Dan nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici - kojom se, između ostalog, 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici - sa aktivistima, novinarima i istraživačima razgovarali smo o svim refleksijama koje će ovaj historijski događaj imati na dešavanja u Bosni i Hercegovini, regiji, ali i svijetu.
Jedna od sagovornica N1 na ovu temu bila je Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Ona naglašava - upravo su vlasti iz Beograda te koje su dovele do usvajanja Rezolucije. Prema njoj, jučerašnji čin tek je zakašnjela reakcija svijeta na historijski revizionizamm koji je u Srbiji već odavno dio sistemske prakse.
Rezolucija je samo, kaže Biserko, do kraja ogolila suštinu politike Beograda.
Novinar Dragan Bursać potom je naglasio da su, u reviziju prošlosti, u Srbiji i RS uključeni kadrovi iz najrazličitijih struktura - ne samo političkih, nego i ekonomskih, obrazovnih, crkvenih.
"Strašno me plaši i narativ tzv. opozicije u RS i tzv. opozicije u Srbiji po pitanju genocida. Kažu da je ovo Vučićev poraz, što znači da bi njima neusvajanje Rezolucije bila pobjeda. Nemojte zaboraviti i to da se ministar sigurnosti u BiH, Nenad Nešić, ne samo da negira genocid, nego potpuno otvoreno a nekažnjeno sprda sa žrtvama. Nemojte zaboraviti i da oni imaju medije, koji na gotovo minutnom nivou negiraju genocid. Zato Rezolucija nema pravni, koliko ima historijski i kulturološki karakter. Nije posao Rezolucije da hapsi, to je posao Tužilaštva BiH", poručio je Bursać u programu N1, podsjetivši da su zakonske izmjene koje bi ovo omogućile napravljene prije više od dvije godine.
Poručio je i to da se, zbog svih zloupotreba, mora razjasniti situacija sa onim zemljama koje su pri glasanju bile suzdržane.
"Hajde da razjasnimo stvari o famoznim suzdržanim, jednom za sva vremena. Dakle, većina tih zemalja su, preko svojih govornika, rekle da suštinski podržavaju Rezoluciju o Srebrenici, ali nisu glasali iz svojih razloga koji veze nemaju sa Bosnom i Hercegovinom. Više veze imaju sa zonom interesa Ruske Federacije. Da su bile u prilici - glasale bi za", rekao je.
Poručio je i da je dodatan problem u cijeloj situaciji to što se umjesto o žrtvama, više govori o Vučiću i ostalim negatorima zločina, ali i "narativu genocidnosti svih Srba, što je potpuna glupost."
"On je od ovoga napravio Eurosong. Vidjeli ste ih ogrnute zastavama, kako ustaju i krše pravila kuće. I govor Vučića je bio prijeteći prema UN-u, pa je malo sebe predstavljao kao žrtvu, pa Srbiju, bilo je tu svega osim pijateta prema žrtvama. Vidjeli ste bazično odsustvo nečega što se zove ljudski stav prema žrtvama. U kolonama su nešto slavili po Beogradu. Šta? To je misterija za neuropsihijatre", riječi su Dragana Bursaća.
Doktor historijskih nauka i naučni saradnik za modernu historiju Instituta za historiju na Univerzitetu u Sarajevu, Jasmin Medić, naglašava da nema nade za kraj revizionizma bez sankcionisanja. Napominje i da smo jedini adekvatan primjer za to imali prije mjesec kada je podignuta prva optužnica za negiranje genocida.
https://n1info.ba/video/dnevnik/dnevnik-u-19-podignuta-prva-optuznica-za-negiranje-genocida/
Iz razloga što Rezolucija predstavlja moralnu satisfakciju, Medić naglasava da je posebno važno ne zaboraviti koje zemlje su je podržale.
"Historijski je puno značajnije da su države modernog zapada, države u kojima se poštuje demokratija, države u kojima se poštuju ljudska prava su bile za rezoluciju, u odnosu na one u kojima su diktatorski režimi. Puno je bitnije da je jedna Austrija bila za, u odnosu na, recimo, Nikaragvu. Značajnije je to što je skoro cijela EU podržala Rezoluciju. Historija, kada se bude pisalo o ovome, podsjetit će da se usvojila Rezolucija, neće se pisati o glasanju", naglasio je.
Podsjetimo, Rezolucija je sa 84 glasa "za", "suzdržanih" je bilo 68, a broj država koje su glasale "protiv" je 19.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare