Iran i veze s BiH
Jedan od najuticajnijih iranskih ajatolaha posjetio Sarajevo: Pokušava li Teheran preko BiH otvoriti vrata Evropi?

Visoki iranski vjerski zvaničnik, ajatolah Alireza Arafi, koji je nakon smrti Alija Khameneija bio član privremenog rukovodstva Irana, boravio je u Sarajevu. Iako je povod njegovog dolaska bila vjerska ceremonija, Radio Slobodna Evropa (RSE) analizira i mogući širi politički značaj posjete. Prema procjeni jednog iranskog analitičara, Teheran bi mogao pokušati iskoristiti dugogodišnje veze s Bosnom i Hercegovinom za ublažavanje napetosti u odnosima s evropskim državama.
Arafi je 15. novembra prisustvovao inauguraciji Nedžada Grabusa za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Tokom boravka u Sarajevu, u razgovoru za bh. medije izjavio je da Iran „ne priznaje nikakve crvene linije kada je riječ o samoodbrani“, istovremeno izražavajući želju za produbljivanjem saradnje s Bosnom i Hercegovinom u oblastima kulture, obrazovanja i umjetnosti.
Prema pisanju RSE, Arafi je najviše rangirani iranski zvaničnik za kojeg je poznato da je posjetio Evropu od početka rata Irana sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom u februaru ove godine.
Njegova posjeta uslijedila je nakon izjava pojedinih iranskih političkih zvaničnika o mogućnosti proširenja sukoba na evropske zemlje u kojima se nalaze američke vojne baze.
Može li BiH biti most prema Evropi?
Iranski politički analitičar Ali Afshari, koji živi u Washingtonu, smatra da bi Teheran mogao pokušati iskoristiti posjetu za jačanje odnosa s Bosnom i Hercegovinom.
„Mislim da će Iran iskoristiti ovu priliku za jačanje odnosa s vlastima Bosne i Hercegovine i pokušati iskoristiti njihov uticaj u upravljanju tenzijama između Irana i Evrope“, rekao je Afshari za RSE.
Prema njegovoj procjeni, BiH bi mogla predstavljati svojevrstan most između Teherana i evropskih država, iako upozorava da ideološka opredjeljenja iranskog rukovodstva nisu nužno u skladu sa stavovima bosanskohercegovačkih muslimana.
„Ipak, Bosna i Hercegovina jedna je od najvažnijih zemalja za Iran kada je riječ o održavanju veza s Evropom“, ocijenio je Afshari.
Ko je Alireza Arafi?
Šezdesetsedmogodišnji Arafi jedan je od najuticajnijih predstavnika iranskog vjerskog establišmenta i bio je blizak saradnik pokojnog vrhovnog vođe Alija Khameneija.
Nakon Khameneijeve smrti u zajedničkim američko-izraelskim napadima 28. februara, Arafi je postao jedan od trojice članova Privremenog vijeća rukovodstva Irana, zajedno s predsjednikom Masudom Pezeshkianom i šefom pravosuđa Gholamom Hosseinom Mohsenijem Ejeijem.
Vijeće je privremeno preuzelo ovlasti vrhovnog vođe, sve dok nešto više od sedmicu kasnije za Khameneijevog nasljednika nije izabran njegov sin Mojtaba.
Arafi je također obavljao visoke funkcije u iranskim institucijama, uključujući članstvo u Vijeću čuvara ustava, koje provjerava izborne kandidate i ocjenjuje zakone, te funkciju zamjenika predsjednika Skupštine stručnjaka, tijela nadležnog za izbor vrhovnog vođe.
Od 2008. do 2018. godine rukovodio je Međunarodnim univerzitetom Al-Mustafa u iranskom gradu Qomu, ustanovom koja obrazuje strane šiitske vjerske učenjake i koja, prema vlastitim navodima, djeluje u više od 50 zemalja.
Sjedinjene Američke Države uvele su u decembru 2020. godine sankcije tom univerzitetu, optužujući ga da je njegova međunarodna mreža korištena za regrutovanje obavještajnih izvora i stranih boraca za potrebe snaga Quds, ogranka iranske Revolucionarne garde zaduženog za operacije u inostranstvu.
Prema američkom Ministarstvu finansija, među regrutovanim borcima bili su pripadnici šiitskih formacija koje su podržavale tadašnjeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.
Arafi je rukovodio univerzitetom tokom velikog dijela rata u Siriji, ali ga američko Ministarstvo finansija u obrazloženju sankcija nije lično optužilo za organizovanje regrutovanja.
Dugogodišnje veze s Islamskom zajednicom
Kontakti između Islamske zajednice u BiH, čiji pripadnici tradicionalno slijede sunitski islam, i iranskih šiitskih institucija traju godinama.
Bivši ambasador BiH u Iranu Emir Hadžikadunić podsjetio je da Arafi ima dugogodišnje veze s Islamskom zajednicom, ostvarene kroz ranije posjete i saradnju u oblasti vjerskog obrazovanja.
Za razliku od Afsharija, Hadžikadunić smatra da posjeti ne treba nužno pripisivati šire političke motive.
„Mislim da je ovo isključivo ceremonijalno pitanje. On je odgovarajuća osoba za ovu vrstu saradnje“, izjavio je za RSE.
Još u junu 2015. godine tadašnji reisu-l-ulema Husein Kavazović predvodio je delegaciju iz BiH tokom posjete Iranu, gdje se na Univerzitetu Al-Mustafa sastao s Arafijem.
Kontakti su nastavljeni i narednih godina, uključujući susrete s iranskim vjerskim i diplomatskim predstavnicima.
Nakon ovogodišnjih američkih i izraelskih napada na Iran, Islamska zajednica pozvala je na okončanje rata i povratak diplomatiji. U aprilu je, međutim, saopćila da neće organizovati molitve povodom obilježavanja 40 dana od Khameneijeve smrti.
Iran International je, pozivajući se na iranske medije, izvijestio da se Arafi tokom posjete sastao i s bivšim članovima Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i Šefikom Džaferovićem.
Ipak, nema javno potvrđenih informacija da je tokom njegove posjete pokrenuta bilo kakva diplomatska inicijativa prema evropskim državama.
Zbog toga pitanje je li Arafijev dolazak bio isključivo dio dugogodišnje vjerske saradnje ili je imao i širu političku svrhu zasad ostaje otvoreno.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare