Plenković o pobjednicima izbora u Srbiji: "Nije bilo baš nijedne europske zastave"

Plenković je govorio 3. novembra na konferenciji o proširenju Evropske unije u organizaciji Euronewsa, a njegove izjave prenijeli su HRT i agencija Hina.

"Ne znamo točno kakva su stajališta Studentske liste, njihovi stavovi o europskim pitanjima su, recimo to tako, složeni", rekao je. Dodao je da je lista u kampanji malo otkrivala o svojim planovima, što je, prema njegovim riječima, taktički razumljivo. "No, sada kada preuzimate odgovornost morate objasniti za što se zalažete."

"Ono što je svim promatračima upalo u oči jest da tijekom izbora nije bilo baš nijedne europske zastave. To se ne bi moglo shvatiti kao izrazito proeuropski pokret", rekao je Plenković.

To je oprezniji ton od njegove reakcije neposredno nakon izbora, kada je čestitao Iliji Srdanoviću i rekao da očekuje bolje odnose s novom vlasti. Studentska lista je, prema pisanju Politica, optuživala Aleksandra Vučića da je Brisel koristio za vlastite interese.

Crnoj Gori ostalo šest hrvatskih zahtjeva

Plenković je govorio i o Crnoj Gori, koja može završiti pristupanje u zacrtanom roku ako postoji volja da se riješe otvorena pitanja sa Zagrebom. Prema njegovim riječima, poglavlja bi mogla biti zatvorena do kraja ove godine, a 2028. kao datum završetka procesa, koji je za sada samo prijedlog, ostvariva je.

Od osam hrvatskih zahtjeva, dva su riješena: promjena imena bazena u Kotoru i odobrenje spomen-ploče u logoru Morinj. "Preostalo ih je šest, od kojih su četiri isključivo u nadležnosti izvršne vlasti", rekao je. Dva su, kako je naveo, složenija jer se tiču pravosuđa ili podataka o nestalim osobama.

Preostali zahtjevi odnose se na sudbinu nestalih, obeštećenje logoraša iz Morinja, procesuiranje ratnih zločina, imovinska pitanja hrvatskih porodica, granicu i povratak školskog broda Jadran. "Da smo htjeli biti prepreka pristupanju Crne Gore, naša bi politika bila sasvim drukčija", poručio je Plenković.

Šta dolazi u srijedu

Evropska komisija, prema HRT-u, u srijedu, 4. novembra, objavljuje paket proširenja, s posebnim planovima za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu. Srbija nije među te četiri zemlje, a ni BiH se ne spominje u toj grupi.