Najduži višenamjenski sistem protivvazdušne odbrane u Evropi bit će u blizini BiH

Nakon što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić objavio planove za nabavku kineskih raketnih sistema zemlja-vazduh HQ-9, predviđa se da će ova balkanska zemlja postaviti najduži domet i u mnogim aspektima najsposobnije zemaljske sisteme protivvazdušne odbrane u Evropi.

Izbor Srbije za HQ-9 slijedi nakon otkazivanja planova za nabavku ruskih sistema protivvazdušne odbrane dugog dometa S-300 ili S-400 i operacionalizacije kineskih sistema srednjeg dometa HQ-22 2022. godine, koji su u velikoj mjeri komplementarni sa HQ-9. Mogućnosti HQ-9 su vrlo povoljne u poređenju sa skupljim standardnim NATO sistemima, uključujući MIM-104 Patriot, koji su države širom Evrope ranije postavile, ali su donirale Ukrajini, kao i francuski SAMP/T NG koji ima domet angažmana od 150 kilometara.

Veća mobilnost

HQ-9 se ističe ne samo po svojoj mnogo većoj mobilnosti od zapadnih sistema, već i po mnogo većem dometu djelovanja, do 300 kilometara. Da bismo ovo stavili u perspektivu, MIM-104 Patriot može gađati ciljeve na udaljenosti do 200 kilometara, dok SAMP/T NG ima domet djelovanja od 150 kilometara. Jedini sistem većeg dometa u Evropi možda je bjeloruski S-400, koji možda ima integrirane rakete zemlja-vazduh 40N6 sa dometom od 400 kilometara i mogućnošću ciljanja preko horizonta, iako nije potvrđeno gdje su ove specijalizirane i vrlo skupe rakete isporučene. Nabavka HQ-9 će stoga vjerovatno osigurati Oružanim snagama Srbije najduži domet djelovanja zemlja-vazduh na evropskom kontinentu.

Veliki domet djelovanja je jedan od najvrijednijih atributa modernog zemaljskog sistema protivvazdušne odbrane jer omogućava presretanje prijetnji mnogo prije nego što stignu do svojih namjeravanih ciljeva. Umjesto da jednostavno brane jednu instalaciju, sistemi dugog dometa stvaraju veliki obrambeni kišobran koji istovremeno štiti više vojnih i civilnih sredstava. Najveća prednost presretača dugog dometa je što pružaju višestruke mogućnosti angažmana. Ako dolazeći avion, krstareća raketa ili balistička raketa preživi prvi pokušaj presretanja, ostaje u dometu dovoljno dugo da se lansira druga ili čak treća raketa. Sistemi kratkog dometa često imaju samo jednu priliku za angažman prije nego što meta dostigne svoj cilj.

Brza isporuka

Veliki domet HQ-9 omogućava mu stvaranje opsežne zone zabrane pristupa području od koje neprijateljski avioni moraju ostati dalje kako bi izbjegli ulazak u zone angažmana raketa. Ovo je posebno značajno jer su avioni za podršku, poput sistema za borbu protiv naoružanja i odbrane (AEW&C) i tankera, multiplikatori sile i mogu biti ciljani s velikom vjerovatnoćom uništenja na gotovo punom dometu sistema. Ako su prisiljeni djelovati stotinama kilometara dalje, lovci imaju manju radarsku pokrivenost, imaju smanjenu izdržljivost i djeluju sa smanjenom situacionom sviješću. Budući da su moderne mreže protivvazdušne odbrane izgrađene oko više slojeva, snažan sistem dugog dometa stoga jača efikasnost svakog drugog sloja smanjenjem broja prijetnji koje do njih dopiru. Senzori HQ-9 su znatno snažniji od senzora drugih sistema u srbijanskoj službi, poput HQ-22, što omogućava sistemima višeg nivoa da povećaju efikasnost sistema nižeg nivoa.

Dok je Kina dokazala da je sposobna da brzo isporuči složene sisteme protivvazdušne odbrane, uključujući HQ-9, novim klijentima, što odražava njene industrijske snage, sistem Patriot, nasuprot tome, ima veoma dug period čekanja na isporuke. Ovo se smatralo primarnim faktorom u odluci danskog Ministarstva odbrane u aprilu da nabavi mnogo manje sposoban rivalski sistem SAMP/T NG, jer su zaostaci za isporuke Patriota izuzetno porasli kao rezultat rusko-ukrajinskog rata i sukoba na Bliskom istoku. Nakon dvanaest dana angažmana s iranskim snagama, u julu 2025. godine, oružane snage SAD-a potvrdile da su njihove zalihe presretača za sisteme Patriot pale na samo 25 posto količine koju je Pentagon smatrao potrebnom. Također, izvještaji iz više zapadnih izvora 5. marta 2026. godine potvrdili da je američka vojska potrošila preko 800 presretača iz tih sistema tokom samo pet dana angažmana s iranskim snagama. Trideset četiri dana naknadnih neprijateljstava znatno su dodatno iscrpila zalihe.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad