Grupa naučnika proteklog ljeta je boravila u Bosni i Hercegovini, u misiji očuvanja izuzetno ugroženog ekosistema. Gornji tok Neretve, za koju kažu da je jedna od rijetkih rijeka u Europi s najvećom bioraznolikosti, suočen je sa prirodnom katastrofom dok se planira izgradnja hidroelektrane Ulog kao i mnoštvo malih hidroelektrana na njenoj pritoci, rijeci Ljuta. Dok lokalne vlasti žale i kažu da je davanje suglasnosti za HE Ulog "možda bilo pogrešno", aktivisti smatraju da je ovo "bitka koju i dalje vrijedi voditi". Stručnjaci za ekologiju, Gabriel Singer i Kurt Pinter, za Guardian su otkrili nevjerovatne rezultate istraživanja nakon svog boravka u dolini Neretve ovog ljeta.

U dnu klanca, u blizini planinskog mjesta Ulog, u Bosni i Hercegovini, prostiru se blistave tirkizne vode rijeke Ljuta, pritoke Neretve. U svom gornjem toku Neretva je jedna od najnetaknutijih europskih rijeka, a čini se da se radi i o primjeru netaknute divljine, piše brotanski Guardian u tekstu naslovljenom ‘To je jedna od posljednjih netaknutih rijeka u Europi. Mogu li je naučnici spasiti od 50 brana?’.

Neretva – među najraznolikijim, najnetaknutijim, ali i najugroženijim u Europi

Smrtonosne nagazne mine zaostale nakon ratnih sukoba u zemlji pokrivaju njene šumovite padine, a divlji psi lutaju stazama. Pregledavajući kartu iz državnog centra za razminiranje, ekolog Gabriel Singer, profesor na Institutu za ekologiju Sveučilišta u Innsbrucku, procjenjuje najsigurniju rutu. Crvene i crne linije koje pokazuju gdje leže mine označavaju obje strane Neretve na mjestu gdje se ulijeva u Ljutu, ostavljajući samo jednu opasno strmu padinu plovnom.

Penjanje preko padina prepunih minama nije tipičan pothvat za većinu ekologa, ali Singer i njegov kolega naučnik Kurt Pinter, koji su završili putovanje u junu, vođeni su misijom: spasiti Neretvu. Rijeka, koja teče 225 km od Dinarskih Alpa do Jadranskog mora, podrška je medvjedima, vukovima, risovima i bezbroj rijetkih vrsta. Svrstava se među najraznolikije i najnetaknutije rijeke u Europi – ali ekolozi kažu da je i među najugroženijim.

Više od 50 brana, uključujući jednu već u izgradnji, planirano je duž njene dužine i pritoka. Ako se dopusti, kažu naučnici, postoji rizik da brane unište plovni put, njegove stanovnike i širi ekosistem. Brane radikalno mijenjaju hidromorfologiju – fizičke značajke – plovnog puta, zamjenjujući turbulentne riječne dijelove mirnim vodenim tijelima. Njihova fragmentacija rijeke može spriječiti migraciju riba i uzrokovati dramatične padove u kretanju sedimenta vitalnog za mrijest ribe. Ti utjecaji obično oštećuju riječne ekosisteme, uzrokujući gubitke ključnih vodenih vrsta i ekoloških funkcija.

Singer i Pinter bili su među 70 naučnika iz 17 zemalja koji su se tokom ljeta spustili u Ulog na ‘Tjedan znanosti na Neretvi’. Stručnjaci za šišmiše, sisavce, kukce i gljive gazili su rijekama i hrabro istraživali podvodne špilje kako bi ovdje zabilježili rijetke vrste, skupljajući uzorke eDNK – genetskog materijala koji organizmi ispuštaju u okoliš – kako bi ispitali njegovu biološku raznolikost.

Dvojica naučnika, uzeli su uzorke u Ljutoj, u nadi da će otkriti dokaze za ono što su im rekli lokalni ribari: da je ova pritoka Neretve mrijestilište nedostižne mekousne pastrve (Salmo obtusirostris), ugrožene vrste koju cijeni mušica bosanskohercegovačkih ribara.

Pinter, slatkovodni ekolog sa Univerziteta prirodnih resursa i bioloških znanosti u Beču, opisuje ovu ribu kao “sveti gral Neretve“. Riječni sistem jedno je od njegovih posljednjih uporišta, kaže on.

“Postoji samo nekoliko balkanskih rijeka u kojima možete pronaći ovu endemsku vrstu. Gotovo je izumrla”, ističe.

Nekoliko kilometara uzvodno od Ljute nalazi se gradilište Ulog, gdje će biti izgrađena hidroelektrana snage 35 megavata, s branom visokom 53 metra. Pristupne ceste prolaze kroz planine, a dolina ispod je već ogoljena, kako bi se napravilo mjesta za akumulacijsko jezero.

“Budući da je hidroelektrana Ulog tako blizu, to bi sigurno utjecalo na rasadničke površine”, kaže Pinter. Kaže da se mekousne pastrve mrijeste u šljunku, ali budući da ustava brane zadržava sediment, vjerovatno će nedostajati šljunka nizvodno – što znači manje mrijestilišta.

“Ako postoji manjak šljunka, to će utjecati na sposobnost pastrve da se razmnožava”, pojašnjava naučnik.

Iz Gornje Neretve Guardian je prikupio niz riječnih uzoraka eDNA, genetskog materijala koji organizmi ispuštaju u okoliš, kako bi ispitao njegovu biološku raznolikost.

Nakon što je analiza eDNK uzoraka završena, Guardian je primio e-mail od Pintera:

“Karen! Habemus mekousna pastrva. Sva tri uzorka pozitivna”. Nada se da će rezultati pomoći zaustaviti osam hidroelektrana planiranih na Ljutoj, a možda čak i zaustaviti elektranu Ulog.

“Želim pokazati građanima BiH da ova vrsta ima važna područja za razmnožavanje, da je to njihovo blago. Hidroenergija je najstariji izvor obnovljive energije, ali ima jedan od najvećih utjecaja na ekosisteme. Trebali bi znati šta će izgubiti”, poručio je Pinter.

Singer smatra da biološka raznolikost i kriza znače da naučnici imaju odgovornost osim objavljivanja naučnih radova.

Izgubili smo 80% naše slatkovodne ekologije tijekom posljednjih četiri ili pet decenija. Ako gradite brane, gubite vodene vrste, ali i krajolik kojim se rijeka hrani, kopneni ekosistem i biološku raznolikost šuma, upozorio je.

“Moramo promijeniti način rada i razgovarati s javnosti i donositeljima političkih odluka”, kaže.

Benjamin Barca, voditelj konzervacije u NatureMetricsu, koji je za Guardian analizirao uzorke eDNA iz Gornje Neretve, pronašao je tragove martina, divokoza, voluharica, puha, srna i žaba. Iako je veličina uzorka bila mala, rezultati su ukazivali na netaknutu rijeku, kaže Barca.

“Usporedite li ih, na primjer, s mjestima u Velikoj Britaniji, jedinstvenije su i raznolikije”, ističe.

Europa ima najopstruiraniji riječni krajolik na svijetu; broj prepreka kao što su brane, ustave i gazovi procjenjuje se na više od 1 milion, prema studiji Europske unije iz 2020. Kumulativno, te su prepreke među glavnim uzrocima smanjenja slatkovodne bioraznolikosti od 80 % i gubitka migratornih ribljih populacija u europskim rijekama od 55 %.

Hidroenergija je činila 37% proizvodnje električne energije u BiH u 2021. Na Balkanu, gdje su rijeke među najnetaknutijim ili “skoro prirodnim” u Europi, prijeti im 3300 već planiranih hidroelektrana. Graditelji brana kažu da one donose zaposlenje i vrijedan prihod u ruralnim regijama gdje ima malo i jednog i drugog. Ulog, nekoć uspješno mjesto od 400 stanovnika, danas ima samo 12 stanovnika.

Glasnogovornik EFT-a, energetske trgovinske i investicijske kompanije koja gradi branu Ulog, rekao je da su procjena utjecaja na okoliš (EIA) i dozvola “definirale odgovarajuće mjere ublažavanja kako bi se uklonio ili minimizirao utjecaj projekta na okoliš”, ali je odbio pružiti pojedinosti o tome kako bi takve mjere funkcionirale.

“Procjenom utjecaja na okoliš i stalnim redovnim praćenjem okoliša proteklih godina nije identificirana mekousna pastrva na području projekta HE Ulog”, rekao je.

Projekt Ulog donio bi zapošljavanje i prihod jednoj od najnerazvijenijih općina u Bosni i Hercegovini, te investiciju od 90 miliona eura, rekao je glasnogovornik. Shema će rezultirati smanjenjem od 87.846 tona CO2 ekvivalentnih emisija godišnje u usporedbi s fosilnim gorivima, rekao je, pomažući u ublažavanju klimatskih kriza.

Gradonačelnik Kalinovika o suglasnosti za HE Ulog: Možda je bilo pogrešno

Radomir Sladoje, gradonačelnik Kalinovika, lokalne općine, priznao je naučnicima okupljenim u Ulogu u junu da su vlasti odobrile branu, ali je rekao da je tom području potrebna kompenzacija koju je osigurala firma za izgradnju brane.

“Možda je bilo pogrešno”, rekao je Guardianu, dodajući da ga je nakon davanja suglasnosti pridobio argument da bi turizam, uključujući rafting i brdski biciklizam u gornjoj Neretvi, mogao donijeti prihod ako se rijeka zaštiti . “Sada ako netko dira gornji dio Neretve, ja ću se buniti”.

Na mjestu u planinama s pogledom na gradilište brane Ulog, dolinu bez drveća, Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Riverwatcha, kaže: “Moglo bi biti prekasno”.

Ali očuvanje netaknutog gornjeg toka i njegovih pritoka i dalje je borba koju vrijedi voditi, kaže on.

Prošle godine zaštitnici okoliša su dobili podršku Komiteta Bernske konvencije. Članovi komiteta preporučili su vlastima Bosne i Hercegovine obustavu izgradnje Uloga i ukidanje hidroelektrana na gornjem dijelu rijeke.

U julu su otkazani ugovori za 15 malih hidroelektrana duž Neretve, pritoke Neretve, u pobjedi koju su donijeli protesti predvođeni lokalnim stanovništvom.

Podaci prikupljeni na ‘Tjednu znanosti na Neretvi’ bit će ključni za pravne bitke planirane protiv Ljute i drugih hidroenergetskih projekata, kaže Eichelmann.

“Ovo nam daje streljivo protiv svih brana, uključujući Ulog. Jednostavno ne možemo dopustiti uništenje jedne od najraznovrsnijih i najljepših rijeka Europe”, dodaje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad