Madeleine Albright, prva žena koja je dobila funkciju državnog sekretara u SAD-u, u svojoj knjizi ‘Fascism: A Warning’ (Fašizam: Upozorenje) iznijela je zabrinjavajuće tvrdnje o porastu fašizma u svijetu. U razgovoru sa novinarom Seanom Illingom za američki ‘Vox’, Albright je objasnila šta podrazumjeva pod “fašističkom prijetnjom” u svijetu o kojoj piše.

Illing je upitao Albright šta ona smatra pod terminom ‘fašizam’.

“Prije svega, smeta mi kako se bez razmišljanja taj termin koristi. Trenutno, svako ko se sa nama ne slaže je fašista”, rekla je Albright.

Za nju fašizam nije ideologija nego proces preuzimanja i očuvanja moći. Fašista je neko ko se obično identifikuje sa većinom u društvu koja je nezadovoljna.

“Radi se o vladavini većine bez prava za manjine. Zbog toga fašisti obično izdvajaju manju grupu kao krivca za izvor svog nezadovoljstva”, pojasnila je ona.

Ali Albright napominje da “fašisti u suštini ne pokušavaju da rješavaju probleme” jer su preokupirani “pogoršavanjem problema i produbljenjem podjela koje su rezultat istih”.

“Oni odbijaju slobodne medije i odriču se institucionalne strukture unutar jednog društva – kao na primjer kongresa ili pravosuđa”, istakla je Albright.

Također je napomenula da je “nasilje ključni element fašizma” i da podrazumjeva “potvrdu za korištenje nasilja da bi se dostigli politički ciljevi i ostalo na vlasti”.

Fašista je, u suštini, nasilnik sa vojskom, zaključila je Albright. Međutim, ona ističe da to nije isto kao i “populista”.

“Ja ne uzimam populizam kao nešto loše”, rekla je uz objašnjenje da su “potrebni ljudi za demokratiju i podrška da bi se stvari ispunile”.

“Mislim da je ono što razlikuje fašizam od drugih idoloških pokreta korištenje nasilja i bijesa za dostizanje političkih ciljeva. Ono što gotovo uvijek primjetite u fašističkim režimima je propaganda koja se koristi da bi se ljudi okrenuli jedni protiv drugih, bez potencijalnih rješenja za ikakve probleme”, podsjetila je bivša državna sekretarka.

U fašizmu se, kaže, radi o “huškanju” i nuđenju ljudima “nekoga što mogu da mrze.”

Na pitanje zbog čega smatra da je fašizam u porastu, Albright je odgovorila da postoji “mnogo razloga.” Većina ljudi je željela sistem “demokratske vlade i globalizirana ekonomija koja bi postepeno ujedinila svijet,” smatrajući da je to veoma stabilno. Ali situacija je postala komplikovana.

“Mnogi ljudi su izvukli korist iz globalizacije, ali ona ima ogromne mane. Bezlična je, i ljudi žele da poznavaju svoj identitet, žele biti povezani sa nekom religioznom, etničkom ili nacionalnom grupom”, istakla je te dodala kako nema ništa protiv koncepta identiteta, “ali ako moj identitet prouzrokuje da mrzim tvoj identitet, onda to postaje veoma opasno i preraste u hipernacionalizam”.

To rezultira time što se različite grupe okrenu jedna protiv druge ili budu okrivljene za sve, dok “politički život postaje plemenski konflikt”, ocijenila je ona, uz opasku da se to može vidjeti u mnogim mjestima danas. Za primjer je uzela “Orbanovo veličanje etnički čiste Mađarske”.

U knjizi je Albright  trenutnog predsjednika SAD-a, Donalda Trampa, nazvala “najnedemokratičnijim predsjednikom” u modernoj historiji, ali ne i fašistom.

Objasnila je da Trampa smatra “zasigurno anti-demokratičnim”, ali da ga ne smatra fašistom jer nije nasilan.

“Ako on donese odluku o vanrednom stanju na granici zbog imigracije, onda možda promijenim mišljenje”, poručila je Albright.

Fašisti su često kroz historiju koristili “vandredno stanje da bi stvorili strah i konflikt”, rekla je i dodala da je Trampov odnos prema slobodi medija, demokratskim institucijama i nezavisnim sudstvom “ekstremno opasan i anti-demokratski”.

Ali Trump bi tek mogao biti okarakterisan kao fašista kada bi poslao vojsku da potakne nasilje, rekla je.

Kao primjer fašiste je uzela Kim Jong-una u Sjevernoj Koreji, jer on “smješta ljude u radne logore i koristi vojsku da eliminiše svoje političke neprijatelje”. Rekla je da drugi vladari, kao što je Orban, imaju samo “fašističke tendencije.”

Nadalje, Albright je zaključila da postoji neka vrsta “bratstva” među nedemokratičnim vođama, “što se vidi u njihovom laskanju jedan drugom.”

“Vođe demagozi koriste ove razne faktore i upotrebljavaju ih kako bi dublje podjelili ljude. Trebali bi biti zabrinuti zbog toga,” rekla je.

Albright je i ocijenila kako SAD, trenutno, olakšava taj rast fašizma.
“Amerika trenutno nije veoma dobar primjer demokratije, i u tome je problem. Mislim da nismo onaj vođa koji smo bili”.

Ona vidi problem u odnosu između Trumpa i predsjednika Rusije, Vladimira Putina, koji “zna kako koristiti propagandu.”

Putin želi da širi uticaj Rusije, “kao što je to uradio na Bliskom Istoku”, da bi zatim “potkopao naše saveznike kroz militarizaciju u centralnoj i istočnoj Evropi” i uticao na izbore.

Kada Trump priča o napuštanju NATO saveza i dovodi u pitanje da li saveznici SAD-a ispunjavaju svoje obaveze “to je poklon za Putina i udarac za demokratiju svuda.”

Stanje u medijima je zabrinjavajuće, rekla je.
“Potrebne su nam medije koje odbijaju da se odnose prema politici kao da je u pitanju realiti šou, što Trump želi i što ga pojačava”, rekla je.

Građani bi trebali da se politički angažuju ili da podrže svoje sugrađane u tome, dodala je.

“Razgovarajte sa ljudima sa kojima se ne slažete. Moramo da ponovno uspostavimo komunikaciju jedni sa drugima i našu demokratiju, i to podrazumjeva da imamo civilizirane diskusije sa svojim sugrađanima”, poručila je Madeleine Albright.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.