Helsinki ima 5.500 skloništa za 900.000 ljudi, a u miru se u njima pliva i igra

Prema podacima Grada Helsinkija, mjesta u skloništima ima dovoljno za stalne stanovnike, ali i za procijenjeni broj posjetilaca i putnika koji se u datom trenutku zateknu u gradu. Finski glavni grad ima oko 700.000 stanovnika, a ispod njega je, prema zvaničnom portalu finland.fi, oko 10 miliona kubnih metara podzemnog prostora u gotovo 500 objekata.

Na nivou cijele Finske ministarstvo unutrašnjih poslova broji oko 50.500 skloništa s mjestom za oko 4,8 miliona ljudi. Statistički zavod Finske u novembru 2025. naveo je 5,66 miliona stanovnika.

Sklonište za 6.000 ljudi 25 metara ispod Merihake

Najveće finsko sklonište dvojne namjene nalazi se u helsinškoj četvrti Merihaka. Uklesano je u stijenu oko 25 metara ispod površine, ima zapreminu od 71.000 kubnih metara, otprilike kao poslovna zgrada od sedam spratova, i prima 6.000 ljudi, navodi Reuters. Izgrađeno je 2003, a svakodnevno se koristi kao sportski teren, teretana i dječije igralište.

U slučaju krize u njega se u roku od 72 sata unose kreveti na sprat, rezervoari vode i prijenosni toaleti. Merihaku je obišlo oko 800 stranih delegacija, među njima ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, poljski predsjednik Karol Nawrocki i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Bazen, karting staza i igraonica 30 metara pod zemljom

Plivalište u Itäkeskusu, otvoreno 1993, godišnje primi oko 375.000 posjetilaca i ima bazene, saune, teretane i sportske dvorane. U Hakaniemiju je dječija igraonica oko 30 metara pod zemljom, u Maunuli dvorana za stoni tenis i dizanje tegova, a u Myllypurou karting staza duga 300 metara uklesana u stijenu. Kao skloništa mogu poslužiti i podzemne stanice metroa, među njima Kamppi i Koivusaari.

Grad navodi da se dio skloništa u stijeni koristi i kao parking. Tim prostorima upravlja Grad ili regionalna firma za održavanje.

Šta znači pravilo od 72 sata

Ako se sklonište u miru koristi za nešto drugo, prostor mora biti ispražnjen i pretvoren u potpuno opremljeno sklonište u roku od 72 sata. Odluku da li će se i kada skloništa otvoriti donose isključivo vlasti. Grad pritom naglašava da je u većini situacija prva zaštita ostati u zatvorenom i pratiti uputstva.

Većina od 5.500 skloništa nije u stijeni, nego u podrumima stambenih i javnih zgrada. Prepoznaju se po plavom trouglu na narandžastoj podlozi na zaštitnim vratima. Za njih odgovara vlasnik zgrade, a stambena zajednica mora odrediti osobu koja se o skloništu brine i koju obučava spasilačka služba. Uz ta manja, Helsinki ima i 48 velikih skloništa, navodi Reuters.

Sklonište ide uz svaku zgradu veću od 1.200 kvadrata

Obaveza gradnje važi za zgrade veće od 1.200 kvadratnih metara, rekla je za Reuters Pauliina Eskola iz finskog ministarstva unutrašnjih poslova. Prema procjeni Ilkke Kivisaarija iz kompanije Verona Shelters Group, sklonište ispod nove stambene zgrade košta između 1,5 i četiri posto ukupne cijene gradnje.

U januaru 2026. ministarstvo je izdalo tri nova vodiča za održavanje skloništa, prenio je javni servis Yle. Vlasnici moraju dati prostor na pregled najmanje jednom u deset godina, a sklonište mora biti ispravno i kad služi kao ostava ili prostor za rekreaciju.

Finski model danas proučavaju i drugi. Poljska je, prema Reutersu, ove i prošle godine izdvojila 5,8 milijardi zlota za obnovu kolektivnih skloništa, a u Ukrajini i Poljskoj uvedena su pravila koja traže skloništa u dijelu novih zgrada.