Dan nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici - kojom se, između ostalog, 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici - sa aktivistima, novinarima i istraživačima razgovarali smo o svim refleksijama koje će ovaj historijski događaj imati na dešavanja u Bosni i Hercegovini, regiji, ali i svijetu.
Jedna od sagovornica N1 na ovu temu bila je Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Ona naglašava – upravo su vlasti iz Beograda te koje su dovele do usvajanja Rezolucije. Prema njoj, jučerašnji čin tek je zakašnjela reakcija svijeta na historijski revizionizamm koji je u Srbiji već odavno dio sistemske prakse.
Rezolucija je samo, kaže Biserko, do kraja ogolila suštinu politike Beograda.
Novinar Dragan Bursać potom je naglasio da su, u reviziju prošlosti, u Srbiji i RS uključeni kadrovi iz najrazličitijih struktura – ne samo političkih, nego i ekonomskih, obrazovnih, crkvenih.
“Strašno me plaši i narativ tzv. opozicije u RS i tzv. opozicije u Srbiji po pitanju genocida. Kažu da je ovo Vučićev poraz, što znači da bi njima neusvajanje Rezolucije bila pobjeda. Nemojte zaboraviti i to da se ministar sigurnosti u BiH, Nenad Nešić, ne samo da negira genocid, nego potpuno otvoreno a nekažnjeno sprda sa žrtvama. Nemojte zaboraviti i da oni imaju medije, koji na gotovo minutnom nivou negiraju genocid. Zato Rezolucija nema pravni, koliko ima historijski i kulturološki karakter. Nije posao Rezolucije da hapsi, to je posao Tužilaštva BiH”, poručio je Bursać u programu N1, podsjetivši da su zakonske izmjene koje bi ovo omogućile napravljene prije više od dvije godine.
Poručio je i to da se, zbog svih zloupotreba, mora razjasniti situacija sa onim zemljama koje su pri glasanju bile suzdržane.
“Hajde da razjasnimo stvari o famoznim suzdržanim, jednom za sva vremena. Dakle, većina tih zemalja su, preko svojih govornika, rekle da suštinski podržavaju Rezoluciju o Srebrenici, ali nisu glasali iz svojih razloga koji veze nemaju sa Bosnom i Hercegovinom. Više veze imaju sa zonom interesa Ruske Federacije. Da su bile u prilici – glasale bi za”, rekao je.
Poručio je i da je dodatan problem u cijeloj situaciji to što se umjesto o žrtvama, više govori o Vučiću i ostalim negatorima zločina, ali i “narativu genocidnosti svih Srba, što je potpuna glupost.”
“On je od ovoga napravio Eurosong. Vidjeli ste ih ogrnute zastavama, kako ustaju i krše pravila kuće. I govor Vučića je bio prijeteći prema UN-u, pa je malo sebe predstavljao kao žrtvu, pa Srbiju, bilo je tu svega osim pijateta prema žrtvama. Vidjeli ste bazično odsustvo nečega što se zove ljudski stav prema žrtvama. U kolonama su nešto slavili po Beogradu. Šta? To je misterija za neuropsihijatre”, riječi su Dragana Bursaća.
Doktor historijskih nauka i naučni saradnik za modernu historiju Instituta za historiju na Univerzitetu u Sarajevu, Jasmin Medić, naglašava da nema nade za kraj revizionizma bez sankcionisanja. Napominje i da smo jedini adekvatan primjer za to imali prije mjesec kada je podignuta prva optužnica za negiranje genocida.
Dnevnik u 19: Podignuta prva optužnica za negiranje genocida
Iz razloga što Rezolucija predstavlja moralnu satisfakciju, Medić naglasava da je posebno važno ne zaboraviti koje zemlje su je podržale.
“Historijski je puno značajnije da su države modernog zapada, države u kojima se poštuje demokratija, države u kojima se poštuju ljudska prava su bile za rezoluciju, u odnosu na one u kojima su diktatorski režimi. Puno je bitnije da je jedna Austrija bila za, u odnosu na, recimo, Nikaragvu. Značajnije je to što je skoro cijela EU podržala Rezoluciju. Historija, kada se bude pisalo o ovome, podsjetit će da se usvojila Rezolucija, neće se pisati o glasanju”, naglasio je.
Podsjetimo, Rezolucija je sa 84 glasa “za”, “suzdržanih” je bilo 68, a broj država koje su glasale “protiv” je 19.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!