Kanzasu su trenutno, imate, maloprije izašla su najnovija istraživanja New York Timesa, demokrate bi mogle u Kanzasu dobiti senatora nakon 94 godine", kazao je.

Ipak, upozorio je da su razlike u istraživanjima male i da se izborni rezultat ne može smatrati izvjesnim.

"Okrenite tri posto u pravcu republikanaca, republikanci zadržavaju kontrolu nad Senatom", rekao je.

Govoreći o mladim biračima, ocijenio je da se dio generacije Z, koja je ranije podržavala Trumpa, sada okreće demokratima, između ostalog zbog američke politike prema Izraelu i Iranu.

Šta američki izbori znače za BiH?

Bajrović smatra da bi promjena odnosa snaga u američkom Kongresu mogla dovesti u nezgodan položaj pojedine političke aktere u Bosni i Hercegovini.

"Sigurno će značiti da je dio bosanskohercegovačke političke scene u jednoj vrlo delikatnoj situaciji", rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, političke strukture bliske SNSD-u i HDZ-u gradile su odnose s desnim krilom Republikanske stranke, uključujući krugove povezane s Heritage fondacijom.

Posebno je spomenuo Maxa Primorca, kojeg je opisao kao osobu blisku tim političkim strukturama.

Bajrović smatra da bi demokratska kontrola Kongresa mogla otvoriti prostor za istrage poslovnih i političkih veza pojedinaca iz regiona s ljudima bliskim Trumpovoj administraciji.

"Najavili su istrage vezano za niz ovih poslovnih veza ljudi bliskih i Dodiku, i u Srbiji i u Albaniji", kazao je.

Naglasio je da je lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama legalno kada se provodi u skladu s propisima, ali da poslovne veze predstavljaju zasebno pitanje.

Mogu li se Dodiku vratiti američke sankcije?

Na pitanje o mogućem ponovnom uvođenju sankcija Miloradu Dodiku, Bajrović je kazao da bi odluka zavisila od američke administracije i eventualnih novih saznanja.

"Ne znam ja šta je sa sankcijama. To će odlučiti predsjednik Trump ako budu te istrage", rekao je.

Iznio je i mogućnost da bi Dodikove veze s pojedinim političkim krugovima u SAD-u mogle postati predmet američkih političkih sukoba.

"U tom slučaju bi se moglo desiti gospodinu Dodiku da je previše blizu letio suncu, da bude jedan politički Ikar", kazao je Bajrović.

Prema njegovoj procjeni, promjena vlasti u Washingtonu nakon narednih predsjedničkih izbora mogla bi dodatno otvoriti pitanje sankcija.

"Mislim da je vrlo realno očekivati da će se sankcije Dodiku vratiti, i da će se čak i nekim drugima početi uzimati u obzir koji nisu do sad bili uopšte na dnevnom redu", rekao je.

"Dodik i Čović su glavni saveznici Likuda u BiH"

Govoreći o povezanosti američke i izraelske politike, Bajrović je ocijenio da bi eventualni odlazak Benjamina Netanyahua s vlasti mogao imati posljedice i po Bosnu i Hercegovinu.

"Pazite, imate dva glavna saveznika Likuda u Bosni i Hercegovini: Milorad Dodik, Dragan Čović", ustvrdio je.

Kao primjer političkog utjecaja Izraela naveo je rasprave o izmjenama Izbornog zakona BiH 2022. godine i različite stavove izraelskih vlasti prema intervencijama visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Prema njegovoj ocjeni, promjene vlasti u Izraelu mogu utjecati na međunarodne političke odnose, uključujući one koji se tiču Bosne i Hercegovine.

Jedan glas u Livnu kao primjer koliko izbori mogu biti neizvjesni

Upoređujući američke i bosanskohercegovačke izbore, Bajrović je podsjetio na nedavni izborni rezultat u Livnu, gdje je, prema njegovim riječima, jedan glas odlučio o raspodjeli mandata.

"U Bosni i Hercegovini je jedan glas odlučio, neki dan vidjeli ste u Livnu, jedan glas je odlučio da ova jedna stranka dobije mandat u Livanjskom kantonu", rekao je.

Istakao je da izborni rezultati mogu utjecati i na formiranje domova naroda, a time i na odnose snaga na višim nivoima vlasti.

Odbacio je pojednostavljeno tumačenje prema kojem ekonomske teškoće automatski dovode do političkih promjena.

"Kod nas, dakle, priča o tome kako će samo ekonomska pitanja odjednom izbrisati razlike u Bosni i Hercegovini, ja mislim da nije tačna", kazao je.

Naglasio je da na odluke birača, osim životnog standarda, utječu identitet, politička uvjerenja i odnos prema korupciji.

"Bogati ljudi zarađuju milione u BiH, a ne daju ništa za nju"

U završnom dijelu razgovora Bajrović je kritikovao nedostatak organizovanog političkog zagovaranja interesa Bosne i Hercegovine u SAD-u.

Ocijenio je da domaći privrednici i dijaspora ne ulažu dovoljno sredstava u takve aktivnosti, uprkos ekonomskim mogućnostima koje pojedinci imaju.

"Imamo ljude koji imaju 100 miliona maraka profita godišnje, dobit. Ni grama, ni marke ne daju za Bosnu i Hercegovinu", rekao je.

Smatra da odgovornost nije isključivo na aktuelnim političkim strankama, nego da problem traje godinama.

"Mi kao narod imamo svijest o demokratiji, jer ovo su već 35 godina da smo mi demokratski narod. Imamo demokratsku državu, što je ogroman uspjeh", kazao je.

Ipak, dodao je da nedostaje razvijena kultura političkog doniranja i dugoročnog zagovaranja državnih interesa.

Prema njegovim riječima, bosanskohercegovačka dijaspora ima mogućnost otvaranja vrata prema američkim političkim institucijama, ali je za konkretne rezultate potrebno organizovano i kontinuirano djelovanje.