Nekada polovna, danas poželjna: Zašto mladi sve češće biraju second hand odjeću?

Mnogi su razlozi zbog kojih se mladi okreću second hand odjeći, ali da li je to pitanje održivosti, nekog trenda koji je kratkoročan ili ipak kroz ovaj trend pravimo dugoročne promjene? Ismihana Kukuruz naglašava da je to miks različitih faktora, od kojih je jedan prvobitno bio trend koji se pojavio na društvenim mrežama. Međutim, kako ona ističe, ova pojava se ne može svesti samo na to. Kako ona kaže:

„Kroz taj trend smo nekako dobili taj momenat da razgovaramo o održivosti i ja mislim da je taj momenat same održivosti, gdje mi razmišljamo o tome koliko odjeće, u stvari, završava na deponijama, koliko zagađuje prostor i šta mi radimo samome prostoru u kojem živimo, a iz toga proizilazi taj momenat kada razmišljamo o tome ko, ustvari, pravi tu odjeću jer većina velikih brendova pravi tu odjeću na neetičan način.“

Također naglašava da je sam pojam individualnosti pokretački faktor zbog kojeg se mladi okreću polovnoj odjeći jer imaju priliku nositi odjeću koju niko drugi nema i kreirati različite odjevne kombinacije, što doprinosi osjećaju posebnosti kada nose takve komade.

Odjeća kao kreativni proces

Nura Hamzić otišla je čak i korak dalje te je razvila svoj biznis u kojem ne samo da prodaje second hand odjeću već kroz prekrajanje kreira i nove komade od odjeće koja već postoji. Ističe kako je upravo kreativni proces, koji je okarakterisan individualnim stilom, ono što je ispunjava i daje joj vjetar u leđa da se i dalje bavi prekrajanjem odjeće. Mnogi ne znaju kako početi prekrajati svoju odjeću, ali ona navodi da to nije problem i da vam je potrebna samo sloboda uma:

„Kreativni proces ne mora da se isključivo fokusira na upcyclingu, već se može fokusirati na kreiranju potpuno drugačijeg, takozvanog layered outfita koji koristi različite slojeve, različite takozvane paterne i, na primjer, volim da naglasim momenat same konzumacije i spoja različitih boja, koji nisu isključivo na suprotnom spektru lepeze boja.“

Na početku se Nura fokusirala na stiliziranje sebe, ali kroz njen biznis njena kreativnost je prepoznata te sada stilizira različite djevojke za muzičke spotove i svoju kreativnost može izraziti i u drugom aspektu.

Donacija kao pomoć ili dodatni problem

Ono što je također problem, a Ismihana ističe, jeste to da je generalni stav, kada doniramo odjeću, da se riješimo nepotrebne odjeće iz ormara. Tako se zna desiti da donirana odjeća bude pocijepana ili prljava te se ne može proslijediti korisnicima, već završi kao otpad. Ono što je također problem jeste da količina donirane odjeće nekada čak premašuje potrebe korisnika humanitarnih organizacija.

Ona navodi da postoje kreativna rješenja za ovaj problem, kao što su radionice Goethe Instituta organizovane u saradnji s Pomozi.ba. Između ostalog, Pomozi.ba daje Goethe Institutu odjeću za upcycling radionice čiji je cilj da mlade nauče o recikliranju odjeće i ponovnom oživljavanju starih zanata šivanja koji su nekada postojali u svakom domaćinstvu. Modni komadi koji nastanu tokom ovih radionica bit će dati na aukciju, a sav prikupljeni novac Goethe Institut će donirati Pomozi.ba.

Ekološka kriza

Ismihana Kukuruz također naglašava da države EU često, kako bi se riješile svog otpada, problem samo prebacuju u druge države. Ističe da se o ovom problemu ne priča jer nije ozbiljno shvaćen:

„Gana je postala smetljište za veće države koje hoće da se riješe svog tekstilnog otpada. U EU putem cirkularne ekonomije postoje regulative za tekstilni otpad, kako bi se oni riješili svog finansijskog spora, oni svu odjeću koja je njima ostala 'doniraju' državama u Africi ili čak manjim državama u Evropi. Jedna od tih država je Gana i sva odjeća koja bi bila bačena je samo bačena u Ganu. Doslovno je odjeća po plažama i morima.“

Ovo kreira ogroman problem građanima Gane. Također, kako ona kaže, Bosna i Hercegovina prima tone polovne odjeće od država kao što su Mađarska, Poljska i Njemačka.

Način na koji je brza moda preuzela sve

Kako je uopšte došlo do toga da brza moda postane ovoliki problem? Nura Hamzić naglašava da je kapitalizam okidač jer stavlja preveliku važnost na posjedovanje:

„Momenat u kojem je posjedovanje određena validacija individue u današnjem društvu je doveo do ove količine fast fashiona. Mislim da je momenat u kojem postanemo svjesni toga ustvari momenat u kojem odlučimo šta dalje radimo. Kada bismo postali svjesni zašto trebamo da cirkulišemo sa robom jeste taj u kojem smo podigli svijest o onome što je uopće bitno. Navela bih momenat pretjerane konzumacije i momenta socijalno-kulturološkog miljea koji sam spomenula, ali taj fokus individualnosti i posjedovanja je taj koji je nešto od čega društvene mreže žive. Gdje je bitnost da moram da posjedujem nešto prije ostalih i prije nego izađe iz trenda.“

Mikrotrendovi dovode do mnogo nezadovoljstva koje individua osjeća kada nije u trendu i Nura naglašava da se upravo zato trebamo vratiti svojoj kreativnosti:

„Ali ovaj kreativni proces je meni pomogao da pronađem momenat u kojem stvarno cirkulišem odjeću. Zato što vjerujem da sam vizual sebe i da sam ja toliko toga, ali ujedno se sve svodi na to, 'mislim da meni treba da ima smisla' i mislim da kada bismo se vratili na taj smisao da bismo bili puno sretniji.“

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad