Schmidt za Tagesspiegel: Amerikanci su tražili moj odlazak, Dodik je plaćao milione lobistima protiv mene

“Američka strana je izrazila jasno očekivanje da okončam svoj mandat”, rekao je Schmidt.

Kako je dodao, nije se moglo isključiti da bi u suprotnom bili dovedeni u pitanje i Daytonski mirovni sporazum i funkcija visokog predstavnika, “koja Bosnu i Hercegovinu štiti od raspada kroz separatiste”.

“Ta perspektiva me natjerala da djelujem za Dayton”, rekao je Schmidt.

Dodik, Rusija i UN

Schmidt je rekao da ga je Milorad Dodik “sam proglasio svojim neprijateljem”.

“Možda bi se dramatično moglo reći da sam svoju glavu servirao na srebrnom pladnju kako bi institucije stvorene Daytonskim mirovnim sporazumom bile sačuvane”, rekao je.

Dodao je da mu je bilo važno da odlazak najavi prije sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, kako bi spriječio da to tijelo, koje prema njegovim riječima “zapravo nije nadležno”, bude instrumentalizirano za ruske interese.

Dodikovi lobisti

Na pitanje da li je postojao dogovor prema kojem bi se Schmidt povukao, a Dodik odustao od separatističkih zakona, visoki predstavnik je rekao da takav dogovor nije vidio.

“Ne želim špekulisati. Ne vidim ni američkog predsjednika Donalda Trumpa na strani Dodika”, rekao je.

Ipak, naveo je da je Dodik imao kontakte s pokretom MAGA i američkom Heritage Foundation.

“Platio je milione dolara lobistima protiv mene”, rekao je Schmidt.

Prema njegovim riječima, u tim krugovima postoje oni koji žele ukinuti funkciju visokog predstavnika kao najvišeg kontrolora mira u BiH.

Heritage Foundation i OHR

Schmidt je komentarisao i stav Maxa Primorca, saradnika Heritage Foundationa, koji tvrdi da visoki predstavnik stoji na putu suverenitetu BiH i da bi zemljom trebala samostalno upravljati tri konstitutivna naroda - Srbi, Hrvati i Bošnjaci.

“Po mom mišljenju, u tom slučaju trenutno raste rizik od otcjepljenja, kakvo je Dodik nastojao postići”, rekao je Schmidt.

Govoreći o stavu američke administracije, kazao je da zasad ne vidi snažan interes Washingtona da ukine OHR.

“State Department pod Marcom Rubiom, a usput i američki Kongres, naglašavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”, rekao je.

Dodao je da se Dodik predstavlja kao saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, te da ne vidi rusko-američku saradnju u tom pitanju.

Planovi za plinovod

Tagesspiegel je Schmidta pitao i da li su ekonomski interesi, posebno američki planovi za LNG plinovod od hrvatskog Krka prema BiH, razlog američkog postupanja.

Schmidt je rekao da je taj plinovod prvobitno bio evropski projekt, s ciljem da BiH postane nezavisna od ruskog plina.

“Evropa ga je, međutim, pustila da propadne. Ne mogu Amerikancima zamjeriti što žele ući”, rekao je.

Dodao je da takvi projekti na Balkanu ne idu bez političkog utjecaja, ali i da brza zarada nije realna.

“Da bi se ovdje zaradilo, treba imati dug dah”, rekao je Schmidt.

BiH je, kako je naveo, zemlja bez snažne industrije i ekonomski ograničene veličine – realno s oko 2,8 miliona stanovnika, manje od Berlina, i BDP-om od oko 30 milijardi eura.

“Ne stojim na putu”

Na pitanje da li je stajao na putu američkim interesima, Schmidt je odgovorio:

“Nisam stajao i ne stojim na putu”.

Naglasio je da ga zanima rješenje “u okviru važećeg prava” i s pogledom na evropske standarde.

Schmidt je rekao da bi plinovod trebalo da prolazi preko zemljišta koje je nekada pripadalo državi Jugoslaviji, a da vlasnički odnosi do danas nisu riješeni.

“Kao visoki predstavnik mogu odlučujuće doprinijeti da se to riješi na pravno besprijekoran i čist način”, rekao je u intervjuu koji je očigledno dao dok je još obavljao ovu funkciju.

Dodao je da je to signalizirao državama članicama Vijeća za provedbu mira, ali da za to nije bilo potrebne političke volje.

“I Kina stoji pred vratima”, upozorio je Schmidt.

Nasljednik i bonske ovlasti

Schmidt je rekao da ne zna ko će biti njegov nasljednik, ali da je ključno pitanje koje će ovlasti ta osoba imati.

Pitao je da li će budući visoki predstavnik i dalje imati mogućnost da koristi takozvane bonske ovlasti, odnosno da nameće zakone bez odluke parlamenta kada je Daytonski mir ugrožen.

Za ukidanje tih ovlasti, rekao je, bila bi potrebna domaća zakonodavna spremnost, koje trenutno nema.

Schmidt je podsjetio da je njegov prethodnik Valentin Inzko tokom 12 godina samo jednom nametnuo zakon, kojim je kažnjeno negiranje genocida.

“Ja sam tokom mandata morao narediti više od 20 zakona”, rekao je Schmidt, dodajući da su ih do sada potvrdili Ustavni sud BiH i evropski sudovi.

“Ponekad treba biti oštar”

Na pitanje da li je trebao pokazati više osjećaja prema Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, Schmidt je odgovorio da to ne doživljava kao prigovor.

“Ne nedostaje mi osjećaja, i često se čovjek mora mnogo boriti sam sa sobom”, rekao je.

Dodao je da realnost u BiH ponekad zahtijeva “oštrinu”.

“Samo principima okruglog stola ne može se napredovati”, rekao je Schmidt.

Kako je naveo, i sam je na početku bio idealističniji, ali je morao naučiti da je u odnosu “mrkve i štapa” ponekad potrebno “više štapa”.

EUFOR i sigurnost

Govoreći o savjetu nasljedniku, Schmidt je rekao da treba riješiti dva ključna pitanja.

Prvo je kako pomiriti snažna intervencijska prava visokog predstavnika iz Daytonskog sporazuma s ciljem evropske integracije, koja se temelji na demokratskom učešću.

Drugo je pitanje vanjske sigurnosti BiH i toga u kojem će savezu ona biti garantovana - u NATO-u ili drugačije.

Schmidt je naglasio da je unutrašnja sigurnost zajedničke države i dalje vojno garantovana evropskim mirovnim trupama, na osnovu Poglavlja VII Povelje UN-a.

“Tu vojnu komponentu trebamo i danas, 31 godinu nakon Daytonskog sporazuma”, rekao je.

Kritika EU

Schmidt je bio izrazito kritičan prema pristupu Evropske unije BiH i Zapadnom Balkanu.

“Mi Evropljani skloni smo da sami sebe tješimo. Sve dok ne puca i ne eksplodira, navodno smo na dobrom putu”, rekao je.

Dodao je da BiH danas ne ispunjava ni uslove za povlačenje milijarde eura pomoći za rast, jer političarima nedostaje politička volja.

“Ako Dodik dovodi u pitanje da li je Bosna zajednička država i želi odvojiti Republiku Srpsku, onda postavlja pitanje postojanja”, rekao je Schmidt.

Državna imovina i EU put

Schmidt smatra da je pitanje državne imovine jedno od ključnih strukturalnih pitanja u BiH.

“EU nema rješenje za problem državne imovine”, rekao je, poredeći to s pitanjem kako bi izgledala izgradnja bivše Istočne Njemačke da nije riješena budućnost nekadašnje državne imovine.

Za EU je, prema njegovim riječima, rješavanje tog pitanja preduslov za pristupne pregovore, ali mnogi političari u BiH ne pokazuju želju da ga riješe.

Schmidt je kazao da vjeruje da je integracija Zapadnog Balkana sigurnosno i geopolitički u interesu Evrope, ali da se neki u EU “zavaravaju”.

SEPA, korupcija i diskriminacija

Schmidt je upozorio da Evropa ne uspijeva čak ni provesti SEPA sistem plaćanja u BiH.

Dodao je da se BiH nedovoljno bori protiv pranja novca i finansiranja terorizma, te da je korupcija endemska.

Posebno je ukazao na neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

“Diskriminacija je pravna svakodnevica. Rom ili Jevrej ne može postati državni predsjednik”, rekao je Schmidt.

Nakon mandata u BiH, kaže, rezervisano gleda na EU perspektivu kao “lijek” za sve probleme BiH.

“Više za više, manje za manje”

Schmidt je rekao da napredak prema EU može funkcionisati samo postepeno.

Smatra da EU mora biti kritičnija prema političkim elitama i jasnije razlikovati one koji rade za građane i na strani Evrope od onih koji, uprkos deklarativnoj podršci evropskim integracijama, zapravo rade protiv evropskih interesa.

“Trebali bismo dosljednije raditi po principu ‘više za više i manje za manje’”, rekao je.

Dodao je da sami poticaji nisu dovoljni.

Odlazak mladih

Schmidt je upozorio i na problem odlaska mladih i obrazovanih ljudi iz BiH.

“Ako EU ne dođe na Balkan, mnogi ljudi odatle će migrirati u EU”, rekao je.

Prema njegovim riječima, “brain drain”, odnosno gubitak obrazovanih ljudi, veliki je problem.

“Mladim ljudima moramo dati praktične perspektive da se mogu ostvariti u vlastitoj zemlji, a da ne izgube vezu s Evropom”, rekao je.

Schmidtova budućnost

Na pitanje šta će raditi nakon odlaska iz BiH, Schmidt je rekao da će se iz neposrednih pitanja vezanih za BiH držati po strani, iz obzira prema svom nasljedniku.

Dodao je da u augustu puni 69 godina, ali da ga supruga upozorava da ne govori ljudima kako ide u političku penziju.

“U Minhenu, Berlinu i Briselu čeka me ponešto”, rekao je Schmidt.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad