Sarajevske ruže nestaju s ulica grada: S njima nestaju i tragovi bolnih sjećanja na opsadu

O stanju ovih memorijalnih obilježja i važnosti njihovog očuvanja u emisiji Novi dan na N1 govorila je historičarka Amra Čusto iz Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.

"Primijetili smo nestanak određenih sarajevskih ruža"

Čusto je istakla da su sarajevske ruže jedan od najprepoznatljivijih simbola opsade Sarajeva, ali i važan dio kolektivnog identiteta grada.

"Sarajevske ruže na području četiri gradske općine, na sreću, još uvijek se nalaze u javnom prostoru, na autentičnim svojim mjestima i u izvornom stanju", kazala je.

Ipak, stanje na terenu posljednjih mjeseci izaziva zabrinutost.

"Primijetili smo nestanak određenih sarajevskih ruža, naročito onih obilježenih", upozorila je Čusto.

Objasnila je da nisu samo kiša, snijeg, led i protok vremena odgovorni za njihovo propadanje.

"Pokazalo se u praksi da je djelovanje ljudi, odnosno posebno prilikom izvođenja radova na javnim površinama, mnoge od njih su uklonjene i nestale s javnih površina", navela je.

Poseban problem predstavljaju intervencije koje nisu odobrene od nadležnog Zavoda, a kojima je narušena autentičnost ovih mjesta sjećanja.

Nestručni radovi trajno ugrozili pojedine ruže

Kantonalni zavod gotovo dvije decenije istražuje, mapira i evidentira sarajevske ruže. Još 2013. godine dao je saglasnost na metodologiju njihove sanacije i konzervacije.

Međutim, Čusto upozorava da se propisane procedure ne poštuju uvijek.

"Rađene su nestručne intervencije koje su, nažalost, rekla bih, trajno ugrozile autentičnost i izvornu, da tako kažem, interpretaciju samog mjesta sjećanja", istakla je.

Podsjetila je da sarajevske ruže imaju status dobara baštine pod prethodnom zaštitom, što podrazumijeva poseban stepen pravne zaštite. Prema kantonalnom zakonu, intervencije kojima se mijenja njihova autentičnost ne mogu se izvoditi bez saglasnosti nadležnog Zavoda.

Građani pozvani da sačuvaju sjećanja i fotografije

Kako bi dopunio postojeću evidenciju, Zavod je pozvao građane da prijave lokacije sarajevskih ruža, uključujući i one koje su u međuvremenu nestale.

Uz podršku kompanije GDI izrađen je digitalni obrazac putem kojeg građani mogu označiti lokaciju ruže i dostaviti dodatne informacije.

"Odziv je bio zaista dobar", kazala je Čusto, naglašavajući da je interesovanje građana još jednom pokazalo koliko su ova obilježja važna za individualno i kolektivno sjećanje na opsadu.

Posebno su dragocjene stare fotografije, porodični arhivi i lična svjedočanstva, koji mogu pomoći u dokumentovanju mjesta stradanja.

"Jako nam je važno da prikupimo svjedočanstva građana, jer je to još jedan dodatan izvor koji nam može poslužiti za autentično svjedočenje o tome šta se dešavalo na ovim sada definiranim mjestima sjećanja tokom opsade", objasnila je.

Da nove generacije ne zaborave

Čusto je naglasila da očuvanje sarajevskih ruža nije važno samo zbog zaštite kulturno-historijskog naslijeđa već i zbog obrazovanja novih generacija.

Zavod je 2024. godine objavio izdanje Karta sjećanja – Sarajevske ruže, a razmatra se i daljnji razvoj digitalnih sadržaja koji bi mladima omogućili da na savremen način upoznaju historiju grada.

Prema njenim riječima, nove tehnologije mogu pomoći mladima da uče o traumatičnim iskustvima iz nedavne prošlosti Sarajeva.

Građani koji imaju informacije o postojećim ili nestalim sarajevskim ružama, stare fotografije ili lična svjedočanstva mogu se obratiti Kantonalnom zavodu putem njegovih društvenih mreža, službenih e-mail adresa ili digitalnog obrasca dostupnog na internetskoj stranici Zavoda.

"Zavodu su uvijek otvorena vrata za građane za bilo kakve informacije koje se tiču sarajevskih ruža, dokumentacije, eventualno možda iz nekih porodičnih albuma, neke starije fotografije, svoja svjedočenja koja bi htjeli podijeliti i pohraniti u arhivu Zavoda", poručila je Čusto.