BiH dobila instant plaćanje: Novac će stizati za nekoliko sekundi, finansijski stručnjak objasnio kako će sistem funkionisati - ali i upozorio na izazove

O tome šta instant plaćanje znači za građane i privredu, zašto je važno članstvo u SEPA-i, kakve posljedice može imati siva lista Moneyvala te šta Bosnu i Hercegovinu očekuje kada su u pitanju inflacija i cijene nekretnina, za N1 je govorio bankarski i finansijski stručnjak Dino Osmanbegović.

Instant plaćanje dostupno u pilot-fazi

Osmanbegović je kazao da je riječ o pilot-projektu u koji je zasad uključen manji broj banaka.

„Radi se o ubrzanom plaćanju. Dakle, naša zemlja treba da se uključi u digitalni sistem takozvanog trenutnog plaćanja i to je dobra, pozitivna vijest. Sve što ubrzava i podiže kvalitet platnog prometa i manipulisanja novcem jeste dobrodošlo“, rekao je Osmanbegović.

Naglasio je, međutim, da u ovoj fazi postoje određena ograničenja, prije svega kada je riječ o iznosima i broju korisnika.

„To je za sada za manje iznose, a prednost je u tome što će se, kada sistem instant plaćanja u punom kapacitetu bude uveden u upotrebu, u svako doba dana i noći, sedam dana sedmično i 365 dana godišnje moći izvršiti plaćanje prema inostranstvu. Za sada je riječ o ograničenim iznosima, a imamo i izazove koji su vezani za to što nismo u punom smislu uključeni u SEPA-u, kao i za sivu listu Moneyvala“, naveo je.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je dobila brzinu, ali tek treba osigurati sve druge pretpostavke kako bi sistem dao puni rezultat.

„Popularno govoreći, postigli smo brzinu koju tek treba na autostradi platnog prometa dokazati i pokazati“, kazao je Osmanbegović.

Objasnio je da je trenutno riječ o svojevrsnom testnom puštanju sistema, jer su uključene tri banke, dok bi se ostale trebale postepeno priključivati.

Kao praktičan primjer naveo je mogućnost da građanin izvrši uplatu u bilo kojem trenutku, uključujući noćne sate, vikende i praznike.

„Sjedite navečer u jedan sat, završili ste gledanje utakmice i sjetite se da trebate poslati novac ili izvršiti neko plaćanje. To će se izvršiti instantno, odnosno u roku od nekoliko sekundi“, pojasnio je.

Ipak, dodao je da se nakon pitanja brzine otvara i pitanje cijene takvih transakcija.

„Postigli smo brzinu. Sada je pitanje koliko to košta, a to ima veze sa sistemom SEPA“, rekao je.

Šta je SEPA i zašto je važna

Osmanbegović je SEPA-u uporedio s roamingom, navodeći da bi transakcije u eurima unutar tog sistema trebale imati približno jednake tarife.

„SEPA je sistem u kojem bi sve eurotransakcije, odnosno transakcije nominirane u eurima, trebale imati manje-više istu tarifu. Ono što plaćate domaćoj banci plaćate i inostranoj banci“, objasnio je.

Dodao je da su troškovi međunarodnih bankarskih transfera uobičajeno visoki, posebno kada je riječ o manjim iznosima.

„Kod manjih iznosa relativno je veliko opterećenje provizije, jer se plaćaju naknade i domaćoj i inostranoj banci“, kazao je Osmanbegović.

Tokom razgovora navedeno je da, ukoliko neko iz inostranstva uplati 1.000 eura kompaniji ili građaninu u Bosni i Hercegovini, do primaoca može stići približno 947 eura. Također je navedena procjena da BiH na godišnjem nivou na takvim transakcijama gubi više od 100 miliona eura.

Osmanbegović je rekao da ga sporost reformi ne iznenađuje.

„Nisam iznenađen tromošću jer se potreba za različitim reformama pojavljuje već decenijama. Sjećam se da se početkom dvijehiljaditih govorilo o tome hoćemo li do 2010. godine ući u Evropsku uniju. Sada smo u 2026. godini, a još uvijek nismo ni blizu ulaska“, kazao je.

Ocijenio je da su brojni procesi neizvjesni i da se sporo odvijaju, kako zbog unutrašnjih okolnosti, tako i zbog promjena u Evropskoj uniji i širem okruženju.

Zašto je međunarodni platni promet skup

Osmanbegović je istakao da je međunarodni bankarski platni promet relativno skup iz više razloga.

Kao primjer je naveo transakciju prema Australiji, za koju banka mora imati korespondentsku banku i odgovarajuća sredstva na računu kako bi se plaćanje moglo izvršiti što povoljnije.

„Ne možete rasparčati sredstva na bezbroj banaka zbog bezbroj transakcija. Sama činjenica održavanja te infrastrukture je skupa. S druge strane, današnja digitalna tehnologija omogućava da se mnogo toga odvija brže i jeftinije“, rekao je.

Govoreći o Moneyvalu i FATF-u, Osmanbegović je objasnio da je riječ o sistemu koji strogo kontroliše transakcije i kretanje novčane i druge imovine širom svijeta.

Instant plaćanjem, kako je kazao, BiH je dobila infrastrukturu potrebnu za brzo provođenje transakcija, ali one, zbog dodatnih kontrola, ipak mogu biti zaustavljene.

„Napravimo analogiju s prelaskom granice. Dobili smo infrastrukturu za brzu transakciju, ali ćemo doći na granicu, a onda će nas sistem Evropske unije zaustaviti kako bi izvršio sve potrebne provjere. Kada niste u sistemu brzih prolaza, vaše transakcije mogu biti zaustavljene na neodređeno i neizvjesno vrijeme“, rekao je.

To, prema njegovim riječima, može imati posljedice i za kompanije i za građane.

„Kada plaćate prema inostranstvu, dio vaše reputacije zavisi od toga jesu li sredstva za koja ste danas dali nalog banci zaista stigla primaocu. Možda je riječ o isporuci robe, izmirenju duga ili porodičnoj transakciji, kada neko od rodbine čeka novac“, naveo je.

Ako sredstva budu „zaglavljena“ u sistemu kontrole, u zavisnosti od iznosa, osoba i destinacije, mogu biti privremeno zaustavljena.

„Već tada crv sumnje nagriza vašu reputaciju, ako je riječ o poslovanju, ili vašu odgovornost, ako su u pitanju porodične transakcije“, rekao je Osmanbegović.

Sumirajući stanje, istakao je da BiH ima sistem koji omogućava brzo provođenje transakcija, ali još nije ušla u sistem u kojem bi one bile relativno jeftine.

„To je SEPA, odnosno sistem s 41 zemljom u kojem su transakcije jeftinije ili tarifno izjednačene. A na kraju vas dočeka siva lista Moneyvala“, kazao je.

„Ubrzali smo transakcije, ali smo zapeli u gužvi“

Osmanbegović ne vjeruje da će posljedice sive liste za građane i privredu biti toliko dramatične da će automatski dovesti do velikog broja otkaza i naglog poskupljenja, ali je naglasio da će negativnog utjecaja svakako biti.

Ponovo se poslužio analogijom s putovanjem.

„Ubrzali smo transakcije i više nas na granici ne zaustavlja sistem provjera. Možemo vrlo brzo izaći. Međutim, ono što naši građani svakodnevno doživljavaju tokom ljetnih mjeseci jeste gužva u Konjicu i Jablanici. Krenuli smo na more, odnosno pošli smo izvršiti transakciju, ali smo naišli na gužvu“, rekao je.

Ta „gužva“, objasnio je, predstavlja nedostatak zakonskih rješenja potrebnih za izlazak sa sive liste.

Prema njegovom razumijevanju, ta su rješenja u rukama sve tri grane vlasti – zakonodavne, izvršne i sudske.

Naveo je da, prema informacijama kojima raspolaže, postoje dva pilot-projekta u kojima su Sud u Sarajevu i Sud u Tuzli trebali biti nosioci procesa uspostavljanja registra osoba koje osnivaju firme.

„Jedan od glavnih uslova Moneyvala jeste da imate jasno provjereno ko osniva društva s ograničenom odgovornošću i ko ih registruje na sudu. Meni, kao djelimičnom laiku u tom području, nije jasno koji nivo dodatne kontrole nedostaje, osim lične karte i svih drugih kontrolnih mehanizama koji se redovno primjenjuju prilikom registracije firme“, rekao je.

Drugi problem predstavlja nepostojanje registra oduzete imovine nastale sumnjivim ili kriminalnim radnjama.

„To su stvari koje trebaju zaokružiti sve tri grane vlasti, oba entiteta, Brčko distrikt i država. To je prilično kompleksna materija koja je veoma lako izvodljiva, a veoma teško provodiva“, zaključio je Osmanbegović.

Osmanbegović: Inflacija ne usporava

Govoreći o rastu cijena, Osmanbegović je ocijenio da inflacija ne usporava ni prema službenim pokazateljima, ali ni prema onome što građani svakodnevno vide.

„Ako posjetite prodavnice i zelene pijace i pogledate kretanje cijena različitih proizvoda, vidjet ćete da su cijene u odnosu na prošlu godinu porasle“, rekao je.

Kao relevantne istakao je analize Centralne banke BiH, koje je ocijenio sveobuhvatnim, pouzdanim i kvalitetnim. Ipak, naglasio je da su autori tih analiza veoma oprezni i da ne daju konačne procjene.

„U jednoj od analiza objavljenih u posljednje vrijeme nisu bili u stanju procijeniti stanje za posljednji kvartal ove godine. Makroekonomska situacija i u zemlji i u okruženju takva je da je veoma teško predvidjeti kretanje cijena“, naveo je.

Prema njegovim riječima, trenutno se kombinuju najmanje dva faktora.

Prvi je domaća inflacija, o kojoj je govorio tokom prethodne dvije godine.

„Jednostavno rečeno, radi se o višku novčane potražnje za različitim robama i uslugama. Velika količina novca traži umanjenu količinu roba, usluga i predmeta za kupoprodaju koji su dostupni na tržištu“, pojasnio je.

Drugi faktor predstavlja mogući naftni šok ili „polušok“ povezan s ratom u Zalivu.

„Cijene nafte rastu, pa se onda vještački spuštaju različitim mjerama koje ne pružaju sigurnost i izvjesnost da će pitanje snabdijevanja naftom, a time i stabilizacije cijena, biti trajnije riješeno“, rekao je.

Temeljna inflacija ne pokazuje puni teret građana

Osmanbegović je ukazao i na problem načina na koji se mjeri temeljna inflacija, jer ona ne uključuje cijene hrane i energenata.

„To je prilično iskrivljena slika, posebno za običnog građanina, jer najveći dio troškova šireg stanovništva čine hrana, gorivo i usluge koje u sebi imaju te komponente, poput ugostiteljstva i transporta“, naglasio je.

Kada dođe do inicijalnog rasta cijena hrane ili energenata, dodao je, taj rast se prenosi kroz cijeli lanac.

Osmanbegović je naveo da je u pripremi za razgovor analizirao kretanje FAO indeksa cijena hrane, koji se prati na globalnom nivou.

„On je trenutno iznad nivoa iz prethodne tri godine. Hrana je, generalno, poskupjela na planetarnom nivou. Kako bi ta hrana stigla do nas, potrebno ju je transportovati, a mi nismo veliki proizvođači hrane, nego veliki uvoznici i potrošači. To direktno utječe na cijene na našim pijacama i u prodavnicama“, rekao je.

Prema njegovim riječima, takva kretanja još uvijek ne ulaze u potpunosti u sliku kojom se koriste makroekonomisti i analitičari.

„Centralna banka je u izvještaju s kraja juna prvi put navela da bi inflacija u trećem kvartalu mogla biti oko šest posto. Za posljednji kvartal nisu mogli dati procjenu“, rekao je Osmanbegović.

Izražavajući ličnu procjenu, upozorio je da bi situacija mogla biti ozbiljnija.

„Mislim da je inflacija već prošle godine bila na tom nivou, a da se sada, posebno ako se pogorša situacija u energetici, približavamo dvocifrenoj inflaciji. To je više nego ozbiljna situacija, jer imamo veoma stabilnu i vezanu valutu, uz veliki rast cijena. To je prilično problematična makroekonomska situacija“, ocijenio je.

Moguća globalna recesija i „balon umjetne inteligencije“

Ekonomska situacija je, prema njegovoj ocjeni, veoma negativna, a brojna sredstva i vrijednosti su „napuhani“.

Posebno se osvrnuo na takozvani AI bubble, odnosno balon umjetne inteligencije.

„Ogromna sredstva uložena su u taj segment, a on trenutno i u veoma neposrednoj budućnosti ne donosi adekvatne prinose ili prihode. Ta investiranja trenutno nisu ekonomski racionalna. Ona su u području iracionalnog, iako u njih ulaze i guraju ih najbogatiji i najutjecajniji investitori“, rekao je.

Osmanbegović je podsjetio na dotcom balon s početka dvijehiljaditih godina, kada su velika ulaganja u kompjutere i informatiku završila krizom.

„Vrlo lako se može dogoditi slična, čak mnogo obimnija kriza. Ona bi zatim imala utjecaj i na lokalnom nivou, kao što se događalo 2008. godine. Tada je kriza bila generirana krizom banaka, ali nije presudno šta je njen generator“, kazao je.

Posljedice su, kako je naveo, uglavnom iste.

„Vrijednost nekretnina, imovine, aktive i novca pada. Dolazi do deflacije i krize. Prestaje rast i dolazi do negativnog rasta ili njegovog zaustavljanja, kako na planetarnom, tako i na lokalnom nivou. To onda utječe na sve ostalo“, zaključio je Osmanbegović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad