Bivši predsjednik Republike Hrvatske i profesor na Univerzitetu u Zagrebu, Ivo Josipović, na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu danas će održati predavanje "Mirovna politika - šansa ili utopija Balkana".

Komentarišući usvajanje Zakona o državnoj imovini u Hrvarskoj, Josipović je gostujući u Novom danu istakao da vlasnicima, titularima, bili oni pravne ili fizičke osobe, mora se vratiti njihova imovina.

Kako biste ocijenili stanje u regionu u ovom trenutku?

Mirotvorna politika, to je politika koja želi da sve države, posebno one zaraćene na području bivše Jugoslavije uspostave normalne odnose, normalnu suradnju na svim područjima. Da se suoče sa prošlošću ali i da pogledaju i u budućnost što je najvažnije. Mislim da je mirotvorna politika, politika koja sasvim sigurno uvijek daje dobar rezultat ali mora biti kontinuirana. Mora imati nositelje u najvišim državnim tijelima svake od zemalja o kojima je riječ.

Da li je mirotvorna politika nešto što mi vidimo na djelu u posljednim godinama u zemljama koje su bile članice jedne velike države?

Nakon što smo krenuli dobro, nakon što su rane zacijelile imali smo vidljive pokazatelje da se vodi mirotvorna politika. Sjećate se moga govora u Parlamentarnoj skupštini, da smo bili spremni pokloniti se žrtvama i drugih naroda, ne samo svoga i naravno rješavanje nekih vrlo praktičnih problema. Mirotvorna politika podrazumijeva suočavanje sa pravima ali i sa obavezama koje države imaju i jedna prema drugoj i prema pojedincima, građanima svih zemalja.

Kako biste ocijenili odnose BiH i Hrvatske u ovom trenutku?

Rekao bih da su odnosi svih zemalja u regiji zadnjih dvije ili tri godine u silaznoj putanji i to je meni jako žao. Mirotvorna politika je nešto čemu sam ja posvetio svoje političko djelovanje. Bez obzira na nešto trenutno hladnije odnose u trokutu Hrvatska-Srbija-Bosna i Hercegovina da ipak postoje ljudi, postoje političari, gospodarstvenici, kulturnjaci, znanstvenici, široka fronta ljudi koji razumiju i znaju da bez dogovora, bez mirotvornosti nema dobre budućnosti u cijeloj regiji.

U Saboru je usvojen Zakon o državnoj imovini. Kako gledate na to?

Mislim da je stvar jasna, mirovni sporazumi i međusobni dogovori nakon rata, nakon što su se države formirale o tome da je imovina nepovrediva, vlasništvo je nepovredivo. Vlasnicima, titularima, bile one pravne ili fizičke osobe, mora se vratiti njihova imovina. To je najviši pravni akt koji u ovom trenutku određuje međusobne odnose. Međunarodni Ugovor i njega se treba držati. Moramo znati da će biti spornih trenutaka i ima ih već sad. Znamo za mnoge od njih gdje će pravo vlasništva biti preporno. Tu je pravosuđe, međunarodni mehanizmi. Sporove treba rješavati a ne apsolutizirati na neki način i od njih činiti nepremostive prepreke u međusobnim odnosima.

Lider HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović poručio je hrvatskom državnom vrhu da ne zanemaruju oko 57 hiljada Hrvata u BiH koji nisu pristalice HDZ-a BiH. Kako to komentarišete?

Očito da postoji pluralizam i u hrvatskoj politici i politici Hrvata u Bosni i Hercegovini. Postoje dvije kategorije odnosa i mislim da ih treba jasno razlučiti. Jedno su međustranački odnosi, odnosi stranaka iz različitih zemalja gdje stranke se prema afinitetima svoje politike opredjeljuju bliže ili dalje jedna od druge. To je nešto što je prirodno kao i što Bošnjačke strane imaju neke afinitete prema drugim strankama u drugim zemljama ili stranke Srba u Bosni i Hercegovini a drugo je državna politika. Državna politika Republike Hrvatske o političkoj sceni u BiH mora biti takva da ne zadire u suverenost BiH. Kada je riječ o Hrvatima u BiH da ima jasne i transparentne politike u provođenju obaveze koje naša država ima i prema Ustavu da se brine i da pomaže Hrvate u drugim zemljama jer nije riječ samo o BiH nego i o drugim zemljama.

Uskoro video gostovanja.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.