Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, politički život u zemlji gotovo je zamro pod vanrednim stanjem. Međutim, u posljednjim sedmicama postaju sve očitiji znakovi političke aktivnosti, dok Sjedinjene Američke Države sve snažnije zagovaraju brzo okončanje rata s Rusijom.
U protekloj sedmici, kritike na račun predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog tima postale su glasnije. Politički oponenti optužuju vlast da je više fokusirana na buduće izbore nego na ratne operacije, dok gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko tvrdi da predsjednikovi ljudi sabotiraju njegov rad. Istovremeno, istaknuti opozicioni političari intenzivirali su diplomatske aktivnosti u inostranstvu.
"To je povezano s Trumpom i očekivanjem pregovora... Aktivnost je porasla, jasno je da postoji politička nervoza," izjavio je Volodimir Fesenko, politički analitičar iz Kijeva.
Dodatnu neizvjesnost unose i izvještaji da američki predsjednik Donald Trump želi da Ukrajina organizuje predsjedničke izbore do kraja godine, posebno ako se uspije postići prekid vatre s Moskvom. Ova informacija izazvala je buru u ukrajinskim političkim krugovima.
Opozicija se mobiliše
Petro Porošenko, bivši predsjednik Ukrajine i vodeća opoziciona figura, posljednjih sedmica viđen je u susretima s brojnim visokim stranim zvaničnicima. On negira da su njegovi potezi povezani s mogućim izborima i tvrdi da bi održavanje izbora u ovom trenutku samo išlo na ruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i dodatno destabilizovalo zemlju.
"Naš zadatak je pobijediti u ratu", izjavio je Porošenko za Reuters. Ipak, njegova stranka, Europska solidarnost, optužila je Zelenskog da pokušava spriječiti Porošenka da uopšte ostane u parlamentu, te da je previše zaokupljen "predstojećim izborima umjesto vođenjem rata".
Sličnu strategiju vodi i Julija Timošenko, bivša premijerka, koja je postala mnogo vidljivija u međunarodnim krugovima, sastajući se sa zvaničnicima Europske unije. Uz to, oštro je kritikovala ukrajinske vlasti zbog hapšenja generala povezanog s neuspješnom odbrambenom operacijom u maju prošle godine.
Kličko protiv Zelenskog: Predizborna borba ili istinska politička sabotaža?
Jedna od najžešćih kritika na račun Zelenskog došla je iz redova Klička, gradonačelnika Kijeva i mogućeg predsjedničkog izazivača. Kličko je prošle sedmice optužio predsjedničku administraciju da opstruira rad njegovog civilnog tima, a za to je direktno optužio vojnog administratora grada, kojeg je imenovao sam Zelenski.
Predsjednički tim odbio je komentarisati ove optužbe, prebacujući odgovornost na gradskog administratora, koji je negirao Kličkove tvrdnje.
Analitičar Fesenko smatra da su pojedine političke grupe već počele okupljati aktiviste i formirati predizborne timove, ali da se Zelenskijev tabor još ne priprema za izbore. "Mislim da je ovo lažni start", zaključio je.
SAD vrši pritisak, ali rat postavlja prepreke
Američki zvaničnici tvrde da još nisu donijeli konačnu odluku o strategiji prema Ukrajini i da se njihova politika i dalje razvija. Međutim, ukrajinski političari, i iz vlasti i iz opozicije, naglašavaju da bi izbori u ovom trenutku mogli ugroziti nacionalno jedinstvo.
Osim političkih izazova, postoje i ozbiljni logistički problemi. Zamjenik šefa Centralne izborne komisije Ukrajine, Serhij Dubovik, rekao je za Reuters da bi trebalo najmanje četiri do šest mjeseci da se organizuju izbori, s obzirom na raseljene birače, uništenu infrastrukturu i činjenicu da je petina Ukrajine pod ruskom okupacijom.
Ukrajinski zakon jasno zabranjuje izbore tokom ratnog stanja, koje je proglašeno kako bi država mogla efikasnije voditi rat. Zelenski je ranije rekao da će se izbori održati čim se ratno stanje završi, ali nije naveo hoće li se ponovo kandidovati.
S druge strane, Putin koristi činjenicu da Ukrajina nije održala izbore kao argument da Zelenski nije legitimni lider i da nije u poziciji za pregovore. Međutim, istraživanja javnog mnijenja u Ukrajini pokazuju da većina građana, čak i oni koji kritikuju Zelenskog, i dalje smatraju da je on zakoniti predsjednik.
Zalužni u sjeni: Potencijalni politički rival?
Jedna od najintrigantnijih ličnosti u ovoj situaciji je Valerij Zalužni, bivši glavnokomandujući ukrajinske vojske, kojeg je Zelenski smijenio i imenovao ambasadorom u Londonu.
Neki poslanici postavljaju pitanje da li bi Zalužni mogao ući u politiku i postati ozbiljan rival Zelenskom. Iako on nije javno izrazio političke ambicije, njegova popularnost je visoka, a njegova knjiga "Moj rat" prodaje se u hiljadama primjeraka širom Ukrajine.
Ukrajinska ambasada u Londonu nije odgovorila na upite medija o Zalužnijevim političkim planovima.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Ukrajinaca ne želi izbore dok rat ne završi. Anton Grušecki, direktor Kijevskog instituta za sociologiju (KIIS), ističe da je u ratnim okolnostima teško procijeniti stvarne političke preferencije građana, posebno kada nije poznato ko bi se kandidovao.
"Za većinu ljudi prioritet je pobjeda u ratu, a tek onda izbori," zaključio je Grušecki.
Međutim, dok SAD vrši pritisak za održavanje izbora, opozicija pojačava aktivnosti, a unutrašnje nesuglasice sve više izlaze na površinu. Ukrajina se suočava s novim izazovom – kako balansirati između ratne stvarnosti i političkih ambicija koje postaju sve izraženije, prenosi Reuters.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare