Da svaki novi prijedlog može značiti novi politički sukob, ali i jedinstvo zbog vlastitih interesa, pokazala je ideja o četvrtom članu Predsjedništva BiH. Birali bi ga oni koji se, barem politički, ne poistovjećuju s tri konstitutivna naroda. O tome prijedlogu političari uglavnom složni - NE.

Ideja o jednom članu Predsjedništva koja godinama provejava političkim životom BiH nije na stolu, no ona o još jednom tek se pojavila. Na pregovarački sto stavili su je političari iz NIP-a.

Čović: To bi bila radikalna izmjena ustava

“To više ne bi bile ograničene izmjene ustava, to bi bila radikalna izmjena ustava u koju ne bismo smjeli ući na bilo koji način, jer možemo otkloniti bezbroj drugih pitanja i narušiti čitav sustav. Ideja, kao ideja, je otpala odmah u startu”, naveo je danas Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Komšić: BiH bi postala još više podijeljena

I u tom slučaju BiH bi imala organičenu demokratiju, poručuju iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, čiji se izbor iz mandata u mandat osporava. Dodaju da bi svi građani trebali birati šefa države iz jedne izborne jedinice.

“One koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici nekog od konstituentnih naroda pretvaraju u ono što oni žele, u neki „četvrti etnički stub“, što opet nije dobro rješenje, jer nastoje zadržati etnički koncept unutar političkog sistema u korist etničkih političkih stranaka. Time bi ova zemlja postala još dublje podijeljena, uvođenjem nekog imaginarnog „četvrtog etničkog“ u političku priču”, saopštili su iz kabineta Željka Komšića.

Sa ovim stavom se ne bi složio istoričar Dragan Markovina, koji tvrdi da u BiH postoje političko društvene zajednice.

Pored srpske, hrvatske i bošnjačke postoje i sekularna, lijeva, modernistička u kojoj ima i Srba i Hrvata i Bošnjaka, kazao je sagovornik N1, dodajući da je takvih oko 15% u zemlji.

“Ako damo to pravo, a trebamo ga dati Hrvatima, onda treba da damo i četvrtoj skupini, političkoj, društvenoj, da bira svog člana Predsjedništva i mislim da se to lako može, ne treba posebna izborna jedinica. U Hrvatskom izbornom zakonu, ako ste se na popisu izjasnili kao Srbin, dođete na biračko mjesto, kažete ja sam Srbin, i dajte mi listić za manjinsku, i na manjinskoj listi zaokružite srpskog zastupnika”, izjavio je historičar Dragan Markovina.

Za lidere u RS prijedlog je neprihvatljiv

No srpski predstavnici u BiH ne misle tako. I opozicija i vlast drže isti stav, iz Republike Srpske birati jednog člana Predsjedništva, ma ko on bio.

“Biranje četvrtog člana Predsjedništva iz kog god on reda bio, to bi bio tektonski poremećaj, direnja u same temelje BiH, to nije ni realno, ni prihvatljivo”, naveo je Perica Bundalo, šef kluba PDP-a u NSRS.

“Sami znamo da ta građanska, četvrta politika, četvrti politički narod je 95% bošnjačke populacije, i samim tim koncept kako je BiH nastala, kako je ustavom definisano, ne bi prošlo”, rekao je Igor Žunić, šef kluba SNSD u NSRS.

Iako je ovim otvorena priča o četvrtom političkom faktoru, narodu, političkoj skupini najčešće pominjano rješenje, a koje nezvanično ima podršku Venecijanske komisije, je i dalje tročlano Predsjedništvo, s tim da bi se uz etnički prefiks za svaki narod stajalo i ostali.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad