Smajić: Srebrenica ne smije živjeti samo 11. jula, nakon povratka nam je ostalo jedino dostojanstvo

Govoreći za N1 uoči obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici, Smajić je istakla da je posebno ponosna na djecu koja odrastaju u ovom gradu.

"Srebrenica je, nažalost, poznata po toj smrti, ali ono što je danas posebno važno istaći jeste da i pored te ogromne smrti po kojoj je Srebrenica postala poznata, danas postoji život u Srebrenici", rekla je.

Naglasila je da upravo učenici predstavljaju najbolji dokaz mogućnosti zajedničkog života.

"Naši učenici zajedno pohađaju nastavu, zajedno igraju u istim klubovima i svakodnevno se druže bez ikakvih nacionalnih tenzija... Otkako ja radim u Srebrenici, nikada nismo imali međunacionalni problem kada su u pitanju djeca", kazala je.

Negiranje genocida

Govoreći o negiranju genocida, Smajić smatra da je nametanje zabrane negiranja genocida ipak donijelo određene rezultate.

"Samo donošenje takvog zakona ima zaista veliki značaj i negiranje zločina genocida se umanjilo onog momenta kada je donesen taj zakon", rekla je.

Dodala je da je važno što se zakon počeo primjenjivati.

"Mi kao žrtve genocida zaista smo zadovoljni da vidimo primjenu tog zakona. Naravno da nas žalosti kada neko negira ono što je historijska činjenica koju danas niko ne može opovrgnuti", istakla je.

Govoreći o Rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, ocijenila je da ona ima veliki značaj.

"Važno je da njegujemo kulturu sjećanja širom svijeta kako ne bismo dozvolili da se ovakav zločin više ikada i igdje desi", poručila je.

"Malo se ulaže za žive"

Posebno je kritikovala odnos institucija prema povratnicima, navodeći da se premalo ulaže u stvarni život ljudi koji žive u Srebrenici.

"Mi u Srebrenici najbolje znamo razliku između onih koji samo drže govore 11. jula i onih koji preostala 364 dana neumorno rade na terenu da obezbijede opstanak nas koji smo se tamo vratili", rekla je.

Dodala je da nije zadovoljna načinom na koji vlasti pristupaju povratničkim zajednicama.

"Malo se ulaže za žive, mnogo više se ulaže u kulturu sjećanja. Ne sporimo važnost kulture sjećanja, ali mislimo da bi trebalo mnogo više izdvojiti finansijskih sredstava kako bi život tamo mogao dostojanstveno da se vodi i kako bi se otvarala nova radna mjesta", kazala je.

Prema njenim riječima, posebno je teško gledati mlade koji nakon školovanja napuštaju Srebrenicu.

"Gledam kako moji učenici, kojima sam govorila da je moguć život na tim prostorima, nakon završetka škole ostaju bez posla i odlaze iz tih sredina", rekla je.

"Ostalo nam je dostojanstvo"

Komentarišući predstojeće izbore i odluku Stranke za BiH da samostalno nastupi u Republici Srpskoj, Smajić je poručila da je riječ o pitanju principa.

Ona smatra da je način na koji su djelovale protekle koalicije doveo do toga da je "faktički dovedeno u pitanje dostojanstvo Bošnjackog naroda".

"U razgovoru sa ljudima koji žive na području entiteta Republika Srpska sam uvidjela da su razočarani onim što smo imali kroz Pokret za državu i da ne vjeruju više ni u kakve koalicije".

"Mislim da je dostojanstvo naroda na prvom mjestu. Mi smo u entitetu Republika Srpska izgubili bukvalno sve. Jedino što nam je nakon povratka ostalo jeste dostojanstvo", poručila je.

Dodala je da upravo zbog toga smatra da ljudi koji žive u Republici Srpskoj moraju biti oni koji će predstavljati povratnike i voditi politiku u njihovom interesu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad