Za sve što je baš loše uglavnom pomislimo da se događa tamo negdje. Tako je i sa trgovinom ljudima. A ona nam je pred vratima. Daleko smo od ključa koji bi zaključao vrata ove pošasti.

BiH je država porijekla vrbovanja žrtava, ali i država tranzita i odredišta u kojoj se trguje i iskorištava žrtvama. Među trgovcima ljudima postoje jake veze koje prevazilaze državne granice, zbog čega je teško iskorijeniti ovu kriminalnu djelatnost.

“Svi smo dužni u društvu, bez obzira o kojem se segmentu radi, reagovati, te prevenirati, sprečavati, ali i efikasno goniti ovakve slučajeve”, upozorio je Samir Rizvo iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

Bh. vlasti su napravile izvjestan napredak u borbi protiv ove kriminalne aktivnosti, izvještaj je State Departmenta. Međutim, nedostaju kapaciteti, resursi i stručno znanje koje ih ometa u provođenju djelotvorne istrage protiv trgovaca ljudima.

“Vlasti nisu pokazale proaktivna nastojanja u pravcu identifikovanja žrtava, zbog čega su često nadležne institucije vlasti kažnjavale žrtve za nezakonita djelovanja na koja su ih trgovci prisiljavali”, naglasio je Michael Ahn iz Ambasade SAD-a u BiH.

Posebno zabrinjava to što su gotovo 90% od ukupnog broja identifikovanih potencijalnih žrtava bila djeca, koja su eksploatisana u svrhu prosjačenja, prisilnog rada, seksualne eksploatacije, prisiljavanja na kriminalne aktivnosti i prodaje u prinudne brakove, čemu su najviše izložene romske djevojčice. Odgovor na ovu vrstu eksploatacije djece bio bi adekvatniji i uspješniji da je prisilni brak kao oblik trgovine ljudima prepoznat i u Krivičnom zakonu Federacije BiH, te se prisilni brak ne bi morao kvalifikovati kao ostali oblik iskorištavanja ili eventualno kao seksualna eksploatacija.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad