Država od 21.000 stanovnika rasprostrtih na 500 ostrva zabranila kremu za sunčanje i naplaćuje svakom turisti 100 američkih dolara

Palau je 2009. godine postao prva zemlja na svijetu koja je izgradila nacionalno utočište za ajkule, zabranjujući komercijalni ribolov ovih vrsta u svojim vodama. 2015. godine osnovano je Nacionalno morsko utočište Palau, štiteći 80% svoje ekskluzivne ekonomske zone od komercijalnog ribolova, rudarstva i ekstrakcije morskih resursa.

Zatim su uslijedile i druge neviđene mjere: Palau Pledge, ekološka obaveza utisnuta u pasoše posjetilaca; zabrana krema za sunčanje s otrovnim spojevima za grebene; i naknada za očuvanje od 100 dolara po turistu, koja važi za sve buduće posjete zemlji.

Globalna referenca u očuvanju mora

Palau nije gradio svoju politiku zaštite okoliša isključivo edukativnim kampanjama. Zemlja je kreirala zakonska pravila koja direktno mijenjaju ponašanje turista, kompanija, ribara i ekonomskih subjekata, kako prenosi Seven Seas Media.

Logika je jednostavna: ekonomija Palaua zavisi od zdravlja grebena, ajkula, meduza, plaža i morske biološke raznolikosti. Ako se ovi ekosistemi uruše, to će uticati na turizam, lokalni ribolov i sam identitet zemlje.

Stoga je Palau usvojio rijetku strategiju. Umjesto da čeka da degradacija dostigne tačku zatvaranja plaža i grebena, zemlja je odlučila ograničiti proizvode, prakse i aktivnosti prije nego što šteta postane nepovratna.

Krema za sunčanje je zabranjena jer su hemijski spojevi ugrozili korale i meduze.

Zabrana krema za sunčanje nije proizašla iz simbolične odluke. Povod je bio izvještaj Fondacije za istraživanje koraljnih grebena iz 2017. godine, u kojem su pronađene visoke koncentracije oksibenzona i drugih spojeva krema za sunčanje u vodama Jellyfish Lakea (Jezero meduza).

Jezero meduza je morsko jezero na jednom od ostrva Palau, UNESCO-ve svjetske baštine i jedne od najposjećenijih turističkih destinacija u zemlji. Dom je milionima zlatnih meduza koje su evoluirale u izolaciji hiljadama godina.

Pronalaženje sastojaka za zaštitu od sunca u vodi i tkivima ovih meduza bilo je direktno upozorenje. Turizam je unosio hemikalije u jedan od najosjetljivijih i najjedinstvenijih ekosistema Palaua.

Oksibenzon i oktinoksat povezani s oštećenjem koraljnih grebena

Oksibenzon, prisutan u mnogim konvencionalnim kremama za sunčanje, organizacije za istraživanje grebena identificirale su kao zagađivač okoliša povezan s oštećenjem koralja. Navedeni efekti uključuju promjene DNK, oštećenje rasta polipa i povećan rizik od izbjeljivanja.

Problem je veći u područjima intenzivnog turizma, gdje hiljade ljudi ulaze u vodu noseći kremu za sunčanje. Čak i male količine po osobi mogu se akumulirati u lagunama, zaljevima i grebenima s malo obnavljanja vode.

Studije navedene u osnovnom tekstu procjenjuju da između 6.000 i 14.000 tona kreme za sunčanje svake godine ulazi u okeane. Na Palauu, lokalna koncentracija u Jellyfish Lakeu učinila je ekološki rizik nemogućim za zanemariti.

Prva zemlja koja je zabranila kreme za sunčanje

Palau je 2018. godine usvojio zakon kojim se zabranjuje proizvodnja i uvoz krema za sunčanje sa sastojcima koji se smatraju štetnim za grebene. 1. januara 2020. godine postao je prva zemlja na svijetu koja je zabranila prodaju ovih proizvoda.

Pravilo uključuje oksibenzon, oktinoksat i osam drugih spojeva povezanih sa štetom po okoliš. Trgovci koji prekrše pravilo mogu biti kažnjeni s 1.000 američkih dolara, a zabranjeni paketi mogu biti oduzeti na ulaznim mjestima za turiste.

Ova mjera je Palau stavila ispred većih i bogatijih zemalja. Poruka je bila jasna: da bi posjetili morski raj, turisti moraju poštovati uslove koji održavaju ovaj ekosistem živim.

Ekološka obaveza utisnuta u pasoš

Tzv. Palau Pledge je kreiran 2017. godine i postao je obavezan za strane posjetioce. Po ulasku u zemlju, turista dobija obećanje koje su napisala djeca Palaua, u kojem ih se poziva da pažljivo istražuju, ponašaju se ljubazno i ​​koračaju oprezno.

Tekst se utiskuje direktno u pasoš, pored ulaznog pečata. Ova mjera pretvara očuvanje prirode u ličnu obavezu, a ne samo u obavještenje na aerodromu ili turistički znak.

Obećanje je povezano sa Zakonom o edukaciji o odgovornom turizmu iz 2018. To znači da pravila poput zabrane bacanja smeća, zabrane sakupljanja morskog života, zabrane sidrenja na koraljima i zabrane korištenja zabranjene kreme za sunčanje imaju pravnu snagu tokom boravka.

Palau štiti ajkule, dugonge, mante i ugrožene vrste

Nakon što je otvoreno utočište za ajkule, Palau je proširio zaštitu i na druge ranjive vrste. Lista uključuje dugonge, grbave papagajske ribe, mante i napoleonske štuke.

Ove vrste su se suočile sa značajnim pritiskom u susjednim zemljama, uglavnom zbog prekomjernog ribolova, međunarodne trgovine i degradacije staništa. Njihovom zaštitom, Palau je ojačao ulogu svojih grebena kao utočišta biodiverziteta u Pacifiku.

Vode ove zemlje dom su za više od 1.300 vrsta riba i 700 vrsta korala. Upravo je ova gustoća morskog života prirodno bogatstvo koje održava Palauov globalni ugled kao destinacije za ronjenje i očuvanje prirode.

Naknada za zaštitu okoliša

Naknada za očuvanje prirode Pristine Paradise je naknada za očuvanje koja se naplaćuje stranim posjetiocima pri ulasku u Palau. Iznos iznosi 100 američkih dolara.

Razlika je u tome što naknada važi za sve buduće posjete, a ne samo za jedno putovanje. Turista koji plati prilikom prvog ulaska može se vratiti više puta bez ponovnog plaćanja iste naknade.

Logika nije maksimiziranje prihoda po putovanju, već podsticanje turizma višeg kvaliteta i manjeg uticaja. Palau preferira posjetioce koji poznaju pravila, vraćaju se u zemlju i poštuju očuvanje prirode u odnosu na brzi, masovni i predatorski turizam.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad