Nakon Općih izbora u Bosni i Hercegoivni održanih drugog oktobra pristigao je veliki broj krivičnih prijava za izborne prevare. Ko je za njih nadležan i kako su se po ovom pitanju stvari odvijale prethodnih godina?

Ovogodišnji slučajevi, naravno, ne predstavljaju prvi put da političke stranke, nevladine organizacije ili Centralna izborna komisija (CIK) BiH podnose kaznene prijave nadležnim tužiteljstvima zbog izbornih prijevara.

Samo nakon lokalnih izbora, održanih 2020. godine, CIK BiH je podnio prijave protiv 647 članova biračkih odbora širom zemlje.

CIK BiH nema informacije koliko je optužnica podignuto i koliko osoba je osuđeno nakon toga. Ono što znaju je da je jedna prijava, protiv predsjednice biračkog odbora u Foči (Federacija BiH), odbačena, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Presude nakon nagodbi

Tužiteljstvo Brčko distrikta BiH, jedne od tri administrativne jedinice u BiH, nakon lokalnih izbora u novembru 2020. godine podiglo je optužnice protiv 15 osoba, članova biračkih odbora ili kandidata na izborima, po raznim osnovama.

Dvije godine kasnije doneseno je deset pravosnažnih presuda. Posljednje su izrečene u maju 2022. godine.

“Od deset pravosnažno presuđenih, mislim da ih je osam sklopilo sporazume o priznanju krivnje, koje je sud prihvatio i izrekao zatvorske kazne. Dvije osobe su nepravosnažno osuđene, od čega je jednoj određeno ponovljeno suđenje, a tri čekaju suđenje”, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) glavni tužitelj Brčko distrikta BiH, Zekerija Mujkanović.

Jedan od osuđenih je i bivši zastupnik Narodnog demokratskog pokreta (NDP) u Skupštini Brčko distrikta BiH, Radoslav Bogičević.

S bivšim stranačkim kolegom i zastupnikom Nenadom Kojićem, proglašen je krivim za “pokušaj izborne prijevare”.

Njih dvojica su, prema optužnici, uz pomoć drugih osoba nabavljali osobne dokumente sugrađana i prijavljivali ih za glasanje iz inozemstva, s namjerom da glasaju za njih i NDP. Zauzvrat su susjedima obećavali radna mjesta.

“Ja sam to (suđenje) završio, zaboravio i ne želim toga više da se sjećam. Dobio sam četiri mjeseca zatvora. Sporazumno sam to napravio, neću se ni ja žaliti, ni tužilac”, kazao je Bogičević za RSE.

Bivši zastupnik Hrvatske seljačke stranke u Skupštini Brčko distrikta BiH Pejo Mendeš osuđen je na šest mjeseci zatvora za isto krivično djelo.

Osuđeni su i njegovi pomagači Jasmin Ravkić i Mato Gluhaković na četiri, odnosno dva mjeseca zatvora.

“Bilo nekad. Završeno je sve”, kazao je Mendeš za RSE ne želeći govoriti o detaljima.

Trenutno je pred brčanskim sudom u toku suđenje Dragani Ostojić, koja je optužena za “pokušaj izborne prijevare”.

“Proces traje oko godinu dana. Trenutno je na redu vještačenje i iznošenje dokaza odbrane”, kazao je njen advokat Osman Mulahalilović za RSE.

Nakon donošenja presude, ako se tužiteljstvo ili odbrana budu žalili, proces se nastavlja na Apelacijskom sudu Brčko distrikta BiH.

Šta se dešavalo prethodnih godina?

Glasanje na lokalnim izborima u Stocu, na jugu BiH, 2. oktobra 2016. godine prekinuto je nakon što je više osoba upalo na biračka mjesta, fizički napalo članove biračkih odbora, rušilo stolove, otimalo, iznosilo i bacalo glasačke kutije.

Na teren je tad izašla i specijalna policija.

Među njima su i Salmir Kaplan, tadašnji kandidat Stranke demokratske akcije za načelnika te hercegovačke općine, te kandidati Inicijative za Stolac, Demir Mahmutćehajić i Ahmet Ljubović.

Suđenje ovoj trojici počelo je u oktobru 2017. i do danas nije završeno.

Općinski sud u Čapljini je u januaru 2020. donio prvostepenu presudu. Kaplan je osuđen na dvije godine zatvora i plaćanje oko 750 eura novčane kazne.

Mahmutćehajić je osuđen na godinu i četiri mjeseca zatvora i oko 500 eura kazne, a Ljubović na deset mjeseci zatvora i oko 500 eura kazne.

Tužiteljstvo je, pored ostalog, navelo da su optuženi “nanijeli štetu državi, poremetili odnose u lokalnoj zajednici, udruženo rušili izborni proces i uzimali pravdu u svoje ruke”.

Nakon žalbe optuženih, presudu je ukinuo viši, Kantonalni sud u Mostaru u maju 2022. godine, i naredio ponovno suđenje pred Općinskim sudom u Čapljini.

Kaplan trenutno završava četverogodišnji mandat zastupnika u Parlamentu Federacije BiH.

“Danas (18. oktobra) smo trebali imati ročište u prvostepenom postupku pred Općinskim sudom u Čapljini, ali tužilac nije mogao da dođe, pa je odgođeno. Sud će donijeti novu presudu za mjesec ili za godinu, ne znam kad. Ne znam hoće li ponovo saslušavati svjedoke, a bilo ih je oko 40. Pa, kad presudu donese prvostepeni sud, bit će vjerovatno žalbe prema drugostepenom”, kazao je Kaplan za RSE.

Ako bude pravomoćno osuđen, Kaplan najavljuje žalbu Ustavnom sudu BiH i Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Kaplan kaže da je suština žalbe, koje je uvažio Kantonalni sud u Mostaru, bila da su u upravnom postupku, koji je provela Centralna izborna komisija BiH, njih trojica “izbrisani s lista na ponovljenim izborima i kažnjeni novčanim kaznama po oko 2.500 eura”.

U žalbi su naveli da ne mogu za isto djelo odgovarati dva puta – i u upravnom i krivičnom postupku. Izbori u Stocu su ponovljeni u februaru 2017. godine.

“Kantonalni sud u Mostaru je u presudu naložio Općinskom sudu u Čapljini da se i o tome mora izjasniti. A Ustavni sud BiH je više puta poništavao pravosnažne presude u kojima je osoba osuđena u upravnom, a potom u krivičnom postupku. CIK je trebao prekinuti upravni postupak, ali nije to uradio”, kazao je Kaplan za RSE.

Ko je nadležan za izborne prevare?

Centralna izborna komisija BiH je nadležnim tužiteljstvima, zbog brojnih nepravilnosti u izbornom procesu, podnijela 255 prijava nakon lokalnih izbora 2020. godine, prema zvaničnom izvještaju.

Prijavama je obuhvaćeno 647 članova biračkih odbora u Mostaru, Doboju, Srebrenici i Novom Gradu.

Lokalni izbori ponovljeni su 2020. i u Doboju i Sredbrenici zbog brojnih izbornih nepravilnosti.

Okružno javno tužilaštvo u Doboju je dvije godine kasnije, 17. maja 2022. godine, nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv pet osoba “zbog osnovane sumnje da su kao saizvršioci učinili krivično djelo Izborna prevara”.

Na teret im se stavlja da su “licu koje je poznato optuženima” omogućili da glasa za druge osobe.

Za optužnice i suđenja za izborne prijevare i druga krivična djela prije, tokom i nakon lokalnih izbora nadležni su lokalni općinski, okružni i kantonalni sudovi i tužiteljstva.

Za optužnice i suđenja za izborne nepravilnosti prije, tokom i nakon općih izbora nadležni su Sud i Tužiteljstvo BiH.

“Pred Odjelom III Suda BiH, zaključno sa 19. oktobrom 2022. godine, doneseno je ukupno devet presuda za ‘krivično djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina’, odnosno za uskraćivanje biračkog prava, povredu slobode opredjeljenja birača i prijevare pri glasanju”, kazali su za RSE iz Suda BiH.

U 2011. godini donesene su tri presude koje se odnose na “ozbiljne prijetnje, prinudu, podmićivanje ili korištenje teškog ekonomskog stanja birača ili na druge protupravne načine utjecanja na birača” i u 2015. i 2020. godini po tri presude koje se odnose na “glasanje umjesto druge osobe”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad