Kolona sjećanja u kojoj sudjeluje na desetine hiljada građana iz Hrvatske i inozemstva, a koju predvode pripadnici brigada Hrvatske vojske i porodice nestalih, te stradalnika Domovinskog rata krenula je iz kruga Vukovarske bolnice čime se obilježiti 25. godišnjica bitke za Vukovar 1991. godine.

Učesnici Kolone sjećanja prije nego su krenuli ulicama Vukovara nakon intoniranja himne Republike Hrvatske, odali su počast svim stradalim minutom šutnje, nakon čega je upriličeno intoniranje nekoliko domoljubnih pjesama.

Nakon sloma odbrane Vukovara, 18. novembra, iz bolnice je odveden najmanje 261 branitelj i civil. Njih 200 je ubijeno na Ovčari, a za preostalima se još uvijek traga.

Na mjestu odakle je tradicionalno pošla kolona je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, članovi Vlade Hrvatske predvođeni premijerom Andrejom Plenkovićem, predsjednik Sabora Hrvatske Božo Petrov i mnogobrojni predstavnici institucija aktuelne hrvatske vlasti.

Prema najava organizatora Dana sjećanja, na vukovarskim ulicama, koje još uvijek nose ratne ožiljke, nalazi se blizu 100.000 građana Hrvatske, ratnih veterana, zvaničnika i gostiju iz inozemstva, najviše iz BiH.

Građani su u tišini, oborenih glava, sa cvijećem u rukama, hrvatskim i zastavama ratnih jedinica, krenuli prema 5,5 kilometara udaljenom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. Tamo će položiti cvijeće i vijence kod Spomen-obilježja i služiti misu. Istim putem, koji prolazi pored još jednog simbola Vukovara, razrušenog Vodotornja, su prije 25. godine bježale izbjeglice pred snagama bivše Jugoslovenske narodne armije i paravojnih srpskih formacija.

Kolona sjećanja i odavanje počasti na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata su dio programa obilježavanja godišnjice pada Grada heroja. Hrvatska predsjednica će na Spomen-obilježju kod masovne grobnice na Ovčari također položiti cvijeće.

U večernjim satima, Dunavom će biti pušteni upaljeni lampioni koji simboliziraju ubijene i nestale hrvatske branitelje.

Opsada i bitka za Vukovar trajala je tri mjeseca, od 24. augusta do 18. novembra 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija odbrane bila je duga 10 kilometara.

U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 osoba. Samo prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba.

Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez svojih domova i protjerano.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubistava i mučenja, Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora zbog mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, a Miroslava Radića je oslobodio optužbi.

Optužen je i uhapšen i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, ali je prije izricanja presude 1998. počinio samoubistvo.

Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.

Vojislav Šešelj, vođa “Belih orlova“, oslobođen je pred MKSJ optužbi za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, između ostalog, i u sukobima u Vukovaru.

Vukovar je pao 18. novembra 1991. godine, a mirno je reintegrisan sedam godine poslije. U gradu u kojem je prije rata živjelo više od 44.000 stanovnika, sada ih je nešto više od 27.000.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.