Krišto: Posljedice kašnjenja budžeta su ogromne, a rješenje za institucije kulture još nema

Krišto: Predsjedništvo dva mjeseca nije uputilo budžet Parlamentu

Krišto je podsjetila da je Vijeće ministara budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2026. godinu usvojilo 21. maja i uputilo ga Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, ali da taj prijedlog do danas nije proslijeđen Parlamentarnoj skupštini BiH.

„Ono što je posebno za mene značajno u ovom trenutku i danas smo raspravljali o tome na sjednici Vijeća ministara jeste da smo podsjetili instituciju Predsjedništva kao ovlaštenog predlagatelja ustavnog i zakonskog kad je u pitanju proračun institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2026. godinu. Radi podsjećanja, mi smo na Vijeću ministara usvojili taj proračun dvadeset prvog petog. Sad će skoro dva mjeseca. Uputili smo ga u Predsjedništvo i do dan danas taj prijedlog od strane Predsjedništva kao ovlaštenog predlagatelja nije otišao prema Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine“, kaže Krišto.

Naglasila je da Predsjedništvo nije dostavilo nikakve korekcije niti formalno obrazložilo zašto budžet nije proslijeđen, osim dopisa Ministarstvu finansija i trezora da budžet nije usvojen.

„Želim vas samo podsjetiti da Predsjedništvo nikakvim aktom ni zaključkom nije na bilo koji način obavijestilo instituciju Vijeća ministara o bilo kakvim eventualnim korekcijama, samo jednim dopisom koji je upućen prema Ministarstvu financija i trezora da ga nisu usvojili i tako. To je po meni malo onako nekako neozbiljno jer znaju da su njihove obveze i zakonske takve da oni, naravno, mogu prijedlog proračuna mijenjati jer su u biti oni ovlašteni predlagatelji“, ističe Krišto.

Dodala je da tehničku pomoć Predsjedništvu u eventualnim korekcijama može pružiti Ministarstvo finansija, ali da takvi zahtjevi do sada nisu stigli.

„Tehničku i svu drugu pomoć stručnu im dužna je pružiti Ministarstvo financija, ali evo, podsjećam još jednom, do ovog momenta to nikad nije bilo nikakvih zahtjeva, intervencija, tako da ovo što smo danas podsjetili još jednom podcrtavam da je jedna ogromna obveza i odgovornost da u ovom trenutku to uradimo radi odgovornosti koje imamo, a radi normalnog funkcioniranja institucija“, kaže Krišto.

“Projekti stoje, sredstva ostaju neutrošena”

Odgovarajući na pitanje Tine Jelin Dizdar o posljedicama dugotrajnog zastoja budžeta, Krišto je rekla da je slična situacija postojala i prošle godine, kada su zbog čekanja budžeta ostala neutrošena značajna sredstva, a brojni projekti nisu realizovani.

„Svjesni smo toga. Napose, recimo, evo, prošle godine smo isto tako imali situaciju koja nas je vezala i uz vijadukt i uz neka druga pitanja, neriješene probleme gdje smo dočekali, a opet napose zbog čekanja prijedloga proračuna u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Jednako se tako događa i ove godine sa proračunom 2026, a svjesni smo da prošle godine nam je ostalo mnogo sredstava neutrošenim jednostavno, a projekti stoje“, kaže Krišto.

Posebno je ukazala na to da kašnjenje budžeta pogađa i prava državnih službenika, s obzirom na ranije izmjene zakona o plaćama i naknadama.

„Mislim da o posljedicama je jako teško govoriti, pogotovo sad. Napose, recimo, imamo situaciju da su mijenjani zakoni o plaćama i naknadama gdje uposlenici, državni službenici imaju pravo na povećanje plaća, da se ne veže to za usvajanje proračuna, a da imamo situaciju da ga još nemamo i da to redovito ne isplaćujemo. Znači, posljedice su ogromne i po funkcioniranju institucija i po prava koja imaju uposleni“, ističe Krišto.

Kaže da Vijeću ministara ne preostaje ništa drugo nego da podsjeća Predsjedništvo na obavezu koju ima.

„Tako da, evo, još jednom ništa drugo nam ne preostaje nego da ih podsjećamo i da odgovornost preuzme svak u okviru svojih nadležnosti i ovlasti kojih ima. U ovom slučaju, sve dok ne usvoji taj proračun Parlamentarna skupština, odgovornost je u ovom trenutku na Predsjedništvu kao ovlaštenom predlagatelju da ga uputi“, kaže Krišto.

Uz to je izrazila nadu da će i Parlament reagovati brzo kada budžet konačno stigne.

„Ja se nadam da će biti razumijevanje i na parlamentarnoj skupštini čim dođe, da će se pojaviti možda i hitne sjednice, jer će svi zastupnici biti zainteresirani da se to uradi, da se ne bi događale i da se ne bi susretali sa ovim posljedicama. Ali evo, na nama je da čekamo i stoga smo danas na Vijeću ministara pokušali još jednom apelirati i podsjetiti njih, nažalost, na ustavnu i zakonsku obvezu koju nisu izvršili“, dodaje Krišto.

Institucije kulture i dalje bez trajnog zakonskog rješenja

Drugo pitanje reporterke N1 odnosilo se na finansiranje institucija kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu i mogućnost da se taj problem riješi kroz transfere, rezerve ili druge privremene mehanizme. Krišto je odgovorila da su ta pitanja i ranije otvarana, ali da bez zakonskog utemeljenja nema trajnog rješenja.

„Kad su u pitanju ove druge institucije, mi smo tu vodili računa o... sami ste također kazali kako, tko su proračunski korisnici i na koji način. Mi ne možemo se, nažalost, tražimo nekakva rješenja. Rješenja se uvijek traže na nekakvoj privremenoj osnovi, ali ta privremena osnova morate doći do određenog konsenzusa ili suglasnosti oko toga kako i na koji način iznaći sredstva, jednako tako i kako osigurati sredstva“, kaže Krišto.

Naglasila je da joj je žao što zakon koji bi uredio status tih institucija još nije donesen.

„Meni je žao što smo došli kad je u pitanju situacija kad su u pitanju institucije od značaja za Bosnu i Hercegovinu kulturne, da se još uvijek do dan danas nije mogao donijeti zakon. Mislim da je prijepor u tome, a kada se to regulira na jedan pravi i pravičan način i da ima se zakon, tada bi postojalo zakonsko utemeljenje, ne bismo pričali o ovome na ovakav način“, ističe Krišto.

Poručila je da sve ostaje na pokušajima privremenog dogovora, ali da kompromis još nije postignut.

„Sve ostaje do toga da ako postoji kompromis oko nečega, ali nažalost, u ovom trenutku još nismo došli do toga. Tako da vam ja unaprijed ne mogu govoriti o nekakvom stavu, nego o želji, odnosno pojedinih politika ili predstavnika institucija, nego jednostavno da činimo sve da u Bosni i Hercegovini doista to uradimo na legislativan način i da mora imati ustavno i zakonsko utemeljenje za rješavanje ovih problema“, kaže Krišto.

Vijeće ministara odobrilo 500.000 KM Mostaru zbog požara na deponiji

Govoreći o odlukama sa sjednice, Krišto je navela da je Vijeće ministara iz tekuće budžetske rezerve odobrilo pomoć Gradu Mostaru za saniranje posljedica požara na deponiji Uborak.

„Danas smo odobrili sredstva u iznosu od petsto tisuća konvertibilnih maraka“, kaže Krišto.

Dva i po miliona KM preusmjerena za most na Tari

Krišto je saopćila i da su neutrošena sredstva ranije planirana za most na Svilaju preusmjerena za izgradnju mosta na rijeci Tari prema Crnoj Gori.

„Također smo donijeli odluku na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine o zapravo realokaciji, odnosno preraspodjeli tih sredstava koja su bila dodijeljena za sanaciju, odnosno izgradnju mosta na Svilaju. Ostala su sredstva negdje od dva, dva i pol miliona konvertibilnih maraka i ta su sredstva danas preusmjerena drugom odlukom za saniranje, odnosno izgradnju puta na izgradnju mosta na rijeci Tari prema Crnoj Gori“, kaže Krišto.

Dodala je da bi ministar uskoro trebao biti u prilici da potpiše sporazum, te da je riječ o projektu od posebnog značaja za prometnu infrastrukturu Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Nove tarifne kvote za uvoz sirovog šećera

Među odlukama sa sjednice je i ponovno otvaranje tarifnih kvota za uvoz sirovog šećera. Krišto je navela da je odobrena kvota od 500.000 tona bez carine.

„Ono što bih rekla jeste da smo također donijeli odluku o ponavljanju zapravo tarifnih kvota za uvoz sirovog šećera. Tu smo donijeli kvotu od petsto tisuća tona šećera, tako da će evo proizvođači po toj tarifnoj oznaci to imamo pravo po Zakonu o vanjskoj trgovini i carini da donosimo dva puta godišnje, moći uvoziti još znači u ovoj godini tu kvotu šećera po nula posto carina, a naravno preostali dio koji se uvozi plaćaju se carine po redovitim tarifama“, kaže Krišto.

O južnoj plinskoj interkonekciji: “Vijeće ministara je završilo svoj posao”

Na pitanje Federalne televizije o projektu južne plinske interkonekcije i nepotpisivanju sporazuma s američkom kompanijom, Krišto je rekla da Vijeće ministara više nema nadležnost u tom dijelu procesa.

„Mi smo prvi sporazum sa Republikom Hrvatskom potpisali. Vijeće ministara je završilo svoj posao. Ja sam vam rekla tada prilikom potpisivanja da slijede drugi sporazumi sa izvođačima radova, sa konkretnom firmom, a to je ovlast i nadležnost Vlade Federacije, odnosno resornog ministarstva“, kaže Krišto.

Dodala je da ni sama nema dodatne informacije o razlozima zastoja.

„E sad možete upitati njih što je to i ja se ponekad pitam. Nemamo nikakvih informacija konkretnih. Ne znamo što je, ali znamo da i taj posao je obiman pa mogu u nekakvom dijelu razumjeti, ali koji su zapravo stvarni problemi o tome ja ne mogu nagađati. Ne želim“, ističe Krišto.

O sudiji za Strasbourg: To nije nadležnost Vijeća ministara

Na pitanje Euronewsa o procesu imenovanja sudije za Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu, Krišto je rekla da Vijeće ministara nema nikakvu nadležnost u tom postupku.

„Mi tu nemamo, zna se kako se to imenuju, nemamo nikakvu nadležnost. To institucija Predsjedništva raspisuje po onim kvotama koliko imamo svojih sudija u Evropskom sudu i to je stvar Vijeća Europe, tako da ja nisam dobila nikakvu službenu informaciju od strane institucije Predsjedništva“, kaže Krišto.

O strancima u institucijama: “Mogu funkcionirati i bez njih”

Na kraju se osvrnula i na pitanje da li su Bosni i Hercegovini potrebni stranci u institucijama poput OHR-a i Ustavnog suda BiH. Krišto je rekla da lično smatra da domaće institucije mogu funkcionisati bez stranaca i da niko nije više zainteresovan za državu od ljudi koji u njoj žive.

„Ja osobno nisam takav tip. Ja smatram da posao koji radimo u ime institucije moramo raditi odgovorno i moramo preuzimati odgovornost za sve politike koje su pred nama sukladno našoj nadležnosti koje imamo. Ja osobno mislim i kad je u pitanju Ured visokog predstavnika i sve druge institucije da mogu funkcionirati i da nema nitko tko je više zainteresiran da radi bolje od onih koji tu žive u toj državi i nose odgovornost za sve njene narode i građane“, kaže Krišto.

Dodala je i da je često uvjerena da u pravosuđu postoji mnogo nerazumijevanja, te da su neke odluke nanijele Bosni i Hercegovini gotovo nepopravljivu štetu.

„Osobno mislim da sam često puta uvjerena kad je u pitanju i pravosuđe, da tu postoji jako puno nerazumijevanja, da tu postoje određene stvari koje su na neki način opterećenja kad je u pitanju Bosna i Hercegovina i dosta puta kroz te odluke su nam nanijeli toliku štetu da je ona gotovo nepopravljiva kroz određene izmjene koje bi mi možda i danas trebali uraditi“, zaključuje Krišto.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad