Na zidu majanskog nalazišta otkrivena formula i ime genija: Ko je bio "Lisac bijelih grudi"?

Matematička formula ispisana na zidu majanskog nalazišta Xultun u Gvatemali otkrila je nešto što arheolozima do sada nije polazilo za rukom — ime konkretnog majanskog matematičara i astronoma. Istraživači sugerišu da je Sak Tahn Waax, čije ime znači "Lisac bijelih grudi", bio učenjak ravan najvećim matematičkim umovima prošlosti.

U studiji objavljenoj 14. jula u časopisu Antiquity, arheologinja Heather Hurst sa koledža Skidmore u državi New York i njene kolege analizirali su matematički tekst iz prostorije u Xultunu prvobitno iskopane 2011. godine. Zidovi prostorije oslikani su ljudskim figurama i hijeroglifskim tekstovima, među kojima su i proračuni zasnovani na astronomskim kalendarima, Maje su ih koristile za određivanje datuma važnih događaja, poput ustoličenja kraljeva. Istraživači smatraju da je prostorija sredinom osmog stoljeća služila kao radionica pisara koji su izrađivali kodekse.

"Matematičko razmetanje"

U središtu studije je skupina od jedanaest hijeroglifa u obliku slova L, visoka svega desetak centimetara, poznata kao Tekst 19. Prvih devet hijeroglifa kodira majanski kalendar i astronomske cikluse, a formula pokazuje kako se ciklus od 2.920 dana može podijeliti na kalendarske jedinice koje su Maje koristile.

Taj ciklus bio je izuzetno važan jer je povezivao ključne astronomske ritmove: odgovara i petostrukom ciklusu Venere (po 584 dana) i osam solarnih godina (po 365 dana). Proračuni iz Teksta 19, međutim, isti broj dovode u vezu i s "mjesecima" od 20 dana (uinal), svetim kalendarom od 260 dana (colkin), godinom od 360 dana (tun) i marsovskom godinom od 780 dana.

Hurst kaže da zapis izražava odnose među kalendarskim sistemima na razigran način kakav do sada nije viđen u majanskim tekstovima. "Mislim da je to bilo matematičko razmetanje. Neko je govorio: imam nevjerovatan obrazac, toliko dobar da mora biti zapisan", opisuje istraživačica.

Dešifrovanje je otežavalo to što su datumi zapisani skraćeno — pisar navodi prvu polovinu notacije, dok se druga podrazumijeva.

Kako je otkriveno ime

Identitet matematičara-astronoma koji su stajali iza ovakvih proračuna do sada je bio potpuna nepoznanica. Hurst i kolege su, međutim, u pretposljednjem hijeroglifu Teksta 19 pronašli frazu koja znači "tako kaže" a iza nje, u posljednjem hijeroglifu, ime Sak Tahn Waax. Autor je, dakle, preuzimao ili odavao zasluge za proračun, a po izostanku prefiksa zna se i da je riječ o muškom imenu.

To što je pisar imenovan značajno je, jer sugeriše da su matematičari u majanskom društvu uživali priznanje kakvo su imali i umjetnici, ocjenjuje antropolog Gerardo Aldana sa Univerziteta Kalifornije u Santa Barbari.

Sve osim geometrije

Aldana ističe da su matematičke sposobnosti pokazane u Xultunu i u majanskim rukopisima poput Drezdenskog kodeksa impresivne u poređenju s matematikom civilizacija tog vremena. Maje su vladale pozicijskim zapisom brojeva, naprednim aritmetičkim operacijama, algebarskim odnosima, negativnim brojevima i multiplikativnim faktorima ali nema dokaza da su ikada napravile iskorak ka geometriji, kojom bi, primjerice, pomračenja mogle predviđati znatno preciznije.

Razlog je, smatra Aldana, izolacija: Grci su geometriju preuzeli od Egipćana, islamski svijet i Indija matematiku od Grka, a Evropa od islamskog svijeta dok je Mezoamerika u to vrijeme bila odsječena od ostatka svijeta, pa se znanje razvijalo u jednoj jedinoj kulturi, bez razmjene ideja koja je drugdje mijenjala smjer nauke.