Kako se spojiti na internet dok letite brzinom većom od 800 kilometara na sat? Kako kuhati i pripremati tople napitke na velikoj nadmorskoj visini? Kako radi WC u avionu na visini od 12.000 metara?

To su stvari o kojima zrakoplovni putnici rijetko razmišljaju, ali su svakodnevne stvari u zrakoplovu. Što je svaka od njih češća, to ju je teže izvesti u zraku. Al St. Germain, zrakoplovni konzultant koji je radio za zrakoplovne tvrtke uključujući američku Deltu i United, tvrdi je da je prilično fascinantno kako funkcioniraju različiti segmenti zrakoplova.

“Kada pogledate gotovo sve u avionu, shvatite koliko je potrebno, iz inženjerske perspektive, čak i da se dobije obrok. Sve je dvostruko teže u avionu nego na zemlji”, rekao je za CNN.

WC

Upotreba vode za ispiranje avionskog WC-a je zabranjena zbog ograničenja težine zrakoplova. Umjesto toga koristi se zrak. Naime, za ispiranje se koristi diferencijalni tlak zraka koji je patentirao James Kemper 1975. godine. WC spremnici za fekalije obično se nalaze u stražnjem dijelu zrakoplova, a ponekad i u prednjem dijelu zrakoplova.

Kada se pritisne tipka za ispiranje, otvara se ventil na dnu WC školjke koji ga povezuje s cijevi koja se nalazi ispod školjke. Navedena cijev i posuda za fekalije su pod pritiskom, što znači da se prilikom otvaranja ventila stvara vakuum koji povlači ono što se nalazi u čašici.

“To je poput vašeg usisavača. Kada pritisnete gumb, ventil se otvara. Čim se ventil otvori, povuče sve što je u šalici”, rekao je britanski aeronautički inženjer Nigel Jones. Prema njegovim riječima, vakuumski efekt postoji neprekidno dok avion leti, ali se ne čuje dok se ventil ne otvori.

Međutim, kada je avion na zemlji, nema diferencijalnog tlaka, što znači da ispiranje čaše pokreće pumpa koja stvara vakuum u spremniku. Uzlijetanjem aviona diferencijalni tlak raste, prirodno se stvara vakuum i pumpa prestaje raditi. Jones je primijetio da su WC školjke obložene teflonom, što znači da se na njih ništa ne lijepi jer diferencijalni tlak vrlo brzo sve povuče.

Naravno, kontejnere napunjene izmetom treba isprazniti, a pražnjenje slijedi nakon slijetanja aviona. To je proces star 50 godina, ali i u tom segmentu se granice pomiču. Naime, te je granice pomaknuo Jamco, japanska tvrtka s 50 posto udjela na tržištu avionskih toaleta. Jamco proizvodi ugradbene bidee za osam zrakoplovnih kompanija i prvi je napravio higijenske beskontaktne ispirače i slavine, na zrakoplovu Boeing 787.

Plavi led

Plavi led je naziv za slučajno ispuštanje otpadne vode iz zrakoplova. Jones je naglasio da nikada nije bilo namjernog ispuštanja otpadnih voda. Ali kada dođe do curenja u ispusnoj cijevi, svaka tekućina koja izađe iz spremnika automatski se smrzava jer su temperature zraka znatno ispod nula stupnjeva Celzijevih.

To se često događalo sve do 1980-ih, kada je bilo zabranjeno polijetanje zrakoplova ako je bilo curenja u WC sustavu zrakoplova. Međutim, incidenti se i dalje događaju. Tako je 2021. stanovnik u blizini londonske zračne luke Heathrow poprskan izmetom iz aviona. To se dogodilo jer je avion bio blizu zemlje, tj. nije bio na visini kad je temperatura bila niska.

Jones je istaknuo da su ponekad potrebni dani da se popravi WC jer ima složen vodovodni sustav, a to može rezultirati prizemljenjem zrakoplova dok se problem ne riješi.

Topla jela

Neki su nezadovoljni koliko je vremena potrebno za topli obrok u avionu. No treba podsjetiti da se ovi obroci pripremaju u metalnoj cijevi – avionu koji se kreće na visini od 12.000 metara. Priprema obroka u zrakoplovu složen je proces sa strogim higijenskim propisima. Obroke pripremaju catering tvrtke koje inače posluju u zračnim lukama prije nego što se dostave u zrakoplov.

Čini se jednostavno sve do trenutka kada trebate podgrijati svu tu hranu. Također, hrana za duge letove često se zamrzava. Jones je istaknuo da većina zrakoplovnih pećnica može koristiti konvekciju ili paru za grijanje, a pećnice se mogu koristiti za 40 ili 50 obroka odjednom. Podsjetio je da u jednom velikom avionu može biti između 10 i 12 pećnica. Tijekom noći, kada je avion prizemljen, provjerava se jesu li pećnice uključene. Kad avion poleti, potpuno su isključene.

“Avion treba punu snagu motora za polijetanje. Zato se pećnice ne uključuju. Kada avion dosegne određenu visinu, tada se pećnice mogu uključiti”, objasnio je Jones. Uređaji za hlađenje su na drugom strujnom krugu pa se nikada ne isključuju. Inače bi to bio recept za trovanje hranom.

Topli napitci

Jesu li vam ikada savjetovali da ne pijete čaj ili kavu dok ste u avionu? Pitanje je koliko je taj savjet utemeljen. Naime, voda u avionu za pripremu toplih napitaka nije flaširana, već voda iz spremnika, koja se koristi za cijelu letjelicu – od WC-a do kuhinje.

Jones je istaknuo da se za pripremu čaja ili kave koristi voda koja je zagrijana do točke u kojoj su sve bakterije ubijene. Osim toga, voda se tretira prije nego što uđe u spremnik. Na primjer, voda u Boeingu 787 tretirana je ultraljubičastim svjetlom.

Wi-Fi veza

Mnogi ljudi pristup internetu uzimaju zdravo za gotovo. Ali koliko je lako održavati internetsku vezu dok putujete zrakom brzinom od 800 kilometara na sat? “To je prilično jednostavna tehnologija. Na vrhu aviona nalazi se antena koja je uvijek povezana sa satelitima koji su u geostacionarnom luku”, objasnio je Don Buchman, izvršni direktor tvrtke Viasat, koja osigurava Wi-Fi internet na gotovo 10.000 letova dnevno.

Ali ima inženjersku pozadinu. Zrakoplovi s Viasat Wi-Fi primaju signale sa satelita 36.000 kilometara iznad Zemlje, smještenih uz ekvator. Potrebno je između mjesec i pola godine da sateliti budu u geostacionarnom luku ili orbiti. Kada su sateliti u geostacionarnom luku, mogu pokriti trećinu Zemlje. Primjerice, ako biste letjeli oko svijeta, trebala bi vam tri satelita, a Viasat ih ima 18.

Buchman je izjavio da putnici rijetko primjećuju kada zrakoplovna antena izgubi vezu s jednim satelitom i spoji se na drugi satelit. Kako je rekao, to je vidljivo kada se dugo prekida ili uspostavlja veza, što se događa kada su sateliti udaljeniji. Internetske brzine tijekom leta mogu doseći više od 100 megabita u sekundi, ali putnici obično imaju internetske brzine od 20 do 40 megabita u sekundi.

Podsjetio je kako je ova brzina dovoljna za gledanje filmova i serija na Netflixu. Wi-Fi veza ne ometa važnu komunikaciju u zrakoplovu, a mogu je koristiti i piloti. I dok se Wi-Fi povezivost danas podrazumijeva, ona postoji zadnjih 20 godina, počevši s iPhoneom kao uređajem za koji Buchman kaže da je promijenio sve.

Svježi zrak na 12.000 metara

Opskrba svježim zrakom u zrakoplovima još je jedno ključno pitanje. Naime, u avionima se koriste HEPA filtri, a HEPA je akronim engleskih riječi, tj. skraćenica za “visoko učinkovito zadržavanje čestica”. Osim što su standardni u zrakoplovima, ovi filtri također su standardni u operacijskim dvoranama.

Prema američkoj Agenciji za zaštitu okoliša (EPA), ovi filteri mogu ukloniti najmanje 99.7 posto prašine, peludi, plijesni, bakterija i svih ostalih čestica u zraku veličine samo 0.3 mikrona. Jones je istaknuo da se u prošlosti zrak dovodio u avion iz zrakoplovnih motora i da se morao hladiti klima-uređajima. Međutim, kod novijih zrakoplova, poput Boeinga 787, to nije slučaj.

Umjesto toga, imaju ugrađene kompresore koji uzimaju zrak iz vanjskog izvora, a takav zrak pročišćavaju HEPA filtri. Svaka kabina aviona radi na drugom sustavu, što znači da je moguće sniziti temperaturu u poslovnoj klasi i povisiti je u ekonomskoj klasi ili obrnuto. Cijeli sustav je osmišljen kako bi putnicima bilo što udobnije.