Filandra: Dva su događaja obilježila 2025. godinu, gore je nego 2024.

Ima li se vlast čime pohvaliti u godini na zmaku i ima li čime opravdati zapravo enormno visoke plate kakve dobijaju oni koji su izabrani da tu vlast sprovode?

Apsolutno nema. Ne bih svjesno da budem nepravedan spram tolikog broja ljudi koji su na različitim razinama vlasti, ali objektivno govoreći ništa se bitno i substancijalno od njih prema nama, kao građanima, nije desilo. Različiti su razlozi za to. Naravno, ljudi na poziciji vlasti uvijek će reklamirati sebe, hvaliti sebe. Sad su u toku pres konferencije, daju se različiti izveštaji od finansijskih do ovih medijskih javnosti, ali objektivno stanje je vrlo limitirajuće. Najedno smo u poziciji status quo i ništa se bitno nije desilo. Različiti su razlozi zašto je to. Mogu se naći različite opravdanja sa različitih strana, ali nama ništa nije bolje. Mi danas živimo znatno lošije nego prije godinu dana.

Je li 2025. godina bila najdramatičnija i najprelomnija za BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kako to ocjenjuje bh. ambasador Zlatko Lagumdžija?

Zavisi, taj sud je interesantan, malo je dan sa osobnog stajališta i osobnog doprinosa. Objektivno, u ovoj godini ako bi nekog od političara ili ličnosti mogao u pozitivnom smislu ja da izdvojim to bi bio gospodin Lagumdžija, koji uradio veliki posao. Mislim da je odgovarajuća osoba na odgovarajućoj poziciji. Opet neki drugi ne misle tako, iz nekih drugih razloga. Teško je reći da li je to prijelomna godina, ona jeste obilježena jednom činjenicom koja je važna, a tiče se detronizacije, neke političke institucionalne detronizacije.

Mislite na Dodika? Da li će nakon presude prestati i njegov uticaj?

Neće prestati njegov uticaj, sigurno neće prestati njegov uticaj, ali neće u prvom vremenu prestati ni ona politika, institucionalistička politika za koju se on zalagao. Drugi važan događaj, ako je to neki plus uslovno rečeno za državu, drugi važan događaj, po mom mišljenju, bila je ova nesreća u Jablanici, koja je zapravo pokazala jednu apsolutnu nekompetentnost, političku i ljudsku neodgovornost nosilaca federalne vlasti spremnih stradanja civilnog stanovništva. I ta nesposobnost, neblagovremenost, nepripremljenost, neažurnost, ta nebriga za obične ljude koji plaćaju poreze, kojeg političari troše, a koja je vrlo znakovita za jedno loše stanje javne uprave i javnih poslova.

Kako komentarišete odnose unutar vladajuće koalicije na državnom nivou?

Ove godine se ta koalicija, koja je bila na neki volšeban način i napravljena, raspala manje više. Zanimljivo je da je na federalnoj razini "Trojka" i HDZ-a sjajno funkcioniše dok na državnoj razini to ne funkcioniše. Mislim da je u ovom izbornom periodu ta državna razina vlasti u suštini zapravo oslabljena u odnosu na neke prethodne periode, a da je ova entitetska razina, iz čisto komercijalnih i financijskih razloga, dobila veću pažnju i veću zapravo prevagu.

Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Eric Nelson kaže u intervjuu za N1 da do suštinskih političkih promjena u zemlji može doći isključivo kroz lokalni kompromis i konsenzus, naglašavajući da Bosni i Hercegovini nije potreban novi dejtonski sporazum, već ustavni okvir usklađen sa standardima Evropske unije. Ima li nade za dogovor političkih strana u BiH ili su svi mostovi porušeni?

Nade ima... Pazite, političare ne treba ozbiljno shvatati na taj način. Taj uvjetnorečeno verbalni nacionalizam, koji čak prelazi u govore mržnje i kolektivne uvrede i stereotipe, on jeste možda prisutniji u posljednjih godinu, dvije dana, u odnosu na neke ranije periode, ali ja to vidim više kao alat političara. Više je to alat političara koji je proizvod njihove nemoći, frustracije i nemogućnosti snalaženja da bilo šta učine. Da bi se nešto bitno desalo, a može se uvijek desiti, mislim da je pretpostavka svega rad na međusobnom povjerenju. Bilo kakva vrsta sporazuma pretpostavlja povjerenje.

Traži li to i promjenu generacija političara?

Pazite, generalno govoreći posljednje tri decenije mi smo u jednom velikom civilizacijskom zaostanku. Naše aktualne politike i poslije tri decenije su zapravo na izvjestan način, ovaj ili onaj, nastavak ratnih politika u bitnim domenama. S druge strane, manje više su isti akteri, još su ratni akteri na političkoj sceni. E sad dolaze naravno do tranzicije. Mi vidimo sad političku tranziciju u smislu liderske tranzicije. Vidimo to prvo je počelo sa entitetom Republika Srpska, ko će doći poslije Dodika, sad postaje priča na dnevnom redu, različiti su kandidati, ali u tom zapravo preslagivanju političke scene i stranačke scene u RS-u vidimo kako će se to manje više odvijati u drugim korpusima. Vidjet ćemo šta će biti za iduće izbore, već sad počinju priče oko mogućih kandidata za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, šta će raditi "Trojka", šta će raditi SDA. Hrvatski sklop je još prilično koherentan i monolitan.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad