Oglas

Anketa: Većina Europljana vidi SAD pod Trumpom kao tek "nužnog partnera"

author
Politico.eu
12. feb. 2025. 11:47
Illustration shows 3D-printed miniature model of U.S. President Donald Trump and EU flag
REUTERS/Dado Ruvic/Illustration | REUTERS/Dado Ruvic/Illustration

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću doveo je do "vanredne promjene" u pogledima Europljana na Sjedinjene Američke Države, prema jednom istraživanju, pri čemu čak ni oni koji su najskloniji Americi više ne vide Washington prvenstveno kao saveznika. Ispitivanje provedeno u 11 država članica Europske unije plus Ukrajini, Švicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazalo je da većina ljudi SAD sada smatra samo "nužnim partnerom" - čak i u zemljama poput Poljske i Danske koje su prije samo 18 mjeseci SAD smatrale saveznikom.

Oglas

U prosjeku 50% Europljana u svim ispitanim državama članicama gleda na SAD na ovaj način, pokazalo je istraživanje, s prosjekom od samo 21% koji ga vidi kao saveznika, što je dovelo do toga da autori izvještaja pozivaju na "realističniji, transakcijski" pristup EU.

Brojevi "govore o kolapsu povjerenja u vanjskopolitički program Washingtona" i najavljuju "potencijalno smrtno zvono transatlantskog saveza", rekao je Arturo Varvelli, koautor izvještaja Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR).

Oni koji SAD vide kao “nužnog partnera” a ne kao saveznika najviše je bilo u Ukrajini (67%-27%), Španiji(57%-14%) i Estoniji (55%-28%). Ali čak i u Velikoj Britaniji, koja se hvali "posebnim odnosom" sa SAD-om, omjer je bio 44% prema 37%.

No dok su Europljani bili u biti složni u svom pogledu na vanjsku politiku SAD-a, postojale su značajne razlike u drugim pitanjima.

I dok prosječni građani EU smatraju da je povratak Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a "loša stvar" za Amerikance, za vlastitu zemlju i mir u svijetu, Mađari, Bugari i Rumuni bili su znatno pozitivniji od Danaca i Nijemaca.

Pristaše krajnje desnice diljem Europe pokazali su se najvećim obožavateljima Trumpa, s manje od jedne petine glasača za Fidesz u Mađarskoj, Pravo i pravdu (PiS) i Konfederacja u Poljskoj i Braću Italije koji vjeruju da je njegov reizbor "loša stvar" u sva tri razloga.

Ispitanici koji su glasali za Alternative für Deutschland (AfD) u Njemačkoj i National Rally (RN) u Francuskoj ipak su se isticali jer imaju većinu (37% odnosno 35%) koji vjeruju da je Trumpov povratak na vlast loša stvar za njihove zemlje.

Bilo je nesuglasica i oko Ukrajine. Većina u svim zemljama, uključujući 55% u Danskoj, 49% u Ujedinjenom Kraljevstvu i 44% u Poljskoj, rekli su da je "kompromisno rješenje" najvjerovatniji ishod ruskog rata protiv Ukrajine.

Neki su, međutim, uključujući Estoniju, Dansku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Portugal, smatrali više od drugih da kontinuirana podrška Kijevu, umjesto forsiranje mira, ipak mora ostati prioritet EU.

I stajališta o tome šta bi se trebalo dogoditi nakon rata uveliko su varirala: 47% Francuza i 50% Talijana reklo je da se bore da vide Ukrajinu kao Europu, a u Bugarskoj i Mađarskoj mnogi su Rusiju vidjeli kao saveznika EU ili nužnog partnera, a ne suparnika ili protivnika.

Angažman EU s Kinom bio je još jedna tema razilaženja. Polovica ili više ispitanika u južnoj i jugoistočnoj Europi, uključujući Španiju, Italiju, Bugarsku, Mađarsku i Rumuniju, rekli su da vide Peking kao "potrebnog partnera" ili saveznika.

Međutim, u zemljama sjeverne i zapadne Europe, otprilike slični postoci – 55% u Njemačkoj, 52% u Danskoj i 45% u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj – imali su suprotno mišljenje, videći Kinu umjesto toga kao suparnika ili protivnika.

Autori izvještaja tvrde kako nema razloga vjerovati da je Trump promijenio svoje mišljenje o EU od svog prvog mandata, tokom kojeg je blok nazvao "neprijateljem" SAD-a i nazvao Brisel "kao paklenu rupu".

Budući da se novi predsjednik protivi europskoj zelenoj tranziciji, navodnom "wokeizmu" i regulaciji društvenih medija, blok mora očekivati ​​"strateške, ekonomske i političke izazove" i shvatiti da se američki i europski interesi razlikuju, rekli su.

Europski lideri morat će raditi na nedostacima bloka, prihvatiti nove oblike fleksibilne suradnje među državama članicama i, iznad svega, oduprijeti se uspostavljanju privilegiranih bilateralnih odnosa s Trumpom nauštrb drugih europskih saveznika.

Paweł Zerka, još jedan koautor, rekao je da je "trampizacija Europe" vidljiva u sve većoj podršci krajnje desničarskim strankama, sve većoj spremnosti da se usvoji transakcijski pristup i prihvatanju potrebe za mirovnim pregovorima u Ukrajini.

Ali još uvijek je postojala “mogućnost da se EU nauči pragmatizmu u vanjskoj politici; za njezine vođe da razjasne uloge svojim biračima; i za proeuropske stranke da se razlikuju od Trumpove krajnje desnice”, dodao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama