Zašto se ukrajinske trupe bore protiv Rusije u afričkoj pustinji, 3.000 milja daleko od kuće

Uslovi su iscrpljujući. Temperature redovno rastu iznad 43 stepena Celzijusa tokom dana, a zatim naglo padaju preko noći. Vode je malo, a prašina i pijesak su posvuda. Ali barem rade iznad zemlje. Ova elitna grupa ukrajinskih operatera dronova godinama lovi Ruse iz rovova u Ukrajini. I dalje rade isto - ali u pustinji na sjeveru Malija.

Na osnovu razgovora s ukrajinskim vojnicima i oficirima uključenim u operacije u Maliju i Libiji, CNN po prvi put otkriva razmjere ovih operacija na drugim kontinentima. Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe, upoznat s ovim operacijama, rekao je za CNN da je nekoliko ukrajinskih stručnjaka bilo stacionirano i u Sudanu, te da su trupe iz Čada, Nigera i Burkine Faso prethodno putovale u Mali kako bi prošle obuku za upravljanje dronovima koju su tamo provodili ukrajinski vojnici.

Kada je Iran početkom ove godine počeo napadati američke saveznike na Bliskom istoku, Ukrajina je poslala timove vojnih stručnjaka u najmanje pet zemalja te regije. Oni su proveli nekoliko sedmica obučavajući lokalne snage kako da obore iranske dronove tipa "Shahed", koje Rusija već godinama koristi za terorisanje Ukrajine. Jedan ukrajinski vojnik raspoređen u Ujedinjene Arapske Emirate rekao je za CNN da su djelovali u mješovitim timovima s lokalnim snagama, čiji su pripadnici vozili uz njih i oponašali svaki njihov potez.

U zamjenu za dijeljenje svog stručnog znanja, Kijev je dobio niz sporazuma o sigurnosnoj saradnji i obećanja o isporuci municije.

U Sahelu, prostranoj polusušnoj regiji južno od pustinje Sahare, situacija je složenija.

Rusija nastoji da se nametne kao značajan akter u Africi, posebno u regiji Sahel, koja je bogata mineralima i sklona vojnim udarima. Pokušala je popuniti sigurnosni vakuum nastao povlačenjem francuskih i drugih zapadnih snaga posljednjih godina, pružajući podršku vladama u zamjenu za novac i unosna prava na eksploataciju ruda. U početku je Kremlj ove operacije povjerio grupi Wagner, privatnoj vojnoj kompaniji u vlasništvu preduzetnog vođe paravojnih snaga Jevgenija Prigožina. Nakon Prigožinove smrti poslije pokušaja puča 2023. godine, Moskva je ostatke Wagnera integrisala u svoju regularnu vojsku, formirajući "Afrički korpus" (Africa Corps), koji se raspoređuje radi pružanja podrške lokalnim saveznicima Moskve.

"Ozbiljna prilagodba"

Ukrajinska grupa u Maliju djeluje zajedno sa separatističkom grupom koja sebe naziva Front za oslobođenje Azavada, a koju uglavnom čine pobunjenici iz redova naroda Tuareg sa sjevera zemlje. Oni nisu direktno uključeni u borbe na prvoj liniji fronta, već pobunjenicima pružaju podršku, obuku i operativnu pomoć, izjavila su za CNN dvojica Ukrajinaca raspoređenih na tom području.

„Koordiniram njihove operacije na daljinu. Signal s njihovog drona stiže do mene putem interneta, a ja im odmah putem radio-veze govorim šta da rade i kuda da lete“, rekao je za CNN jedan od ukrajinskih operatera dronova koji se trenutno nalazi u Maliju.

„Oni odlaze u misije, zatim se vraćaju meni i mi analiziramo svaki detalj njihovih akcija. Ja lično ne idem na prve linije fronta – to je bilo direktno naređenje mojih nadređenih“, rekao je on.

Rusija je prethodno optužila Ukrajinu za učešće u masakrima nad civilima u Maliju – optužbu koju je Kijev negirao. Odvojeno od toga, organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch objavila je tokom ljeta dva izvještaja u kojima optužuje ruske trupe u Maliju za ubijanje civila, kao i još jedan izvještaj u kojem se navodi da su „sve strane“ direktno uključene u sukob nezakonito napadale civile tokom eskalacije nasilja u aprilu. U tom izvještaju Ukrajina nije spomenuta.

Kada su ga prošlog mjeseca pitali o tim navodima, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je novinarima da „Afrički korpus“ djeluje „strogo u okvirima zakona“ i „kao odgovor na zvanične zahtjeve legitimnih vlada afričkih država“.

Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je za CNN da je cilj raspoređivanja snaga u inostranstvu izvršiti pritisak na Rusiju i potkopati uvjerenje da Moskva može biti pouzdan saveznik. „Svoje iskustvo na polju (dronova) pretvaramo u sredstvo vanjske politike“, rekao je taj izvor.

Međutim, rekao je da je misija korisna i za Ukrajince jer im pruža priliku da testiraju svoju opremu i vještine u potpuno drugačijem okruženju – te da pokažu partnerima kako njihove metode funkcionišu svuda.

„Prašina i vrućina uzrokuju brže kvarove na opremi. Filteri, hlađenje, zaštita elektronike, baterije... sve funkcioniše drugačije (i) zahtijeva ozbiljnu prilagodbu“, rekao je, dodajući da je i sam način vođenja rata drastično drugačiji.

„U Ukrajini je riječ o visokom intenzitetu, masovnim udarima i stalnom pritisku. Ovdje je to više manevarski rat na velikim teritorijama, zasjede, kontrola ruta, djelovanje u malim grupama i oslanjanje na poznavanje terena.“

Razlike u disciplini i obuci zahtijevaju prilagodbu s obje strane, rekao je, dodajući: „Mi njih učimo taktici; oni nas uče kako preživjeti i boriti se.“

Rusija također koristi svoje operacije u Africi za širenje i prilagođavanje svoje vojne tehnologije. Upravo ove sedmice, državni izvoznik oružja, Rosoboronexport, predstavio je nove projektile i dronove na Međunarodnom aeromitingu u El Alameinu u Egiptu, pri čemu je čelnik agencije izjavio za rusku državnu novinsku agenciju TASS da je to oružje „dokazano“ u borbama u Africi i na Bliskom istoku.

Rastuće samopouzdanje

Ukrajinski kontingenti su malobrojni, ali predstavljaju znak rastućeg samopouzdanja Ukrajine da je njena stručnost u oblasti dronova podigla njen globalni status.

Héni Nsaibia, viši analitičar za zapadnu Afriku pri organizaciji ACLED (Armed Conflict Location & Event Data), koja nezavisno prati sukobe, izjavio je za CNN da je Mali jedna od zemalja u kojima Rusija sada igra ključnu ulogu.

„Oni pružaju ključnu podršku opstanku režima“, rekao je, dodajući da su snage „Africa Corpsa“ odigrale „presudnu ulogu u sprečavanju dubljeg kolapsa, pa čak i mogućeg pada režima.“ „Ali (Rusima) je također potreban ovaj vojni režim kako bi mogli ostati u Maliju”, dodao je Nsaibia.

Prve tvrdnje da Ukrajina pomaže Tuarezima pojavile su se 2024. godine. U julu te godine, pobunjenici su iz zasjede napali i ubili desetine boraca grupe Wagner i vojnika iz Malija u blizini grada Tinzaouaten, na granici s Alžirom.

Andrij Jusov, glasnogovornik ukrajinske Obavještajne službe Ministarstva odbrane, tada je izjavio da su pobunjenici dobili „neophodne informacije” za borbu protiv Rusa. Iako je Ukrajina kasnije negirala bilo kakvu značajnu saradnju s pobunjenicima, Jusovljeva izjava izazvala je oštre reakcije vojnih hunti Malija, Nigera i Burkine Faso, koje su uputile zvaničnu žalbu Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, optužujući Ukrajinu za podržavanje terorista.

CNN je zatražio komentar od Obavještajne službe Ministarstva odbrane za ovaj članak, ali su ih uputili na ranije izjave zvaničnika.

Operater drona rekao je za CNN da su Ukrajinci također pomogli pobunjenicima u zauzimanju strateškog grada Kidal na sjeveru Malija ranije ove godine. Tuareški pobunjenici i militanti povezani s Al-Kaidom pokrenuli su istovremene napade na ruske trupe, prisilivši ih na povlačenje. Rusko Ministarstvo odbrane optužilo je Kijev za umiješanost u napad, navodeći u saopćenju da su „ukrajinski i evropski instruktori-plaćenici” obučavali pobunjenike prije samog napada.

Nsaibia je rekao da je zauzimanje Kidala predstavljalo ključni poraz za režim u Maliju – kao i za ruske trupe koje su ga održavale na vlasti.

„Bio je to veliki udarac što su izgubili Kidal i morali pregovarati o sigurnom koridoru kako bi se mogli povući”, rekao je za CNN. Ipak, Nsaibia je napomenuo da je situacija za režim u Maliju mogla biti mnogo gora da nije bilo pomoći ruskog „Afričkog korpusa”. „Napadaju nas isti idioti”

Napad u Kidalu ukazao je na ogromnu razliku koju dronovi mogu napraviti na ratištu u Maliju i drugdje u Sahelu, gdje se ratovi još uvijek uglavnom vode na tradicionalan način, uz upotrebu pješadijskih snaga opremljenih rudimentarnim naoružanjem.

Ukrajinci u Maliju rekli su za CNN da je partnerstvo s Tuarezima zasnovano na pragmatičnim interesima, a ne nužno na zajedničkim uvjerenjima.

„Kulture i vjere su različite, ali kada vas napadaju isti idioti, ideološke razlike padaju u drugi plan”, izjavio je izvor iz Obavještajne službe odbrane.

Operater drona rekao je za CNN da su njegovi lični stavovi i osjećaji nevažni.

Opisao je neke od pobunjenika kao "radikale" sklone spontanom pucanju u zrak i ponašanju koje izaziva probleme.

"Ponekad je emocionalno teško ignorisati određene stvari. Jednostavno se dešava da smo trenutno na istoj strani barikada... ako ovi ljudi uspiju poraziti Ruse, bit će nam više nego drago da ih obučimo", rekao je za CNN.

Vjeruje da svaka operacija koja slabi Ruse može pomoći Ukrajini da se približi pobjedi kod kuće. "To vrši pritisak na njih. Cijela ova priča ima i psihološke i stvarne posljedice", rekao je za CNN.

Ruska flota iz "sjene" i odbjegli ukrajinski pomorski dron

Ranije ove godine, grupa grčkih ribara uočila je misteriozno crno plovilo kako pluta u blizini zapadnog grčkog ostrva Lefkada.

Ispostavilo se da je riječ o ukrajinskom pomorskom dronu natovarenom eksplozivom. Grčka je uputila zvaničan diplomatski protest Ukrajini, a Kijev se zvanično izvinio zbog incidenta, ali je za nastalu situaciju okrivio Rusiju zbog napada na Ukrajinu i korištenja flote tankera za naftu iz "sjene". Ta flota omogućava Rusiji da prodaje naftu uprkos međunarodnim sankcijama, čime se pomaže finansiranje rata.

Dron je pobjegao ukrajinskim operaterima raspoređenim u sjeverozapadnoj Libiji, gdje su stacionirani od kraja 2025. godine, rekao je za CNN izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe.

O njihovom prisustvu tamo prvi je izvijestio francuski javni emiter RFI još na proljeće, a iako to ukrajinska vlada nikada nije zvanično potvrdila, sada je to javna tajna. Jedan ukrajinski operater pomorskih dronova raspoređen u Libiji rekao je za CNN da je njegova jedinica koristila međunarodnu vojnu bazu u Misrati kao polazište za napade na rusku flotu iz "sjene", u zamjenu za obuku lokalnih snaga. Poput operatera bespilotne letjelice u Maliju, njega je ranije ove godine regrutovala ukrajinska Obavještajna služba odbrane (GUR) direktno s njegove prethodne dužnosti u Ukrajini.

Ukrajina – koja je prije ruske invazije punog obima dugo učestvovala u mirovnim misijama UN-a u sjevernoj i centralnoj Africi – ne krije želju da postane akter drugačije vrste na tom kontinentu.

Kirilo Budanov, bivši šef ukrajinske obavještajne službe, a sada čelnik ureda predsjednika Zelenskog, izjavio je 2023. godine da je cilj Ukrajine „nastaviti ubijati Ruse bilo gdje na svijetu sve do potpune pobjede Ukrajine”.

Taj stav dijele svi ukrajinski vojnici koji su razgovarali s CNN-om.

U ponedjeljak je Budanov ponovo ukazao na sve veće globalno prisustvo Ukrajine, objavivši na društvenim mrežama izjavu u kojoj odaje priznanje Obavještajnoj službi odbrane za zaštitu interesa zemlje širom svijeta, od „Rusije do Afrike, u odijelu i u maskirnoj uniformi”.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad