Ogrešević nakon sastanka Trojke progovorio o SNSD-u: Hoće li NES promijeniti stav o ulasku u vlast?

Gostujući u emisiji "Dan uživo" na N1, Ogrešević je komentarisao sastanak lidera Trojke, nakon kojeg su se pojavile informacije o nesuglasicama među koalicionim partnerima, uključujući i tvrdnje da je premijer Federacije BiH i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić navodno izjavio da "Trojka više ne postoji". Takve navode drugi učesnici sastanka ubrzo su demantovali.

Ogrešević, koji je također prisustvovao sastanku iako NES nije član Trojke, objasnio je da je njegova komunikacija s predstavnicima vlasti prvenstveno povezana s projektima važnim za Unsko-sanski kanton.

"Nismo bili dio Trojke, niti smo sada"

Govoreći o postizbornim razgovorima, predsjednik NES-a istakao je da je očekivano da u ovom periodu postoji pojačan interes javnosti za sastanke političkih lidera.

"U ovom postizbornom vremenu, naravno, postoji interes javnosti i medija za sve postupke stranaka i onih koji vode stranke i ja to zasigurno razumijem. Međutim, ovaj proces konstituiranja parlamenata, potvrđivanja rezultata, kao i proces formiranja parlamentarnih većina i vlasti, trajat će, tako da je to, rekao bih, normalno u ovom periodu. Trebat će vremena, naravno, da se stvore sve pretpostavke i da se formiraju parlamentarne većine", kazao je Ogrešević.

Na pitanje zbog čega je prisustvovao sastanku Trojke, naglasio je da je s premijerom Nikšićem i Federalnom vladom već sarađivao na projektima koji se odnose na Krajinu.

"Ja sam predsjednik NES-a, Narodnog evropskog saveza, i u konačnici, s premijerom Nikšićem i Federalnom vladom radili smo na nekim projektima, konkretno u Unsko-sanskom kantonu, za koje smo mi zainteresirani. Mene je, naravno, između ostalog, to zanimalo i to me zanima, kao što je brza cesta Bihać – Cazin – Kladuša, na kojoj se počelo raditi, već je počelo otkupljivanje zemljišta, kao i pokretanje namjenske vojne industrije. Ja se uvijek bavim konkretnim projektima i sada sam se bavio konkretnim projektima. Mi zaista niti smo bili dio Trojke, niti smo sada. Uobičajeno je, mislim, da predsjednici stranaka komuniciraju i da je to minimum, na neki način naša obaveza, da postoji komunikacija sa svima onima koji su dio političkog života u Bosni i Hercegovini", rekao je.

NES očekivao bolji izborni rezultat: "Nismo imali agresivnu kampanju"

Govoreći o mogućem učešću NES-a u formiranju vlasti, Ogrešević je istakao da izborni proces još nije završen te da će se tek nakon izbora delegata u domove naroda stvoriti potpune pretpostavke za formiranje novih parlamentarnih većina.

Prema njegovim riječima, NES računa na jednog zastupnika u državnom parlamentu, četiri u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, nekoliko delegata u Domu naroda te parlamentarnu zastupljenost u četiri kantona.

"Kao što sam rekao, treba prvo završiti izborni proces. Izbori nisu završeni. Treba izabrati i domove naroda, kako u Federaciji, tako i na državnom nivou, državni Dom naroda. Tim činom bit će završen proces izbora. Nekako je normalno da zaista pobjednici izbora vode proces formiranja većine za izglasavanje, odnosno izbor novog Vijeća ministara i novih vlada. Naš kapacitet jeste da imamo zastupnika u državnom parlamentu, da imamo četiri zastupnika u Parlamentu Federacije, u Predstavničkom domu, imat ćemo nekoliko delegata u Domu naroda i da smo parlamentarni u četiri kantona. Shodno tome, mi se, naravno, postavljamo. Imamo svoje programske ciljeve i imamo ono za šta smo se zalagali. Ako budemo u prilici da učestvujemo u vlasti, mi ćemo istaći, naravno, projektne interese i ono što smatramo da je bitno da se uradi u naredne četiri godine, da bi, po nama, u nekim elementima našeg društva bilo bolje", poručio je.

Iako je NES zadržao zastupljenost na više nivoa vlasti, Ogrešević je priznao da je očekivao nešto bolji rezultat na Općim izborima održanim 4. oktobra.

"Mi smo možda za nekoliko procenata očekivali bolji rezultat i možda u nekim kantonima da potvrdimo svoju parlamentarnost. Ono što je činjenica jeste da mi nismo imali agresivnu kampanju. Fokusirali smo se na određena programska rješenja, bavili smo se utvrđivanjem problema i nuđenjem rješenja. Zaista, kroz taj program ponudili smo i rješenja, prije svega kada je u pitanju ekonomski napredak naše zemlje, i to su teme koje očito baš nisu imale mjesta do kraja u ovoj izbornoj kampanji. Ali, naravno, mi ćemo i dalje nastaviti predlagati rješenja i baviti se onim segmentima našeg društva kroz koje možemo poboljšati kvalitet života građana naše zemlje. Naravno, sada će prezentacija, organizacijske eventualne slabosti, biti predmet analiza kroz organe stranke. Ali, u konačnici, evo, mi možemo biti zadovoljni, znači, kroz našu parlamentarnost od državnog, federalnog pa do nekoliko kantonalnih parlamenata. Imamo još uvijek dobre temelje i imamo osnovu da možemo dalje nastaviti politički raditi", naveo je predsjednik NES-a.

Hoće li NES ponovo sarađivati sa Strankom za BiH i može li u vlast sa SNSD-om?

Jedna od tema razgovora bila je i budućnost političke saradnje NES-a i Stranke za Bosnu i Hercegovinu, koje su nakon izbora 2022. godine zajednički nastupale u pojedinim postizbornim pregovorima.

Ogrešević je podsjetio na odluke koje su tada donijeli, uključujući odbijanje ulaska u Vijeće ministara BiH sa SNSD-om, kao i neprihvatanje formiranja Federalne vlade nakon intervencije visokog predstavnika u ustavni okvir Federacije BiH.

"Mi prošli put nismo htjeli biti dio Vijeća ministara pod tim okolnostima, s Miloradom Dodikom tada, i nismo ušli u Federalnu vladu zbog izmjene Ustava na jedan dan. Znači, to su bili principi kojih smo se držali. Naravno, komunikacija i međusobno uvažavanje postoje i danas među nama. Mi ćemo vidjeti, naravno, šta nosi naredni period i kakve će se mogućnosti eventualno za saradnju otvarati", izjavio je.

Na direktno pitanje bi li NES sada bio spreman učestvovati u široj koaliciji čiji bi dio bio i SNSD, Ogrešević nije dao izričit potvrdan ili odričan odgovor.

Naglasio je da njegova stranka trenutno nema politički kapacitet da predvodi pregovore, ali da će pratiti razvoj situacije i razmotriti eventualne prilike za ostvarivanje svojih programskih ciljeva.

"Ne bi bilo uobičajeno da mi govorimo o stvarima za koje nemamo taj kapacitet u ovom trenutku. Mi bismo to prepustili onima koji su dobili daleko veće povjerenje građana, imaju veću političku moć i oni će morati, naravno, voditi te procese. A NES će pratiti. Mi, naravno, pratimo situaciju i ako budu okolnosti takve i opravdane, i ako postoji prilika, eventualno, da mi nešto kvalitetno uradimo, ono što znamo raditi, mi ćemo, naravno, gledati da tu priliku iskoristimo. Ali mi ne vodimo taj proces. Te pripreme i te stvari morat će uraditi oni koji su dobili taj izborni kapacitet", kazao je Ogrešević.

Šta bi NES tražio za podršku novoj vlasti?

Govoreći o projektima na kojima bi NES insistirao u eventualnim razgovorima o učešću u vlasti, Ogrešević je izdvojio izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, razvoj namjenske industrije i unapređenje putne povezanosti Sarajeva i Tuzle.

Posebno je naglasio da Bosna i Hercegovina mora imati više pripremljenih infrastrukturnih i razvojnih projekata kako bi mogla koristiti raspoloživa evropska sredstva.

"Između ostalog, to su projekti o kojima vi govorite, brza cesta, namjenska industrija, put Sarajevo – Tuzla također, i inače ubrzavanje izgradnje tih putnih koridora. Ono što smo mi u svom programu isticali, što je izuzetno bitno, jeste da mi nemamo dovoljno pripremljenih projekata u našoj državi na svim nivoima. Mislim da bi buduća Federalna vlada, naročito u nekom dijelu, možda i državna, trebala stvoriti pretpostavke da imamo spremne projekte, da sutra, ako budemo imali mogućnost da povlačimo eventualno neka evropska sredstva, budemo spremni, a ne da jednostavno, zbog nedostatka projekata, ne možemo povući ta sredstva. Mislimo da bi Federalna vlada ubuduće trebala podržati da svaka općina ima poslovnu zonu i da također stavimo u funkciju neke industrijske lokacije kojima još uvijek upravlja država, a koje propadaju i nisu uopće u funkciji razvoja", rekao je.

Ogrešević smatra da bi buduće vlasti trebale imati aktivniju ulogu u privlačenju investitora i stvaranju uslova za razvoj domaće privrede.

"Mi smo u našoj kampanji isticali, u našem programu 'Investicijski radar', da mi, kao oni koji budu buduća vlast, ili ako mi budemo u prilici, moramo imati razvijene mehanizme aktivnog traženja investitora koji bi bili spremni ulagati u te industrijske zone i industrijska područja u našoj zemlji koja već imamo spremna ili koja trebamo pokrenuti. Znači, jedan organiziran pristup. Razvoj se ne dešava slučajno. Na razvoju se mora raditi. Da bi se desio razvoj, moraju se stvoriti pretpostavke. Ja sam, eto, nabrojao koje su. Moramo aktivno raditi na traženju partnera koji će doprinijeti našem razvoju. Posebno, temelj našeg razvoja jesu domaće kompanije, domaći biznisi koji moraju imati veću pažnju buduće vlasti, jer njihov rast jeste i rast ove države, jeste rast naše ekonomije, jeste jačanje ove naše države. Mislim da tu ipak treba profilirati jasnu ekonomsku politiku, koju do sada nijedna federalna vlada nije imala baš do kraja jasno definiranu, da bi država mogla biti pokrovitelj razvoja, ona koja potiče razvoj i jednostavno doprinosi tom razvoju", istakao je.

Ogrešević otkrio hoće li napustiti funkciju gradonačelnika Cazina

Jedno od važnijih pitanja bilo je i hoće li Ogrešević preuzeti mandat koji je osvojio u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH ili će ostati na čelu Cazina.

Kao nosilac liste NES-a u izbornoj jedinici jedan, osvojio je više od 7.500 glasova, što je, prema podacima iznesenim tokom razgovora, predstavljalo više od 53 posto glasova koje je dobila lista njegove stranke.

Ipak, Ogrešević nije potvrdio da će preuzeti mandat.

"Da vam kažem, vidjet ćemo još kakve će mogućnosti, naravno, biti otvorene i za moj angažman, gdje mogu dati najveći doprinos. Ja sam predsjednik Narodnog evropskog saveza. Na neki način, mišljenja sam da predsjednici stranaka, pa i ja kao predsjednik stranke, trebamo biti na nekoj od lista, da se provjerimo kod građana. Na neki način, to je moja obaveza, jer ako ne bih bio na listi, ispalo bi da izbjegavam tu provjeru. Evo, ja sam, naravno, prošao tu provjeru, zadovoljan sam, građani su dali podršku i na neki način, kao predsjednik stranke, dobijem potvrđeni legitimitet da mogu biti na čelu jednog stranačkog tima, u ovom slučaju Narodnog evropskog saveza", objasnio je.

Na dodatno pitanje znači li to da ostaje gradonačelnik Cazina, dao je konkretniji odgovor, ali nije isključio mogućnost preuzimanja neke druge funkcije.

"Pa, vjerovatnije je da neću biti u zastupničkim klupama. Ne govorim o eventualno nekoj drugoj ulozi. Ali, kažem, izborni proces još nije završen, imamo još uvijek dovoljno vremena da donesemo najbolje odluke. Moja odgovornost kao predsjednika stranke jeste bila da se provjerim na izborima, da budem na čelu svog tima. Ja sam to uradio i mislim da sam prošao tu provjeru, što je za mene, ustvari, i za NES, bilo najbitnije", poručio je Ogrešević.

SDA formira vlast u USK: "Nama je u redu da pobjednici vode proces"

Ogrešević je govorio i o političkoj situaciji u Unsko-sanskom kantonu, gdje se nakon izbora vode pregovori o formiranju nove parlamentarne većine.

Prema dosadašnjim najavama, SDA bi trebala imati ključnu ulogu u pregovorima, a spominje se i mogućnost da Nijaz Hušić ostane na čelu kantonalne vlade.

Ogrešević je kazao da smatra prirodnim da SDA, kao stranka koja je osvojila najveću podršku, vodi proces formiranja vlasti.

"Za mene je u redu da SDA, kao pobjednik ovih izbora u Unsko-sanskom kantonu, vodi proces formiranja vlasti. Mi bismo bili pozicija, opozicija, mi ćemo, naravno, nastaviti dalje politički djelovati, iznosit ćemo svoje stavove, imat ćemo svoje prijedloge, kritike kada ih treba, naravno, uputiti. Mi smo dio političkog života i u Unsko-sanskom kantonu i države Bosne i Hercegovine, bili pozicija ili opozicija, i tako će i dalje biti. Kao što sam rekao, pobjednici izbora, naravno, vode proces i na neki način meni je sasvim normalno u ovoj fazi da se to tako dešava", kazao je.

Govoreći o mogućim koalicijama na nivou Federacije BiH i države, upozorio je da broj osvojenih mandata nije jedini faktor koji određuje ko će formirati vlast.

"Kada govorimo o Unsko-sanskom kantonu, ali i Federaciji i bilo kojem drugom kantonu, ne može se bez koalicija formirati vlast. Trideset je zastupnika, naprimjer, u Unsko-sanskom kantonu, tako da je moguće... U konačnici, i druge matematike su otvorene. A naročito u Federaciji i državi, gdje se taj postupak usložnjava kroz djelovanje domova naroda, kroz klubove naroda, kroz izbor delegata u domove naroda. Tako da, u biti, ne mogu dvije stranke sigurno formirati vlast na jednom nivou. Znači, uvijek treba više partnera, i mimo onih koji su osvojili najviše mandata u tom periodu. Uvijek postoji matematika da se napravi neka druga većina. Prema tome, mi zaista imamo stranke koje su na nivou Federacije i države osvojile najveći broj glasova, ali one ne mogu same formirati vlast zbog ovog sistema kakav je kod nas, čije sam elemente već pobrojao. Prema tome, oni koji su osvojili najveći broj glasova trebaju povesti taj proces konstituiranja", naveo je.

Više od 500 migranata u Krajini: "Prije šest-sedam godina imali smo haos"

Tokom razgovora otvoreno je i pitanje migrantske situacije u Unsko-sanskom kantonu, gdje, prema podacima navedenim u emisiji, ponovo boravi više od 500 migranata.

Ogrešević smatra da je ključno da nadležne državne institucije nastave obavljati svoje poslove i osiguraju kontrolu migracijskih tokova.

Podsjetio je na period kada je Krajina bila suočena s velikim migrantskim pritiskom i kada su lokalne zajednice imale ozbiljne poteškoće u upravljanju situacijom.

"Potrebno je samo da svi rade svoj posao. Nadležne državne institucije koje upravljaju migracijama trebaju raditi svoj posao. Lokalne i kantonalne vlasti nemaju direktne ingerencije i nadležnosti. Mi imamo centar koji je izgrađen na Lipi, kojim upravljaju država i državne institucije. Oni trebaju i dalje nastaviti to raditi, jer mi smo prije šest-sedam godina imali haos u Unsko-sanskom kantonu. Preko 100.000 migranata prošlo je kroz nekoliko općina našeg kantona i to je poprilično bila nekontrolirana, haotična situacija. Rješenje tog izazova, naravno, jeste da država i institucije države koje imaju direktne nadležnosti urade ono što se od njih očekuje i onda će taj proces migracija i uopće pristup migrantima biti pod kontrolom", rekao je Ogrešević.

Za obnovu Ostrošca osigurano pet miliona KM, u Cazinu 13 fabrika

U završnom dijelu razgovora Ogrešević je govorio o razvoju Cazina, turističkim potencijalima grada, obnovi Starog grada Ostrošca, ali i privlačenju investitora.

Prema njegovim riječima, za obnovu Ostrošca osigurano je približno pet miliona KM, a početak radova zavisi od izdavanja potrebne dozvole Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

Istakao je i da se u industrijskoj zoni Cazina realizuje ili je već realizirano ukupno 13 fabričkih projekata.

"Mi smo ugovorili obnovu Starog grada Ostrošca i vraćanje zamka u prvobitno stanje. Čekamo da nam Federalno ministarstvo prostornog uređenja izda produženu građevinsku dozvolu da možemo otpočeti s radovima. Osigurano je nekih pet miliona konvertibilnih maraka. Ulažemo u kadrove i u mlade kadrove koji trebaju sticati znanja iz oblasti turizma i baviti se organizacijom, naravno, u turizmu, da bi se taj potencijal što bolje iskoristio. Prirodno, znači, imamo šta ponuditi i broj turista i onih koji posjećuju Cazin kroz javnu i privatnu ponudu je, naravno, iz godine u godinu veći. To je jedna grana koja zasigurno ima potencijal. Ono na šta je Cazin izrazito fokusiran jeste razvoj proizvodnje i prerade. Mi smo kroz našu industrijsku zonu već pokrenuli, odnosno već je realizirano ili je u realizaciji 13 fabrika. Znači, privlačenje investitora, i domaćih i stranih, nešto je što nam je u fokusu u budućnosti", naveo je.

Naglasio je da će za daljnji razvoj Krajine biti neophodno unaprijediti saobraćajnu povezanost, uključujući izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, ozbiljniji rad na projektu aerodroma Bihać te razmatranje ponovnog stavljanja u funkciju željezničke pruge kroz dolinu Une.

"Možemo reći da se Cazin razvija u svim ovim segmentima. Ono što nam treba jeste ulaganje u javnu infrastrukturu, između ostalog. Zato spominjem ovu cestu Bihać – Cazin – Kladuša kao brzu cestu, a da ne spominjem povezivanje sa Sarajevom i s koridorima autoputeva zapadne Evrope. Kao i završavanje, odnosno ozbiljniji rad na projektu aerodroma Bihać, jer bi, kao i stavljanje u funkciju, zaista bilo dobro da se vidi može li se staviti u funkciju ova kninska pruga, koja ide iz Hrvatske pa sve dolinom rijeke Une do Bosanskog Novog. Sve su to projekti koji bi nas učinili povezanijim i stvorili pretpostavke koje bi bile plus za nas kao potencijalnu industrijsku, privrednu lokaciju. Ja bih zasigurno mogao garantirati da bi od toga bio pozitivan efekat. Eto, to su, naprimjer, projekti na kojima treba raditi. Čak to nije ni neizvedivo i nisu prevelika sredstva, i sve se to može osigurati, organizirati, samo ako budemo radili na tome. A mi smo u našem programu upravo govorili o državi koja završava posao. Mislim da bi buduća vlast trebala biti vlast koja uradi posao do kraja. Mi imamo puno neurađenih poslova u našoj državi. Nadam se da ćemo ovaj posao uspjeti završiti", zaključio je Ogrešević u razgovoru za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad