Deklaracija Hrvatskog narodnog sabora nije ponudila ništa novo, unatoč brojnim reakcijama koje su u međuvremenu pristigle.

Federalno uređenje zemlje spominje i se u ranijim deklaracijama, ali i istupima prvih ljudi Hrvatskog narodnog sabora, zbog čega je kroz izvještaje Vijeću sigurnosti ranije reagirao i Visoki predstavnik upozorivši kako pojedini hrvatski političari traže teritorijalne jedinice s hrvatskom većinom.

S druge strane Hrvatski narodni sabor odbacio je kvalifikaciju udruženog zločinačkog poduhvata odmah po presudi Prliću i ostalim u Hagu, dok se godišnjice Hrvatske zajednice i Hrvatske republike Herceg-Bosna redovno obilježavaju bez jasnog distanciiranja od politike koja je kumovala zločinima.

“Ograđujemo se od svakog zločina i od svakog zločinca, ali isto tako želimo vrlo jasnu poruku poslati: Nećemo dozvoliti nikome da na taj način montira i usmjerava pažnju bilo kojih institucija danas dominantno u Bosni i Hercegovini. Jedno vrijeme su one bile na drugoj lokaciji – da povezuju naš domovinski rat sa bilo kakvim zapovjednim nadležnostima i Udruženim zločinačkim poduhvatom”, napomenuo je Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice.

Najveći broj reakcija iz Sarajeva stigao je na odbacivanje udruženog zločinačkog poduhvata. Danas su reagovali i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

“Nakon odluke Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu, veličati tah poduhvat ovdje u Bosni i Hercegovini koji je proizveo tolike žrtve i zločine je stvarno civilizacijska sramota”, istakao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda.

“Danas obilježavamo Dan sjećanja na žrtve holokausta. Mogu reći da u Bosni i Hercegovini izgleda imamo posla sa ozbiljnijim fašizmom nego što smo mislili”, upozorio je Željko Komšić, član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

“Smatram da nikome ne treba negirati pravo da artikuliše svoj legitiman politički stav i, lično, mislim da je, poslije dugogodišnje majorizacije Hrvata od Bošnjaka, bilo za očekivati i radikalnije stavove”, dodao je predsjedavajući državnog Predsjedništva Milorad Dodik.

Reagovali su i iz Republike Srpske članovi opozicionih partija, i to na navode o potrebi novog Dejtona, i preustroj teritorije i u Republici Srpskoj.

U Partiji demokratskog progresa su naglasili kako nemaju ništa protiv dogovora predstavnika Bošnjaka i Hrvata, ali bilo kakve teritorijalne prekompozicije Bosne i Hercegovine i promjene Dejtonskog mirovnog ugovora su neprihvatljivi.

Slično misle i u Srpskoj demokratskoj zajednici.

“Ne mogu da se složim sa opservacijom koja definiše Republiku Srpsku kao jednu statističku tvorevinu koja zagovara istupanje iz Bosne i Hercegovine, kako to deklaracija govori. Naprosto vam neko prišiva da ste vi ti koji pravite nestabilnost i nefunkcionalnost”, smatra Vukota Govedarica, predsjednik Srpske demokratske zajednice.

“Ako Hrvati nekada stave na dnevni red formiranje svog entiteta na prostoru koji sada perspektivno kontrolišu, a to je prostor na prostoru Federacije i kantona gdje su oni većina i da se ne zadire u ono što je Republika Srpska, nemam niti jedan problem da to podržim. Zašto bi bila Republika Srpska ako je već definisana? Nekada su Hrvati bili većinski tu”, ukazao je Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Uz evroatlantski put koji je naznačen i u strategiji kao strateški cilj, Dragan Čovic ponovio je u obraćanju Hrvatskom narodnom saboru kako je minimum minimuma za formiranje federalne vlade, provedba presude Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića odnosno izmjene Izbornog zakona.

I na kraju, jedino što je drugačije u odnosu na ranije sabore je apsolutna podrška Draganu Čoviću koji je i sam priznao da je izbor Želja Komšića uspio okupiti sve političke stranke u Hrvatskom narodnom saboru koje su ga gotovo jednogalsno podržale za novog predsjednika, sa samo jednim suzdržanim glasom.

Nije bilo ljutiih tonova, niti polemike, njegovi dojučerašnji oponenti u svojim govorima hvalili su sve ono što je postigao, a neki od njh su čak i pravdali poteze poput prisustva na obilježavnju Dana Republike Srpske.

Na hrvatskoj političkoj sceni i zvanično je zamrla opozicija, i to je jedina novost u odnosu na prethodne godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter|Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.