"Mora da se odvoji moja lična ideja i politika. Ja im ne bih dao ni pedalj, kao što sam rekao to je najveća pljačka u 20. vijeku, ali pošto mi imamo mnogo motiva koji nas vraćaju u budućnost, imamo mnogo motiva da vjerujemo da je Kosovo bila civilizacijska tačka, što možemo da detektujemo preko iskopina", kaže reditelj Emir Kusturica.

“Pošto to nije naše zašto nam ga otimaju. Ako gubimo postrojenja, struju koju smo mi proizvodili. Ja mislim da je pravo riješenje ono što je u Južnoj Americi odredio predsjednik Urugvaja Mujica – riješenje je u traženju riješenja. Mi imamo situaciju gdje oni imaju lične karte, granice, carine, taj posao je odavno obvavljen, ali postoji i Rezolucija 1244 i nada da vlast neće priznati kosovo i dati im stolicu u Ujedinjenim nacijama”.

Emir Kusturica je govorio i o protestima ‘Pravda za Davida’ u Banjaluci. On kaže da se u javnosti jedan detalj malo koristi, a to je da je Tužilaštvo u Banjaluci još 28. juna izdalo nalog policiji da istraži ubistvo Davida Dragičevića.

“Neko ko zna da je to ubistvo, a ne čini ništa, on je taj koji je taj okidač pokrenuo. Ako Tužilaštvo izađe s idejom da je neko ubijen, ne postoji drugi način nego da se traga po onim tragovima do kojih je Tužilaštvo došlo. Neko je udario na kult djeteta i pokrenuo okidač i Tužilaštvo nije uspjelo da ga uvede u postupak. Postoje razni načini da se utvrdi istina – ekstremni i politički. Istraga treba da se vodi bez opterećenja koje javnost stavlja, ovdje je sve obrnuto”.

Kusutrica naglašava da su zakon i pravda dve kategorije koje nemaju ništa zajedničko, dodajući da je i Dodik rekao da će sa Dragičevićima da ode pred Tužilaštvo ako se ništa ne desi.

“Ali, glavni saradnik Stanivukovića je dao izjavu da su krenuli na Radio-televiziju Republike Srpske i da je bio u planu pokušaj svrgavanja vlade. Nikakav problem nemam s protestima dok jedan ne kaže da je bila ideja da svrgu vladu te večeri. Ja poštujem osjećanja, ali pokušavam da unesem par činjenica.Taj skup nikad nije bio dozvoljen. Policija nije morala da ih rastjera iz porte crkve, ali i oni imaju 200 i nešto dana da skup nije prijavljen”.

Reditelj smatra da je Dodik neko ko se svojim jezikom usprotivio “stranim ambasadama” i da ga je to održalo na vlasti.

Govoreći o protestima u Beogradu, Kusturica je rekao da je to protest, “koji ima komunalno opravdanje” i da se on mnogo više koncentrisao na proteste u Francuskoj,  gdje ‘Žuti prsluci’ imaju spisak zahtjeva.

“Imamo vrlo jasnu listu zahtjeva, među kojima dominira ideja o visini ličnog dohotka, penzije, protive se prodaji nacionalnih dobara. Počeli su od cijene goriva, ali su imali konkretan povod. Ja taj povod kod nas vidim kao literarnu formu, da li ima masu da postane politička sila”.

Zašto bi Srbija zaboravljala historiju

Srbija je u 20. vijeku i ranije počela da reaguje, kaže Kusturica i dodaje da smo poslije ustanka usvojili trobojku i tada proizveli – Prvu srpsku revoluciju.

“Dvjesta godina kasnije mi jedini imamo trobojku i ostajemo vjerni prazničenju onoga iz Francuske revolucije – sloboda, jednakost, bratstvo. Prva država na Balkanu je Srbija i nisu džabe dolazili Hrvati da se dive toj državi jer nisu imali svoju. Zašto bismo mi zaboravili svoju historiju, ne da je koristimo protiv nekoga, nego da je znamo”.

Kusturica smatra i da su Srbiji Rusi uvijek bili saveznici, što ne znači da su joj uvijek bili i prijatelji.

“1876. kada je oslobođena Srbija, nama je došlo hiljadu Rusa koji su nam pomogli. Savezništvo zapadnjaka se u Prvom svjetskom ratu pokazalo se kao teško, kada nam je trebao kredit Britanci su nas ucijenili davanjem Makedonije Bugarima, onda je Klemanso shvatio da je trebalo probiti Solunski front. Rusi su nam uvek bili saveznici, što ne znači da su nam uvijek bili prijatelji”.

Nikad nisam bio protiv Zapada, kaže Kusturica i dodaje da na Mokroj gori pokušava da primjeni sve ono što je tamo naučlio.

“Važno je biti svoj, a ta cijena je visoka, ovo što ja kažem nema političku dimenziju nego historijsku”.

O neprijateljima…

Kako kaže, dobar dio života je proveo radeći i svaki dinar zarađeni sproveo u destinaciju, a onda se prebacio na Andrić grad.  

“Onda sam nailazio na razna spoticanja, kulturna politika se vodi bez obzira što novca nema, samo što ja u tom procesu nisam učestvovao, sem jednog ministra koji me je molio da uzmem pare za ‘Život je čudo’.  To su tako ti tipovi koji su od mene htejli da naprave velikog neprijatelja i uspijevaju u tome, nerazumna je ta mjera u kojoj se ponašaju kao da sam ja iznevejrio neku mladu, normalniji uslovi bi doveli i do normalnijeg diskursa”.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.