Planiranje porodice: Potrebni pregledi, IVF, zamrzavanje jajnih ćelija...

Koliko su mlade žene danas informisane o sopstvenom reproduktivnom zdravlju? Šta je ono što se najčešće zanemari?

Moram priznati da je sve više mladih žena koe vode računa o ovome i vrlo redovno provode svoje godišnje ginekološke preglede pa samim tim, ukoliko se određena problematika pojavi, onda smo u situaciji da to brzo i efikasno riješimo. Kada se ovakve stvari drže pod kontrolom, onda su iznenađenja rijetka ili skoro da ih nema. Vrlo često ih prate i partneri, što je dobro, jer kada krene period nekog zajedničkog života i eventualno planiranje porodice, mi već imamo obrađenu pacijenticu. Postoji još mogućnost nekih dodatnih situacija ako se trudnoće ne ostvari u onom nekom vremenu kada većina očekuje da se to dogodi spontano. To je nekih šest mjeseci. Znači šest mjeseci je vreme kada se smatra da jedan zdravi mlad par koji ima redovne odnose može da ostvari trudnoću. Kada prođe tih šest mjeseci to je moment kada bi trebali uključiti i muškarce. Vrlo često žene kažu, evo ja sada radim dodatne nalaze, šta treba da napravim? Uvijek pitamo, a suprug? Pa evo da uradim prvo ja, a onda će on. Ja savjetujem da uvijek rade te stvari paralelno jer po svim našim statistikama 40% problematike se odnosi na zdravstveni status žene, 40% na zdravstveni status muškaraca, a 20% je kombinacija ova dva faktora.

Zamrzavanje jajnih ćelija

Kada i zašto bi žena koja trenutno ne planira trudnoću, ali razmišlja o svojoj budućnosti, trebala razmisliti o testiranju rezervnih janjih ćelija?

Žene su sve više samosvjesnije, grade karijeru poslije završenog školovanja, kreće karijere, kreće usavršavanje, a vrijeme brzo prođe. Dakle, što se tiče tih planova, to posljedično ima jedan trend recimo na zapadu, ali mislim da to kod nas polako ulazi na mala vrata. Nije to baš tako često kod nas, ali sa obzirom na to da je sada svijet jedno globalno selo u suštini, informacije stižu vrlo jednostavno, ide taj tzv. social egg freezing. Znači, žene su informisane da kada se jajne stanice zamrznu ili eventualni čak i embrioni zamrznu u nekom periodu oko 30. godine te jajne stanice i ti embrioni su bolji i kvalitetni i iskoristljivi kada se oni kasnije iskoriste.

Možete li nam objasniti tačno šta znači rezerva jajnih ćelija?

Onog momenta kada se žensko dijete rodi u svojim ovarima, odnosno jajnicima, ima negdje raspoloživih oko 350 hiljada folikula iz kojih treba da se razvije tačno toliko dobrih jajnih stanica ili ćelija. Produkcija počinje intenzivno od 15. pa do neke 25. godine gdje doživljava pik. Znači, tu postoji jedan tzv. antimilerijan hormon koji stimuliše razvoj folikula iz kojega bi trebala da nastane jedna optimalna zdrava jajna ćelija iz koje će se moći ostvariti trudnoća. Poslije 30. godine, s obzirom da se u toku svakog ciklusa potroši određeni broj folikula, smanjuje se broj folikula, onda automatski se smanjuje i ta rezerva. Antimilerijan test, koji je otkriven 1940. godine, ali je posebno ekspanziju doživio baš u vrijeme nekakvog početka primjene telesne ili medicinski potpomognute oplodnje, je test koji se jednostavno radi iz krvi uradi, međutim, mi njega zaista ne radimo rutinski jer i ne treba da se radi rutinski. Obično se radi u situacijama medicinski potpomognute oplodnje kod žena koje stižu u određeni period godina, pa bi htjele da provjere i da naprave svoje životne planove.

S druge strane, antimilerijan radimo kod žena, eventualno koje su podvrgnute određenim operativnim procedurama kao što je redukcija, znači operativna kada se ukloni ili veći dio ili čak i jedan jajnik ili čak i dio drugog jajnika, ili ženama koje su podvrgnute određenim citostaticima itd.

Kada je vrijeme za posjetu ljekaru?

Kada je vrijeme da se javi ljekaru jedan par ako pokuša, ali ne dolazi do trudnoće?

Ranije je to bilo godinu dana, a sada se smatra da je šest mjeseci ako parovi žive skupa, jer sad imamo situaciju da parovi žive dosta razdvojeno, neki u različitim državama. Nismo malo puta učestvovali u situaciji praćanja ovulacije dok je partner u drugoj državi itd. To je naša, nažalost, svakodnevnica, ali šest mjeseci kada su ljudi mladi, zdravi i kada imaju redovne odnose, to je neka granica kada im dopuštamo da čekaju prirodno stvarenje trudnoće. Nakon toga savjetujemo određene vrste pretraga. Provjeravanje hormonalnog profila, provjeravanje i statusa muškaraca. Obično to ide sa uzorkom spermiograma, provjerama od strane urologa, vrlo često tu budu i neke infekcije koje utičuju na smanjenje produkcije, smanjenu pokretljivost spermatozoida. Tako da je uvijek najbolje, kada se takve stvari dogode, da se u isto vrijeme kontrolišu oba partnera. Onda imamo rezultate u isto vrijeme, onda možemo djelovati onako kako treba.

Koji su najčešći zdravstveni izazovi koje otkrijete prilikom takvih pregleda i koliko mogu utjecati na trudnoću ili mogućnost da do trudnoće opće dođe?

Hormoni diktiraju kompletni ginekološki status i status čitavog organizma, ali mi smo sada u priči ginekologije. Ne govorimo samo o hormonalnom statusu na nivou jajnika. Sve to kreće od centralno-nervnog sistema, nadbubrega, jajnika itd. I svaki poremećaj ima određene reperkusije na zdravstveni sistem. Ciklusi kod većine žena su redovni, ali u posljednje vrijeme imamo situacije sa neregularnostima ciklusa i odstupanja u dužini trajanja i u razmaku između dvije menstruacije.
Zato je važno da hormonalni profil bude onako kako treba. Vrlo jednostavno provjerimo, to su hormoni počeva od tzv. gonadotropinoliznih hormona, pa onda dalje preko standardnih spolnih seksualnih hormona, ali postoje i ekstragenitalni momenti koji mogu uticati na redovnost ciklusa. Imamo štitnu žljezdu, imamo probleme sa dijabetesom, metaboličkim sindromom, sa inzulinskom rezistencijom itd. Znači svako odstupanje u balansu hormona može izazvati neregularnost ciklusa u smislu. Svaki ginekolog kada se takve stvari dogode, napravi protokol za pacijenta, pošalje da uradi hormone.
Vrlo često provjeravamo i indeks inzulinske rezistencije. Mi u ginekologiji se bavimo jednim segmentom ginekološke endokrinologije. Sve što prelazi to, mi naravno šaljemo svojim kolegama endokrinolozima koji će to uraditi još bolje od nas. Ono što je bitno je da se svaki poremećaj menstrualnog ciklusa, to je jedan od prvih znakova koji ukazuje na hormonalni disbalans. Znači, što se ranije javi doktoru, taj problem će se brže i jednostavnije riješiti.

Najčešći problemi kod parova

Koliko često razgovarate s parovima koji misle da je sve u redu i onda se iznenade sa nalazima?

Pa da vam kažem, ima toga jer se i dogodi da su možda i u prethodnom nekom periodu uradili rutinske nalaze koji su bili uredni, ali isto tako kao i u svakodnevnom životu, kada se radi klinička biohijema, tako i hormoni, tako i svi ostali nalazi, uključujući u segmentu kontrole i žene i muškaraca, imamo određeno odstupanje. Razlog tome mogu biti različite infekcije, specifične, nespecifične, koje ukazuju na smanjenu prohodnost jajovoda, na infekciju endometrija. Znači, i ti lokalni faktori nam jako mogu remetiti koncepciju. Kod muškaraca vrlo često budu prisutne tzv. varikotkele, proširene vene, koje također mogu uticati na kvalitet i spermatogeneze i svega toga. Tako da, vrlo često ih upućujemo urolozima i urolozi reše taj problem, ali se moraju javiti i moraju prihvatiti da neke stvari mogu predstavljati problem, bez obzira što su do prije pola godine ili godinu dana bili uredne opcije.

Detalje pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje