Afera Lavon: Neuspjela izraelska operacija pod lažnom zastavom koja je izazvala političku krizu

Ovaj slučaj, poznat kao afera Lavon, uključivao je izraelske vojne obavještajce koji su postavljali bombe na zapadne civilne ciljeve u Egiptu, nastojeći da napade lažno pripišu egipatskim ekstremistima, navode Encyclopedia Britannica i deklasificirani izraelski arhivski dokumenti.

Operacija je interno nosila naziv Operacija Susannah i danas se u historiografiji i službenim arhivima jasno opisuje kao operacija pod lažnom zastavom - tajna akcija u kojoj se stvarni počinilac prikriva kako bi se međunarodna javnost i strane vlade dovele u zabludu o odgovornosti za napade.

Lažna zastava u kontekstu Hladnog rata

Prema Britannici, izraelska vojna obavještajna služba regrutirala je malu mrežu egipatskih Jevreja koji su 1954. postavljali improvizirane eksplozivne naprave u američke i britanske kulturne institucije u Kairu i Aleksandriji, uključujući biblioteke i kina. Cilj nije bio masovno stradanje, već ograničena materijalna šteta - ali uz ključni uslov da napadi izgledaju kao djelo egipatskih nacionalista ili "islamističkih" grupa, a ne Izraela.

Dokumenti objavljeni u Arhivima izraelskog Ministarstva odbrane navode da je politički cilj operacije bio potkopavanje povjerenja Zapada u egipatsku vladu predsjednika Gamala Abdela Nasera. Izrael je strahovao da bi povlačenje britanskih trupa iz Sueckog kanala ojačalo Egipat i povećalo sovjetski utjecaj u regiji.

Razotkrivanje i hapšenja

Operacija se brzo raspala. Kako navode Britannica i Jewish Virtual Library, jedan od operativaca uhapšen je nakon što mu je eksplozivna naprava prerano detonirala u džepu. Egipatske vlasti ubrzo su razotkrile cijelu mrežu.

Prema podacima Ureda historičara američkog State Departmenta, egipatski sudovi osudili su dvojicu optuženih na smrt, dok su ostali dobili dugogodišnje zatvorske kazne. Izraelska umiješanost u napade - koji su prethodno trebali biti lažno pripisani drugima - postala je javna, što je izazvalo ozbiljnu diplomatsku sramotu za Izrael.

Ko je odobrio operaciju?

Skandal je u Izraelu prerastao u političku krizu zbog pitanja ko je dao odobrenje za operaciju pod lažnom zastavom. Tadašnji ministar odbrane Pinhas Lavon negirao je da je autorizirao operaciju, tvrdeći da su visoki oficiri vojne obavještajne službe djelovali bez civilnog odobrenja.

Vojni vrh je osporavao tu verziju događaja. Kako navodi Jewish Virtual Library, nepostojanje pisanih naredbi i ekstremna tajnost operacije onemogućili su da se u to vrijeme utvrdi jasna odgovornost. Lavon je 1955. godine podnio ostavku, ali spor nije bio okončan.

Dugoročne političke posljedice

Prema analizi historičara Leonarda Weissa u časopisu Bulletin of the Atomic Scientists, afera Lavon postala je paradigmatski primjer opasnosti koje nastaju kada obavještajne službe provode tajne i obmanjujuće operacije bez efikasne civilne kontrole. Afera je produbila podjele unutar izraelskog političkog vrha i destabilizirala tada vladajući politički blok.

Slučaj je također pogoršao političke sukobe povezane s premijerom Davidom Ben-Gurionom, koji je podržavao verziju događaja vojnih struktura. Prema Weissu, neriješena afera bila je jedan od faktora koji su doprinijeli Ben-Gurionovoj ostavci 1963. godine.

Decenijama kasnije, deklasificirani dokumenti koje su objavili Arhivi izraelskog Ministarstva odbrane doveli su do nove procjene afere. Ti materijali sugeriraju da Lavon vjerovatno nije odobrio operaciju, što dodatno učvršćuje zaključak da je riječ o samoinicijativnoj akciji vojne obavještajne službe, uz kasnije pokušaje prebacivanja krivice.

Danas se afera Lavon u akademskim i historiografskim radovima široko smatra klasičnim primjerom neuspjele operacije pod lažnom zastavom, čije su političke posljedice bile znatno teže od bilo kakve zamišljene strateške koristi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad