Ko štiti najveće poreske dužnike? Milioni nenaplaćenog PDV-a i hiljade ugroženih radnika

Čak 1300 kompanija nalazi se na listi koju je nedavno objavila Uprava za indirektno oporezivanje. Dugovanja se kreću od nekoliko desetina miliona do 25 hiljada maraka. Neslavnu titulu najvećeg dužnika PDV-a i akciza nosi sarajevsko Kantonalno preduzeće GRAS. Više od 30 miliona maraka.

Jana Kezić, Uprava za indirektno oporezivanje BiH:

"Prema poreskim obveznicima koji ne izmiruju svoje obaveze u zakonskom roku UIO pokreće postupke prinudne naplate i preduzima sve mjere predviđene Zakonom, uključujući naplatu s računa, zaplijenu imovine i druge postupke radi naplate duga. Sve aktivnosti provode se s ciljem zaštite javnih prihoda i osiguranja jednakog postupanja prema svim obveznicima".

Za GRAS-om ne zaostaje mnogo Rudnik Kreka, dug gotovo dostiže 24 miliona maraka. Višegodišnje loše poslovanje na svojim leđima osjete rudari. Država, u ovom slučaju, ima problem sama sa sobom, kaže sindikalista Senad Sejdić.

Senad Sejdić, Sindikat Rudnika Kreka:

"Zamislite da su službenici UIO u zadnjih nekoliko godina izlaskom na teren i kontrolišući poslovanje Rudnika uglja Kreka došli do saznanja da mi dajemo ugalj po transfernim cijenama EP BiH koji ne zadovoljavaju ni proizvodnu cijenu. Mi to u Sindikatu govorimo već 20 godina, mi dajemo ugalj koji ne da nije tržišna cijena pokrivena, nego nije ni proizvodna cijena, ako nas tona košta u datom periodu 90 maraka mi ga dajemo po 60 maraka."

Tako je UIO došla do saznanja da Rudnik Kreka plaća PDV onoliko koliko sami hoće, a ne kako Zakon nalže, pojašnjava Sejdić. Nerijetko, kompanije koje su veliki PDV dužnici imaju dugovanja i prema radnicima u vidu doprinosa, ali i prema dobavljačima. Njihovi računi bivaju blokirani, te na njima nema novca za dalju naplatu, stoga ostaju dugo na listi dužnika, pojašnjava dalje urednik Capitala, Siniša Vukelić.

Siniša Vukelić, glavni urednik Capital.ba:

"Te firme nemaju svoje imovine ili ako postoji banke su već stavile šapu na nju tako što su upisale kao hipoteku. Onda vam ne preostaje ništa drugo nego da se taj dug gomila godinama. Postavlja se opravdano pitanje zašto te javne kompanije, uglavnom su oni najveće neplatiše, zašto UIO nije brže reagovala, da li tu postoji politička zaštita?"

Lakše naplatiti 5 hiljada maraka duga, nego milione. No, Uprava za indirketno oporezivanje iz njima poznatih razloga vrši selekciju gdje se malim kompanijama ne toleriše ni minimalno kašnjenje. A o tome kolika su tek dugovanja radnicima za plaće, te zdravstveno-penziono osiguranje, suvišne su i riječi, kažu radnici. Ključni uzroci, neodgovorna vlast i još neodgovornije uprave.

Senad Sejdić, Sindikat Rudnika Kreka:

"Odgovorno tvrdim da nijednoj vlasti nije palo na pamet da se podrobno pozabavi ovom problematikom. Svi su izdašno crpili sve benefite ovakvog poslovanja a sav teret toga, te komocije po pitanju količine proizvedene energije, izvoza te energije, i svih blagodati koje ova država ima i od nas građana pa preko privrede strpa na leđa rudara."

Siniša Vukelić, glavni urednik Capital.ba:

"Ako govorimo o javnim preduzećima i ako pružate javnu uslugu ili ste bitni za funkcionisanje elektroenergetskog sistema, kao što su rudnici, da vlada da garancije da možete dobiti kredite, jer vjerovatno ste u tolikim dugovima, da ne možete dobiti dobre kredite, a uz kredit s garancijom vlade možete da reprogramirate postojeće obaveze i da pokušate da to preduzeće stavite na noge."

Za rješavanje problema mnogih kompanija, dužnika i gubitaša, nije bilo ni političke volje, a ni stručnosti uprava. Hiljade radnika korišteni su tek kao glasačke baze, a kompanije kao izvor prihoda pojedincima dok traju mandati. Tako je njihova sudbina samo prebacivana u ruke onog sljedećeg, sistemska rješenja do danas su izostala, što bi mogao biti recept za konačnu propast, a najbolje se to danas vidi na primjeru industrije.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad