Rast prometa na 30,1 milijardu
Hasičević presjekao dileme o neradnoj nedjelji u FBiH: "Ne podržavamo ukidanje, promet nije pao"

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević poručio je da Ministarstvo i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ne podržavaju ukidanje neradne nedjelje. Na konferenciji za medije, povodom dvije godine od uvođenja ove mjere, predstavio je podatke o prometu, zaposlenosti i plaćama u trgovini, ističući da neradna nedjelja nije imala direktan ekonomski utjecaj na ove pokazatelje.
Hasičević je podsjetio da se prilikom donošenja Zakona o unutrašnjoj trgovini, nakon godinu i po rasprave, polazilo od pretpostavke da neradna nedjelja neće značajnije utjecati na promet i broj zaposlenih.
"U stvari neradna nedjelja ima neutralan efekat na kretanje prometa i broja zaposlenih", kazao je Hasičević, podsjećajući na tadašnju pretpostavku.
Prema njegovim riječima, podaci nakon dvije godine potvrđuju takva očekivanja.
Promet porastao na 30,1 milijardu KM
Govoreći o fiskalnom prometu, Hasičević je naveo da je u prvih deset mjeseci 2023. godine ukupan promet u sektoru trgovine iznosio približno 26 milijardi KM, godinu kasnije 27,6 milijardi, a 2025. godine 28,2 milijarde KM.
U prvih deset mjeseci 2026. godine taj iznos porastao je na 30,1 milijardu KM.
U poređenju s istim periodom prošle godine, riječ je o povećanju od gotovo 1,9 milijardi KM ili 6,7 posto. Ministar je naglasio da su to nominalni podaci, odnosno iznosi koji nisu usklađeni s inflacijom.
U maloprodaji je promet povećan za približno 1,5 milijardi KM, odnosno 11,6 posto.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku koje je predstavio, u septembru 2026. godine nominalni rast prometa u trgovini iznosio je 15,7 posto, a realni 12 posto u odnosu na septembar prošle godine.
Ministar je objasnio da su se potrošačke navike prilagodile neradnoj nedjelji i da se promet raspodijelio na preostalih šest dana.
"Potrošnja zavisi od raspoloživog dohotka, a ne od broja radnih dana ili broja prodavnica", istakao je.
Šta se dogodilo s radnim mjestima?
Hasičević je odbacio ranije prognoze o velikom smanjenju zaposlenosti zbog neradne nedjelje.
Prema podacima koje je predstavio, u sektoru trgovine 2023. godine bilo je prosječno 98.392 zaposlenih, dok posljednji podaci za septembar 2026. pokazuju 100.897 zaposlenih.
"Znači, nije došlo do pada zaposlenosti u maloprodaji, niti u sektoru maloprodaje, niti u sektoru trgovine, niti u sektoru maloprodaje", rekao je.
Istakao je da promjene broja zaposlenih od približno jedan posto predstavljaju uobičajene oscilacije, te da smanjenje evidentiranog broja zaposlenih ne znači automatski otkaze. Među razlozima su i penzionisanje te prelazak radnika iz jednog sektora u drugi.
Govoreći o plaćama, naveo je da je prosječna plaća u trgovini u septembru iznosila 1.377 KM, dok je za 2025. godinu naveo iznos od 1.304 KM.
"Znači, ne kažem da je porasla i kupovna moć", naglasio je, objašnjavajući da se povećanje plaća mora posmatrati i u kontekstu inflacije.
"Ne podržavamo ukidanje neradne nedjelje"
Govoreći o budućnosti neradne nedjelje, Hasičević je iznio jasan stav Ministarstva i Vlade FBiH.
"Ono što je stav Federalnog ministarstva trgovine i moj lični stav, evo, trenutno i vlade, jeste da mi ne podržavamo ukidanje neradne nedjelje", poručio je.
Naglasio je da je Ministarstvo spremno razgovarati s radnicima, poslodavcima i lokalnim zajednicama o ekonomskim efektima ove mjere.
"Federalno ministarstvo, ono što hoću da kažem, nije dobilo nijedan zvanični dopis o inicijativama za izmjenu zakona", kazao je.
Hasičević je predstavio i podatke iz pojedinih lokalnih zajednica, uključujući sarajevske i rubne općine, navodeći da nisu utvrđena značajnija odstupanja koja bi pokazala direktan utjecaj neradne nedjelje na promet.
Posebno se osvrnuo na Orašje, gdje je zabilježen rast prometa od 7,4 posto u ukupnoj trgovini i 9,7 posto u maloprodaji, što je, prema njegovim riječima, nešto ispod prosjeka Federacije.
"Zato kažemo, zaključak je krajnji, neradna nedjelja nije uzrokovala promjene, nije imala direktan uticaj, neću reći ni pozitivan ni negativan, kad govorimo o ekonomskim pokazateljima, došlo je do preraspodjele prometa, kao što smo to i rekli", naveo je ministar.
Drugstori kao izuzetak: Inspekcije na terenu
Na pitanje o otvaranju sve većeg broja drugstora koji rade nedjeljom, Hasičević je rekao da Ministarstvo još nema precizan podatak o njihovom broju i da se traži odgovarajući model praćenja.
Objasnio je da je svrha drugstora omogućavanje hitnih kupovina, a ne zaobilaženje zakonskih ograničenja rada trgovina.
"Drugstore je objekat do 50 kvadrata koji radi od 0 do 24, 365 dana u godini", rekao je.
Naveo je da je ranije bilo pokušaja da se i veliki supermarketi predstave kao drugstori, zbog čega je izrađen novi pravilnik s ograničenjima.
Inspekcije su, kako je kazao, na terenu.
Na kraju je naglasio da neradna nedjelja ima i društveni značaj jer radnicima omogućava zajednički dan odmora s porodicom.
"Mi ostajemo pri stavu da je neradna nedjelja jedan dobar potez", zaključio je Hasičević.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare