Dan državnosti
Šta su 173 vijećnika ZAVNOBiH-a odlučila u Mrkonjić Gradu uoči Dana državnosti

Na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu, izabrana su 173 vijećnika i usvojena rezolucija kojom je Bosna i Hercegovina proglašena federalnom jedinicom ravnopravnih naroda. Taj datum danas se u dijelu zemlje obilježava kao Dan državnosti, a mnogo je manje poznato šta se dešavalo poslije, u Sanskom Mostu i Sarajevu.
Vijeće čije je puno ime Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine sastalo se prvi put u jeku Drugog svjetskog rata, na teritoriji koju su tada držali partizani. Zasjedanje je počelo 25. i trajalo do 26. novembra 1943. godine.
Ko je izabran u Mrkonjić Gradu
Prema pregledu historije parlamentarizma koji objavljuje Parlamentarna skupština BiH, na prvom zasjedanju izabrana su 173 vijećnika, Predsjedništvo od 31 člana i uže Predsjedništvo od pet članova. Na čelu je bio ljekar dr. Vojislav Kecmanović, potpredsjednici su bili Avdo Humo, Aleksandar Preka i Đuro Pucar Stari, a sekretar Hasan Brkić.
Rečenica koja se citira i danas
Najvažniji dokument tog zasjedanja je rezolucija kojom je BiH proglašena federalnom jedinicom ravnopravnih naroda u budućoj Jugoslaviji. Iz nje potiče često citirana formulacija da Bosna i Hercegovina „nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska i hrvatska“.
Rezolucija BiH opisuje kao jedinstvenu i nedjeljivu zemlju u kojoj svi narodi imaju jednaka prava. U njoj se navodi i da se time obnavlja državnost izgubljena 1463. godine, kad je srednjovjekovno kraljevstvo palo pod osmansku vlast.
Četiri dana kasnije, 29. novembra 1943, u Jajcu je održano drugo zasjedanje AVNOJ-a, na kojem su postavljeni temelji federativne Jugoslavije. Odluke iz Mrkonjić Grada uklopljene su u taj okvir.
Sanski Most 1944: prava građana i vlast
Manje je poznato da je ključni dio posla urađen na drugom zasjedanju, od 30. juna do 2. jula 1944. u Sanskom Mostu. Došlo je 107 od 148 vijećnika koji su predali punomoći, a prisustvovale su i savezničke vojne misije SSSR-a, Velike Britanije i SAD-a.
Tada je ZAVNOBiH konstituisan kao najviše zakonodavno tijelo, a 1. jula 1944. usvojena je deklaracija o pravima građana. Njome su zajamčene, između ostalog, sloboda vjeroispovijesti, okupljanja i štampe, privatno vlasništvo, ravnopravnost žena i muškaraca i pravo na suđenje prije kazne. Pravo glasa dobili su muškarci i žene od 18 godina.
Sarajevo 1945: od vijeća do skupštine
Treće i posljednje zasjedanje održano je od 26. do 28. aprila 1945. u oslobođenom Sarajevu, u svečanoj sali nekadašnjeg Sokolskog doma, uz 155 vijećnika. Kako navodi historičar Zijad Šehić u zborniku ANUBiH-a, ZAVNOBiH je tada prerastao u Narodnu skupštinu BiH, vijećnici su postali njeni prvi poslanici, a 27. aprila usvojen je zakon o narodnoj vladi i izabrana prva vlada.
Kako se datum obilježava danas
U Federaciji BiH 25. novembar je neradni dan. U Republici Srpskoj je radni dan, jer entitetski zakon o praznicima ne predviđa Dan državnosti, a tamošnje vlasti kao datum nastanka današnje BiH ističu 21. novembar, kad je 1995. parafiran Dejtonski sporazum. Zakon o praznicima na državnom nivou nije usvojen.
Mimo te rasprave, dokumenti iz Mrkonjić Grada, Sanskog Mosta i Sarajeva ostali su sačuvani, a ANUBiH i Arhiv Federacije BiH posvećivali su im zbornike i izložbe uoči 25. novembra.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare