Da li Dodik lobiranjem u Americi pokušava “kupiti” politički prostor za državnu imovinu BiH?

Ovo su pitanja koja vrijedi postaviti, jer su relevantne okolnosti javno dostupne i analitički provjerljive.

Povrat na Dodikovu investiciju?

Prema analizi FARA dokumenata koju je objavio OCCRP, Republika Srpska je tokom 2025. i 2026. platila najmanje 8,9 miliona dolara za 11 lobističkih firmi u Washingtonu. Cilj je bio poboljšanje imidža entiteta i jačanje podrške njegovim političkim ciljevima u američkim institucijama.

Samo po sebi, angažovanje lobista u SAD-u nije nezakonito. Ali iznosi, intenzitet aktivnosti i politički trenutak u kojem se sve dešava opravdavaju pitanje: šta je bio politički povrat na tu investiciju?

Dodik i vlasti RS-a godinama traže uklanjanje sankcija, slabljenje uloge OHR-a i šire entitetske nadležnosti. Pitanje državne imovine je, u tom kontekstu, centralno.

Zašto je imovina važna

Državna imovina nije samo pitanje katastarskih upisa i zgrada. Ona obuhvata šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske koridore, vojne lokacije i strateške resurse koji zajedno vrijede milijarde maraka. Iza pravne rasprave krije se suštinsko pitanje: ko u praksi kontroliše teritoriju, investicije i razvoj u BiH?

Pravni ekspert Harun Išerić formulisao je to precizno još 2017. godine: državna imovina “reflektira državnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH”. Drugim riječima, ovo nije tehnički spor o zemljišnim knjigama, nego pitanje stvarne državne vlasti nad teritorijem i resursima.

Democratization Policy Council, u analizi čiji su autori Kurt Bassuener, Valery Perry, Toby Vogel i Bodo Weber, upozorava da rasprava o državnoj i vojnoj imovini dotiče korupciju, zaštitu okoliša, lokalnu vlast i samu prirodu BiH kao države.

To je važan dodatni argument: pitanje imovine nije izolovana pravna tehnikalija, nego tačka u kojoj se sijeku ekonomski interesi, politička moć i međunarodni nadzor nad postdejtonskom BiH.

Američki stav je donedavno bio jasan

Američka ambasada navela je 2023. godine da je stav Sjedinjenih Država o državnoj imovini “jasan i dosljedan” i da se nije promijenio: državna imovina pripada državi Bosni i Hercegovini.

U istoj objavi Ambasada je upozorila da neriješeno pitanje državne imovine onemogućava implementaciju Agende 5+2 - skupa kriterija koji moraju biti ispunjeni za zatvaranje OHR-a.

Konkretno, OHR u Agendi 5+2 kao uslov za zatvaranje navodi prihvatljivo i održivo rješenje raspodjele imovine između države i nižih nivoa vlasti, kao i pitanje vojne imovine.

To znači da svako buduće rješavanje statusa državne imovine automatski nosi i drugu dimenziju - pitanje sudbine OHR-a.

Novi američki ton i stari Dodikov cilj

Problem se sada pojavljuje u izmijenjenom političkom okruženju. Prema novom izvještaju State Departmenta o Zapadnom Balkanu, američka politika prema regionu stavlja naglasak na stabilnost, energetiku, sigurnost i ekonomske interese, a znatno manje na postratni model izgradnje institucija.

U tom okviru, državna imovina postaje praktično pitanje za američke ciljeve: Južna interkonekcija, energetski projekti, transportni koridori i vojna infrastruktura ne mogu se odvojiti od pitanja ko raspolaže zemljištem i strateškim resursima.

Ako Washington želi brže dogovore i manje međunarodnog nadzora, može li državna imovina postati dio takvog paketa?

Mujanovićeva hipoteza

Politolog Jasmin Mujanović iznio je tezu da bi jedan od glavnih zadataka sljedećeg visokog predstavnika moglo biti upravo posredovanje u donošenju novog zakona o državnoj imovini.

Prema Mujanovićevim ranijim analizama, normalizacija statusa državne imovine dio je Agende 5+2, a pitanje vojne imovine direktno je vezano za NATO put BiH - jer vojna imovina mora biti pod kontrolom države, ne entiteta.

Važno je naglasiti: ovo je zasad hipoteza, ne potvrđeni scenario. Ali ako se potvrdi, pitanje državne imovine prestaje biti samo ustavni spor između Sarajeva i Banje Luke - i postaje tačka susreta Dodikovih višegodišnjih zahtjeva, američkih energetskih interesa i sudbine međunarodnog nadzora nad BiH.

Ulog je poznat

Naslov ovog teksta postavlja pitanje, ne donosi presudu. Ali pitanje je legitimno. Vlasti RS-a su potrošile ogroman novac na lobiranje u SAD-u. Američki pristup Balkanu ulazi u pragmatičniju fazu. Državna imovina je uslov za zatvaranje OHR-a. A Dodik godinama zagovara rješenja koja su u suprotnosti s dosadašnjim odlukama Ustavnog suda BiH.

Ako se sve te linije presijeku u jednom dogovoru - bez javne rasprave, bez transparentnog procesa, kroz netransparentne političke i diplomatske aranžmane - onda se pred očima javnosti može odvijati nešto što bi imalo trajne posljedice za državni suverenitet BiH.

Državna imovina nije tehničko pitanje. Ona govori o tome da li Bosna i Hercegovina ima stvarnu kontrolu nad vlastitim resursima, teritorijom i razvojem.

Svako rješenje tog pitanja pokazat će ne samo šta je Dodik eventualno dobio u Washingtonu, nego i da li je BiH sačuvala sposobnost da odlučuje o sebi.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su lični stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad