"Postoji li hrvatska matematika i bošnjačka fizika? Zašto djecu od šest godina šaljemo u različite učionice?

Beharić je i sam bio učenik jedne od škola koje funkcionišu po principu „dvije škole pod jednim krovom“.

„'Dvije škole pod jednim krovom' je jedan zaista specifičan oblik obrazovnog sistema, ne samo u Bosni i Hercegovini, već kada ga poredimo i sa međunarodnim nivoom“, kazao je.

Objasnio je da je u slučaju Jajca riječ o osnovnim školama koje pohađaju učenici Bošnjaci i Hrvati.

„Radi se o vršnjacima koji, na primjer, zajedno idu do škole, ispred škole ulaze često u različite ulaze i pohađaju nastavu u drugim učionicama, u odvojenim rasporedima, u školama gdje im predaju različiti profesori i profesorice, nastavnici i nastavnice“, rekao je Beharić.

„Najopasniji su zidovi koji se izgrade u glavama“

Beharić smatra da najveći problem takvog sistema nisu samo fizičke podjele među učenicima, nego njihove dugoročne posljedice.

„Najveći zapravo problem koji mladi ljudi nakon nekoliko godina kasnije osjete i vide jesu zapravo one podjele koje se vremenom izgrade u njihovim glavama, a to su zapravo zidovi koji su najopasniji, koji stvaraju kasnije posljedice po generacije koje dolaze“, kazao je.

Dodao je da takve škole i danas postoje na području općine Jajce.

Istovremeno, Beharić naglašava da Jajce kao grad nije podijeljeno.

„Ono što jeste podijeljeno u Jajcu su osnovne škole koje su same po sebi ogroman problem“, rekao je.

„Da li postoji hrvatska matematika, da li postoji bošnjačka fizika?“

Govoreći o podjeli učenika, Beharić je sistem kroz koji prolaze nazvao „programom pranja mozga“, ističući da djeca odvojeno pohađaju i predmete poput matematike, hemije, fizike i tjelesnog odgoja.

„Dakle, da li postoji hrvatska matematika, da li postoji bošnjačka fizika, da li postoji hrvatski tjelesni odgoj, šta je zapravo to?“, upitao je Beharić.

Ukazao je i na činjenicu da takva podjela počinje već od najranijeg školskog uzrasta.

„I zbog čega mi mlade ljude šaljemo već od malih nogu, dakle od 6 godina, dakle u Jajcu je situacija da osnovne škole, dakle od uzrasta od 6 godina do 14 godina, kada se um i razvoj svijesti formira zapravo kod mladih ljudi, šaljemo ih u različite učionice, na različite spratove, i govorimo im zapravo: 'Onaj tvoj kolega, on nije isti kao i ti'“, rekao je.

Kao primjer naveo je vlastito djetinjstvo i prijateljstvo s Draganom.

„Ja sam sa Draganom svakog jutra igrao se ispred kuće, zatim smo zajedno išli do škole, i u školi, ja sam išao na prvi sprat škole, Dragan je išao na drugi sprat škole“, ispričao je.

Ipak, upravo činjenicu da Jajce kao grad nije podijeljeno vidi kao važnu okolnost.

„Jajce kao grad može da profitira od svoje međunacionalne, međuetničke, interreligijske saradnje, i upravo možda je to ono što spašava Jajce, mlade ljude u Jajcu, od jednih nekih pogubnijih posljedica u godinama koje dolaze“, kazao je.

Pobuna jajačkih srednjoškolaca 2016. godine

Beharić se potom osvrnuo na događaje iz 2016. godine. Prema njegovim riječima, jajački političari i dio roditelja tada su tražili da se podijele i srednje škole u Jajcu, koje su bile integrisane.

„Trenutno obilježavamo neku negativnu godišnjicu od 10 godina od momenta kada su jajački političari i dio roditelja zahtijevali i tražili da se srednje škole u Jajcu, koje su integrisane i koje, istini za volju, mlade ljude uče po hrvatskom planu i programu, uz izuzetak takozvane nacionalne grupe predmeta, tražili da se i te škole podijele“, rekao je.

Uslijedio je otpor učenika Srednje stručne škole i Gimnazije.

Beharić ga je opisao kao „jedinstven slučaj građanskog bunta, prije svega omladinskog bunta“, u kojem su se mladi Bošnjaci, Hrvati i Srbi usprotivili podjeli. Pisali su otvorena pisma i komunicirali s međunarodnim institucijama, lokalnim akterima i javnošću.

„Otkud vama pravo?“, glasila je, prema Beharićevim riječima, njihova poruka političarima.

„Koji ste zajedno pohađali školu da nas dijelite, mlade ljude koji, evo, već sada 3-4 godine idemo zajedno u školu, među kojima su se javile i prve ljubavi, prve simpatije?“, prenio je tadašnju poruku učenika.

Borba trajala približno dvije godine

Beharić je kazao da je tada pružao podršku kao aktivista za ljudska prava, radio s mladima i pomagao im u komunikaciji s medijima i institucijama.

Prema njegovim riječima, borba je trajala približno dvije godine i bila je uspješna.

Naglasio je, međutim, važnu razliku: učenici nisu uspjeli integrisati već podijeljene škole, nego su spriječili novu podjelu jedne integrisane škole.

„Mi nismo uspjeli spriječiti, odnosno nismo uspjeli integrisati podijeljenu školu. To je mnogo teže, i to će biti mnogo teže u narednim godinama uraditi“, rekao je.

Ono što su uspjeli, kako je kazao, jeste reći političarima „ne“ daljnjim podjelama.

„To je, onoliko što znamo, prvi i jedini primjer gdje su mladi ljudi u Bosni i Hercegovini uspjeli da spriječe političare da podijele jednu školu“, rekao je Beharić.

Nagrada od 25.000 eura

Beharić je govorio i o nagradi Max van der Stoel, koju su dobili za svoju borbu.

Prema njegovim riječima, nagradu su dodijelili nizozemsko Ministarstvo vanjskih poslova i OSCE, a uključivala je i 25.000 eura.

Kazao je da su učenici novac kasnije investirali u svoje škole i radionice kroz koje su mladima iz Jajca omogućili da iskustva borbe protiv takvih političkih odluka prenesu vršnjacima u drugim kantonima.

Beharić je tokom razgovora naveo i da u Bosni i Hercegovini trenutno postoji više od 50 škola koje funkcionišu po principu „dvije škole pod jednim krovom“.

„Sve je politika“

Dio nekadašnjih učenika aktivista danas je na fakultetima, dio više nije u Jajcu, a neki su zasnovali porodice. Beharić kaže da i dalje sarađuju u različitim kapacitetima.

„Tu se radi o mladim ljudima koje ja iskreno vidim kao buduće stubove jajačkog i bosanskohercegovačkog društva“, rekao je.

Od njih očekuje da se u jednom trenutku i politički angažuju.

„Sve je politika. Ne možemo se zatvarati u čahuru i smatrati, ne samo po ovom pitanju, već generalno, ne možemo govoriti: 'Politika me ne zanima, ja sam apolitičan.' Cijena kruha, hljeba je politika. Cijena nafte je politika. I na kraju krajeva, školski plan i program i način na koji će vlast razdvojiti Samira od Dragana i od Ivice je takođe politika“, kazao je Beharić.

Osnovne škole podijeljene, srednje integrisane

Beharić je naglasio paradoks trenutnog sistema u Jajcu – osnovne škole su i dalje podijeljene, dok učenici poslije njih pohađaju integrisane srednje škole.

U srednjim školama učenici zajedno pohađaju većinu predmeta, uz izuzetak nacionalne grupe predmeta.

Beharić smatra da bi historiju, književnost i druge predmete iz te grupe trebalo izučavati iz kritičkog ugla i mladima predstaviti više narativa kako bi mogli sami donositi zaključke.

„Ja se iskreno nadam da ćemo u Bosni i Hercegovini, posebno, evo, u Jajcu, doći i do tog jednog nivoa. On nije nemoguć“, rekao je.

„Mi ćemo se boriti zapravo da se i to desi, mi nećemo odustati. Ovo nije, naravno, kraj, veća borba je pred nama, za dobrobit svih nas i budućih generacija i, naravno, Bosne i Hercegovine kao zemlje“, poručio je.

Borba za prirodu ujedinjuje Jajčane

U završnom dijelu razgovora Beharić je govorio o ekološkom aktivizmu i zaštiti prirodnih bogatstava.

„Ekološki aktivizam jeste zapravo jedan od najboljih alata kako zbližiti mlade ljude, i ne samo mlade ljude, koji dolaze iz različitih etničkih grupa“, rekao je.

Prema njegovim riječima, Jajce je primjer zajedničkog djelovanja Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih građana u borbi protiv projekata za koje smatraju da ugrožavaju prirodna dobra.

Podsjetio je i na protivljenje planovima za izgradnju dvije mini hidrocentrale u blizini vodopada. Beharić je rekao da su stanovnici općine Jajce zajedničkim djelovanjem uspjeli spriječiti njihovu izgradnju.

„Mi se ovdje čak i ne dijelimo na Bošnjake, Srbe, Hrvate, već kažemo stanovnici općine Jajce, Jajčani i Jajčanke“, kazao je.

Govoreći o zaštiti Plive, Beharić je razgovor završio porukom:

„Prije ćete izgraditi nešto na Dunavu usred Beča nego na Plivi u Jajcu.“

„I to treba da zapamte prije nego što dođu, a i ako dođu, imaće odbor za doček“, zaključio je Samir Beharić za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad