Oglas

Geopolitička prekretnica

Moskva prati promjene u Beogradu, Brisel očekuje reforme: Šta čeka Srbiju nakon Vučića?

author
N1 BiH
18. nov. 2026. 19:41
Belgrade Between East and West
Ilustracija / Izrađeno uz pomoć UI

Historijska promjena vlasti u Srbiji otvorila je pitanje hoće li Beograd napustiti dosadašnju politiku balansiranja između Rusije i Zapada. Studentska lista, koja je na oktobarskim izborima okončala četrnaestogodišnju dominaciju Srpske napredne stranke, najavljuje demokratske reforme i približavanje evropskim standardima. Međutim, najnovije izjave njenih predstavnika, kao i istraživanja javnog mnijenja, pokazuju da promjena vlasti ne mora automatski značiti i promjenu vanjske politike Srbije.

Oglas

Novi saziv Skupštine Srbije konstituisan je 17. novembra, a Studentska lista osvojila je 140 od ukupno 250 zastupničkih mjesta. Nova vlada još nije formirana, dok su 18. novembra nastavljeni parlamentarni postupci izbora predsjednika Skupštine, koji će istovremeno preuzeti dužnost vršioca dužnosti predsjednika države.

Novoizabrani zastupnik Studentske liste Aleksandar Baucal izjavio je 16. novembra na Forumu o proširenju EU u Briselu da Srbija želi ubrzati reforme pravosuđa, demokratskih institucija i vladavine prava.

"Želimo da Srbija bude pouzdan partner Evropskoj uniji i njenim članicama", poručio je Baucal.

Ipak, Studentska lista okuplja politički različite aktere, uključujući proevropski i proruski orijentisane pojedince. Njeni predstavnici ne podržavaju uvođenje sankcija Rusiji niti priznanje nezavisnosti Kosova, što pokazuje da bi kontinuitet u pojedinim vanjskopolitičkim pitanjima mogao opstati i nakon Vučića.

Evropska komisija u izvještaju objavljenom 4. novembra upozorila je da Srbija nije ostvarila suštinski napredak u pristupnim pregovorima te da je njena usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU ostala niska.

Istraživanja otkrivaju podijeljeno društvo

Prema istraživanju WeBalkans iz 2026. godine, 58 posto građana Srbije izražava povjerenje u Rusiju, 56 posto u Kinu, a 40 posto u Evropsku uniju.

Ipak, istraživanje organizacije CRTA i Univerziteta Stanford, provedeno u junu na 2.324 ispitanika, pokazuje da 42 posto građana želi bliže odnose s EU, 30 posto s Rusijom, dok 21 posto preferira neutralnost.

Dodatnu pažnju izazvalo je saopćenje ruske Vanjske obavještajne službe (SVR), o kojem je N1 Srbija izvijestio 18. novembra. Ruska služba optužila je Evropsku uniju da pokušava izazvati podjele unutar pobjedničke Studentske liste i uticati na buduću politiku Beograda.

Za ove optužbe nisu predstavljeni nezavisno provjerljivi dokazi. Ipak, saopćenje pokazuje koliko Moskva pažljivo prati političke promjene u Srbiji.

Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu?

Promjene u Beogradu posebno su važne za Bosnu i Hercegovinu, čiji su odnosi sa Srbijom godinama opterećeni političkim nesuglasicama, uključujući pitanja ratnog naslijeđa i odnosa prema institucijama BiH.

Istovremeno, Hrvatska kao članica Evropske unije i NATO-a ima drugačiji institucionalni i sigurnosni položaj od Srbije, koja ostaje vojno neutralna. To stvara različite okolnosti za regionalnu saradnju, bez obzira na političke promjene u Beogradu.

Evropska komisija u novembarskom izvještaju upozorila je i na zastoj evropskih reformi u BiH, uprkos njenom formalnom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom politikom EU.

Predstavnici Studentske liste najavljuju evropske reforme, ali još nisu postigli jedinstven stav o svim vanjskopolitičkim pitanjima. Upravo bi odnos prema Rusiji, Kosovu i Bosni i Hercegovini mogao pokazati koliko će se nova politika Beograda razlikovati od prethodne.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama