Gotovo svakodnevni masovni protesti, blokade institucija, blokade svih fakulteta širom države, od 1. novembra, odnosno pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, potom batinanja studenata i opozicije od strane plaćenika režima Aleksandra Vučića, istraživanja javnog mnjenja koja se ispostavljaju javnosti pokazuju da rejting predsjednika Srbije ne pada, kao što ni rejting opozicije ne raste

Kako piše Danas, o tom svojevrsnom fenomenu, teško objašnjivom, moglo bi se reći, sagovonici ovog lista imaju različita viđenja.

„Relativna stabilnost u podršci koju imaju i vlast i opozicija, uprkos blokadama i protestima, empirijski može da se dominantno objasni na dva načina. Prvo, blokade i protesti više dovode do homogenizacije u oba bloka, nego što dovode do radikalnih promjena uvjerenja i prelazaka iz jednog u drugi blok. To znači da je blok nezadovoljnih i oni koji su kritični prema vlasti još snažnije uvjeren u svojim stavovima i obratno“, kaže za Danas Bojan Klačar, direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju.

Takav scenarij, kaže dalje, znači još manje razumijevanja i povjerenja nego sada, pa se vjerojatno kao zajednica nalazimo na povijesno niskoj razini nepovjerenja vlasti i oporbe, kao i njihovih pristaša.

„Nedostaje politička artikulacija“

Drugi razlog je što blokade i prosvjedi jesu doveli do snažne homogenizacije sudionika, ali ne i do političke artikulacije koja bi rezultirala osnaženom oporbom ili njihovim većim rejtingom. Da bi se mijenjali odnosi između stranaka, nužno je da se društveni potresi, a to su prosvjedi, politički artikuliraju i registriraju u radu političkih organizacija. Na kraju, važni razlozi za relativnu stabilnost vlasti su još dva indikatora iz istraživanja – povjerenje u predsjednika, koji simbolizira vladajuću koaliciju, i relativno visok postotak građana koji smatraju da se država kreće u dobrom smjeru. To znači da takva percepcija amortizira motivaciju za sudjelovanje u prosvjedima i posredno za poticanje promjena – zaključuje Bojan Klačar.

Naznačimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je radio istraživanje o tome koliko kao predsjednik Srbije ima podršku građanki i građana u ovom trenutku i iznio podatak da je to čak 63 posto.

„U prosincu prošle godine, za vlast je glasalo oko dva milijuna glasača, a za oporbu 1,5 milijuna, kad se zbroje sve oporbene stranke. Sada se postavlja pitanje postoji li neko prelijevanje glasačkog tijela, od prvog studenog do danas. Jasno je da se vlast trudi očuvati dva milijuna birača, inače ne bi bilo ni uhićenja Gorana Vesića ni pokretanja postupaka… Da vlast nije procijenila da se od njih očekuje pokazivanje odgovornosti. Dakle, sve što vlast radi jest da se ti glasači očuvaju u bloku vlasti. Svakodnevno pojavljivanje Vučića u medijima i podrška mladima namijenjena je roditeljima, bakama, djedovima i starijim sugrađanima. On želi njima prenijeti poruku kako brine o djeci i mladima, pa ga nemojte sada napustiti“, kaže za Danas Aleksandar Ivković, istraživač Centra suvremene politike.

Kako dodaje, i narativi o navodnoj ugroženosti države, najave napada takozvanog vanjskog faktora, također su namijenjeni očuvanju glasačkog tijela i homogenizaciji onih koji su prijemčivi za te poruke.

„Kada je riječ o biračkom tijelu oporbe, može se reći da prosvjednici i studenti koji su svakodnevno na ulicama pripadaju onih milijun i pol glasača, odnosno da svakako nisu glasali za vlast ranije, kao što to ne planiraju učiniti ni na sljedećim izborima. Vidimo da se rejting ne mijenjaju previše. S druge strane, ne mora značiti da se ne mijenjaju, samo na osnovu istraživanja koja su dospjela u javnost. Doveo bih u pitanje vjerodostojnost pojedinih istraživanja, s obzirom na to da su imala dosta pogrešaka. Primjerice, istraživanje Faktor plus koje je izašlo prije nekoliko dana – pred izbore 2022. godine davalo je SNS-u 53 posto, pa su na kraju osvojili 43 posto“, podsjeća Aleksandar Ivković.

Ali, ističe dalje, i da pretpostavimo da su u pravu i da su rejting manje-više nepromijenjeni u odnosu na izbore u prosincu 2023. godine, ono što nam u tom istraživanju nedostaje, kaže, jest koliko uopće ima opredijeljenih glasača u tom njihovom uzorku.

„Dakle, kad oni postave pitanje za koga biste glasali na sljedećim izborima i navedu sve stranke, koliko ispitanika zapravo izabere neku stranku, a koliko njih ostane neopredijeljeno. Ako se samo 50 posto ispitanika opredijeli za neku od stranaka, a ostalih 50 posto ostane neopredijeljeno, znali bismo da imamo još barem 20 posto ljudi koji bi se do sljedećih izbora opredijelili za neku opciju, što bi znatno promijenilo ove rejtinge iz istraživanja“, smatra sugovornik Danasa.

Jer, dodaje, izlaznost u Srbiji je realno oko 70 posto i više.

„Sasvim je realno da od ovih dva milijuna glasača vlasti, jedan dio njih sada nije opredijeljen zbog ovih događanja, ali nije izabrao nijednu stranku oporbe na koju bi prebacio svoju podršku. Teško je očekivati da netko tko je glasao za SNS sada glasa za SSP, primjerice, tvrdu oporbu, već im treba netko tko zna kako im se obratiti. To je učinio doktor Milić u Nišu, podsjetimo, pa je prikupio mnogo ‘mekih’ SNS glasača. Ali on se, primjerice, nije ni uključio u ovo istraživanje…“, kaže Ivković.

Također, dodaje, oporba još ne šalje jasne poruke o tome hoće li sudjelovati na izborima i u kojim koalicijama, što otežava ne samo bivšim glasačima SNS-a nego i oporbe, jer ne znaju hoće li oni pozvati na bojkot eventualnih izbora.

„Rejting i medijska blokada“

Prema riječima bivšeg predsjednika Vlade Vojvodine i profesora Pravnog fakulteta u Novom Sadu, jedini razlog zbog kojeg Vučić uspijeva zadržati značajniji rejting je medijska blokada pod kojom je barem trećina građana Srbije koji nemaju pristup slobodnim elektroničkim medijima, a ne informiraju se na internetu.

„Da mediji koji su pod kontrolom režima ne čine svojevrsni propagandističko-mafijaški konzorcij, već da su elementarno objektivni i slobodni – on ne bi imao ni dvoznamenkastu podršku, zbog gotovo svakodnevnih naprednjačkih afera i zločina. Međutim, vlast kojoj samo pet posto građana otkazuje, prema nekim teorijama, je neodrživa. Vučićev režim 50 posto građana više ne želi trpjeti ni pod koju cijenu. Vlast koja je antagonizirala toliki broj ljudi ne može upravljati tako složenim sustavom kao što je država“, zaključuje Bojan Pajtić.