Hrvatska: Kornjača mu je prišla s leđa i ugrizla ga dok je plivao, a to je peti takav slučaj na istom potezu od jula

Glavata kornjača, poznata i kao Caretta caretta, uobičajena je vrsta u Jadranu.

Odrasla jedinka može težiti preko sto kilograma, a za ovu se procjenjuje da ima oko sedamdeset.

Napadi na ljude su rijetki. Upravo to i zabrinjava mještane, jer se ovdje ponavljaju na istom mjestu.

"Prilazi im s leđa"

Majka povrijeđenog mladića opisala je šta se desilo.

Rekla je da je kornjača prišla s leđa i ugrizla ga za donji dio leđa, te da je rana krvarila.

Dodala je da to traje već neko vrijeme, da se životinja stalno zadržava na istom području, izranja blizu kupača i prilazi im s leđa. Najviše je, kako kaže, zabrinjava to što napada i kada je niko ne dira i ne uznemirava.

Nakon ugriza pozvala je službu 112. Uputa koju je dobila bila je da povrijeđeni ode na hitnu i primi zaštitu protiv tetanusa.

Napad je potvrdila i žena koja je u tom trenutku bila u moru, nekoliko metara dalje. Rekla je da su ona i suprug bili pet metara od mladića i da im više nije ugodno ulaziti u more.

Kljun kojim drobi školjke

Ovdje je dio koji objašnjava zašto ugriz nije bezazlen.

Glavate kornjače nemaju zube.

Umjesto njih imaju rožnati kljun i vrlo snažne čeljusti, kojima u prirodi drobe školjke, rakove i druge tvrde organizme.

Zbog toga njihov ugriz ne ostavlja ranu kakvu ostavlja životinja sa zubima, nego prije svega nagnječenje tkiva, podljeve i posjekotine, a ponekad i ozbiljnije povrede.

Voditeljica ispostave hitne pomoći u Kaštel Starom, doktorica Antonija Žanić, upozorila je da se takva povreda ne smije podcijeniti.

Rekla je da nije riječ o običnoj ogrebotini koju je dovoljno dezinfikovati kod kuće, da ugriz može izazvati ozbiljnije oštećenje tkiva i da svaka takva rana nosi rizik od infekcije. Dodala je da, kao i kod ugriza zmije, i kada nije riječ o otrovnoj životinji, povredu treba stručno pregledati.

Zašto se to uopšte dešava

Struka navodi dva uobičajena razloga.

Prvi je odbrana. Kornjača može reagovati ako joj se čovjek previše približi, pokuša je dodirnuti ili joj prepriječi put.

Drugi je hranjenje. Ako ljudi kornjačama bacaju hranu ili ostatke u more, one s vremenom počnu povezivati čovjeka s hranom i same prilaze.

To je vjerovatno i objašnjenje zašto se ova zadržava baš tu i zašto prilazi i onima koji je ne diraju.

Zašto se ne može jednostavno premjestiti

Ono što mještane najviše zbunjuje je to što se ništa ne poduzima.

Razlog je pravni. Glavata kornjača je strogo zaštićena vrsta u svom prirodnom staništu.

To znači da se ne smije uznemiravati, hvatati ni premještati bez ozbiljnog razloga i posebne dozvole, a sama okolnost da se zadržava u plićaku gdje se ljudi kupaju vjerovatno nije dovoljna.

Mještani i sami naglašavaju da niko ne želi da se životinji naudi, ali traže da se problem riješi.

Šta uraditi ako je vidite

Preporuke su jednostavne i vrijedi ih zapamtiti prije nego što uđete u more na tom potezu.

Kornjači ne treba prilaziti, dirati je, hraniti ni pokušavati snimiti izbliza.

Treba se mirno udaljiti, bez naglih pokreta i bez prskanja, a ako životinja nastavi prilaziti, izaći iz mora.

Ako do ugriza ipak dođe, ne treba čekati da prođe samo od sebe. Ranu treba stručno pregledati zbog mogućeg oštećenja tkiva i rizika od infekcije.

Nadležno ministarstvo za sada nije dalo zvaničan odgovor o tome šta će se poduzeti.