Utjecaj kafe na zdravlje česta je tema. Čas je dobra, čas nije, onda opet jest... Konačna presuda?

Velika studija o kafi objavljena u British Medical Journal pokazala je da ispijanje tri do četiri šoljice kafe dnevno dobro utječu na zdravlje.

Prethodne studije došle su do sličnih zaključaka o tome da kafa smanjuje rizik od melanoma, srčanih bolesti, multiple skleroze, dijabetesa tipa 2, bolesti jetre, raka prostate, Alzheimerove bolesti i boli u leđima povezane s dugotrajnim sjedenjem pred računarom.

Ipak, nije sve tako sjajno. Posljednja studija pokazala je i da ljudi koji piju previše kafe imaju problema sa spavanjem i kontrolisanjem dijabetesa te da bi trebali konsultovati ljekara prije nego uključe kofein u svoju dijetu ili prehranu.

Da biste ostali potpuno zdravi i nastavili uživati u najdražem napitku, naučnici preporučuju da ga ne “poboljšavate” kaloričnim kremama, šećerom i različitim aromama.

Također, u istraživanjima je mjera za šoljicu kafe otprilike dva decilitra. Ako kafu pijete iz velikih šoljica, možda biste trebli razmisliti o tome da počnete koristiti manje.

Kao što već znate, kafa nije uvijek bila dobrodošao napitak na stolovima širom svijeta, piše Independent.

Legende i historija kafe

Prema legendi, etiopski pastir Kaldi primijetio je da su mu koze nakon što su obrstile grm sa zelenim lišćem i crvenim bobicama iznenada postale “prpošne” pa je odlučio i sam probati čudnovatu biljku. Ipak, tek su Arapi počeli posluživati kafu u prvim kafanama i tek su oni kafu učinili prepoznatljivim crnim napitkom.

U 16. stoljeću smatralo se da kafa vodi do nedopuštenog seksa. Prema Ralphu Hattoxu smatralo se da vlasnici kafana češće ulaze u “kriminalne neuobičajene seksualne situacije” i da se češće kockaju. Do 1511. godine, većina kafana u Meki prestala je s radom.

Tokom 17. stoljeća rasla je popularnost kafe u i Evropi, a medicinska zajednica počela je govoriti o dobrobitima za zdravlje. U Engleskoj je bila popularan lijek za alkoholizam, koji je bio jedan od najvećih zdravstvenih problema tog vremena.

Oglas lokalne kafane iz 1652. naglašavao je kako je kafa dobra za probavu, da pomaže kod kašlja, glavobolje i boli u stomaku, kao i da može spriječiti pobačaj.

Ipak, žene u Londonu bile su zabrinute da im muškarci postaju impotentni pa je 1674. pokrenuta peticija kojom su pokušale zatvoriti kafane.

Do 1730. kafu je u Londonu zamijenio čaj i tako je bilo sve do 1773. kada se, zbog Bostonske čajanke, pijenje čaja počelo smatrati nepatriotskim činom. Kafane su ponovno počele nicati na svakom koraku, a pričalo se i kako ovaj čudotvorni napitak kolonistima omogućava da rade duže.

Sredinom 19. stoljeća, Amerika je bila u ratu sama sa sobom, a to je dovelo do nestanka zaliha kafe. Kampanja koja je pokrenut kao posljedica toga tvrdila je da je kafa jednako loša kao i morfij, kokain, nikotin…

Dvadeseto stoljeće sa sobom je donijelo izum lonaca za kafu, filtere i različite načine obrade, baš kao i medicinske brige i vjerovanja da kafa baš i nije tako zdrava. Pisalo se da usporava rast, potiče nervozu i nesanicu.

Science Magazine je 1927. objavio kako istraživanje pokazuje da velik broj djece u osnovnim školama pije kafu, čak i više od jedne šoljice dnevno. Istraživanja iz 1978. pokazalo je da pacijenti koji piju više od pet šoljica kafe dnevno imaju povećan rizik od srčanog udara.

U novom mileniju, kafa je ponovo zdrav napitak. Istraživanja koja su provedena od početka 2000-ih pokazala su da kafa smanjuje rizik od razvoja raka jetre, moždanog udara i raka prostate, srčanog udara i srčanih bolesti, kao i da produžuje životni vijek.

Istraživanje 2015. pokazalo je da je kafa praktično “zdrava hrana”.