Zašto s godinama sve teže podnosimo hladnoću i kako se najbolje ugrijati

Dr. Elise Dallas, doktorica opće prakse u londonskoj ustanovi London General Practice, izdvojila je šest faktora koji mogu objasniti zašto starije osobe češće osjećaju hladnoću i teže održavaju tjelesnu temperaturu tokom zimskih mjeseci.

Sporiji metabolizam

Usporavanje metabolizma jedan je od glavnih razloga. Prema objašnjenju dr. Dallas, s godinama se smanjuje udio nemasne mišićne mase, a hormonske promjene dodatno utječu na brzinu metabolizma i proizvodnju toplote. Promjene u radu štitne žlijezde, posebno smanjenje nivoa slobodnog hormona T3, mogu usporiti metaboličke procese. Slabi i efikasnost termogeneze, odnosno procesa kojim tijelo proizvodi toplotu.

Mišićna masa

Drugi faktor je gubitak mišića i masnog tkiva. Mišići stvaraju toplotu, dok potkožno masno tkivo služi kao izolacija. Njihovim smanjenjem tijelo proizvodi manje toplote i teže je zadržava. Masno tkivo se pritom može prerasporediti s ekstremiteta prema centralnim dijelovima tijela, zbog čega su ruke i noge posebno osjetljive na hladnoću.

Loša cirkulacija

Slabija cirkulacija također otežava održavanje toplote. Krvni sudovi s godinama postaju krući, a njihova sposobnost širenja kao odgovor na promjene temperature slabi. Zbog toga manje toplote stiže do perifernih dijelova tijela, naročito šaka i stopala.

Hronične bolesti

Četvrti faktor čine hronične bolesti. Hipotireoza, odnosno smanjena funkcija štitne žlijezde, može umanjiti proizvodnju toplote, dok anemija smanjuje dopremanje kisika do tkiva. Dijabetes može izazvati oštećenje perifernih živaca i krvnih sudova, što narušava osjet temperature i cirkulaciju. Srčana insuficijencija također može ograničiti protok krvi prema koži i ekstremitetima, dok Raynaudov fenomen izaziva pretjerano sužavanje krvnih sudova kao odgovor na hladnoću.

Lijekovi

Peti razlog su nuspojave lijekova. Starije osobe češće koriste više lijekova istovremeno, a promjene u načinu na koji organizam obrađuje lijekove mogu povećati osjetljivost na njihove nuspojave.

Diuretici, koji pospješuju izlučivanje tečnosti, mogu izazvati dehidraciju i poremećaj ravnoteže elektrolita, što utiče na regulaciju tjelesne temperature. Određeni antidepresivi mogu uticati na mehanizme kontrole temperature u mozgu i izazvati sužavanje krvnih sudova. Lijekovi za regulaciju krvnog pritiska, uključujući blokatore kalcijskih kanala, alfa-blokatore i beta-blokatore, također mogu uticati na cirkulaciju i sposobnost zadržavanja toplote.

Drugi faktori

Šesti faktor obuhvata druge promjene povezane sa starenjem, navodi The Independent. Koža postaje tanja, znojne žlijezde slabije funkcionišu, a fizička aktivnost često se smanjuje. Uz to, hipotalamus, dio mozga koji učestvuje u regulaciji tjelesne temperature, može slabije reagovati na hladnoću. Manji unos kalorija i smanjena aktivnost smeđeg masnog tkiva, koje učestvuje u proizvodnji toplote, dodatno doprinose ovom problemu.

Svi ovi faktori zajedno objašnjavaju zašto starije osobe mogu osjećati hladnoću intenzivnije nego ranije, čak i kada su adekvatno odjevene.

Šta učiniti da se zagrijemo?

"Nosite termo-slojeve odjeće, uključujući kape, rukavice i debele čarape“, savjetuje Dallas. "Također, održavajte temperaturu u zatvorenom prostoru na najmanje 20 stepeni Celzijusa, koristite električne deke ili termofore te provjerite ima li propuha i izolirajte prozore i vrata.

Osim toga, redovno jedite tople obroke, unosite dovoljno tečnosti i nastojte ostati fizički aktivni u zatvorenom prostoru kako biste poboljšali cirkulaciju.“