Evropa izbliza
Lihtenštajn nema aerodrom ni vojsku: Svaki dan u njega na posao dolazi 25.000 ljudi

Lihtenštajn ima 160 kvadratnih kilometara, oko 41.000 stanovnika i nijedan aerodrom, a vojsku je ukinuo prije više od 150 godina. Prema zvaničnoj statistici, u toj zemlji radi više od 43.000 ljudi, a skoro 25.000 njih svakog dana dolazi preko granice iz susjednih zemalja.
Između Švicarske i Austrije, u dolini Rajne, smjestila se kneževina koja se po mnogo čemu razlikuje od ostatka Evrope. Lihtenštajn nema vlastitu valutu, nema aerodrom i nema vojsku, a ipak ima jednu od najjačih ekonomija po glavi stanovnika na svijetu.
Brojke iz zvanične statistike
Prema publikaciji „Liechtenstein in Figures 2026“ koju objavljuje državni ured za statistiku, zemlja ima 160 kvadratnih kilometara i 40.886 stalnih stanovnika, stanje na kraju 2024. Strani državljani čine 35,1 posto stanovništva, najviše je Švicaraca, Austrijanaca, Nijemaca i Italijana.
Od 14.368 stranaca najviše je Švicaraca (3.876), zatim Austrijanaca (2.380), Nijemaca (1.944) i Italijana (1.206). Ostale nacionalnosti, među kojima su i državljani zemalja zapadnog Balkana, statistika ne prikazuje pojedinačno nego zbirno, njih 4.962.
Država ima 11 općina. Glavni grad je Vaduz, a najveća općina je Schaan, s oko 6.300 stanovnika.
Više radnih mjesta nego zaposlenih stanovnika
Najneobičniji podatak tiče se tržišta rada. U Lihtenštajnu je 2024. bilo zaposleno 43.441 osoba, što je više od ukupnog broja stanovnika. To je moguće jer 24.943 ljudi, oko 58 posto svih zaposlenih, svakodnevno dolazi na posao iz susjednih zemalja.
Kad se brojke preračunaju, na svakih 100 stanovnika dolazi oko 106 zaposlenih. Bez ljudi koji ujutro pređu granicu, a navečer se vrate kući, veliki dio fabrika, banaka i usluga ne bi mogao raditi.
Prosječna stopa nezaposlenosti u 2024. iznosila je 1,6 posto. Bruto domaći proizvod 2023. bio je 7,4 milijarde švicarskih franaka, odnosno oko 204.000 franaka po zaposlenom, a ukupan nacionalni dohodak po stanovniku 175.000 franaka. U zemlji posluje 5.582 preduzeća.
Franak od 1924, vojska do 1868.
Lihtenštajn je švicarski franak uveo kao službenu valutu 1924. godine i od tada nema vlastiti novac. Vojsku je ukinuo 1868, prema pregledu historije u istoj zvaničnoj publikaciji.
Zemlja je i jedna od samo dvije na svijetu koje su dvostruko kopnene. To znači da je okružena isključivo državama koje ni same nemaju izlaz na more, pa do obale treba preći bar dvije granice. Druga takva država je Uzbekistan.
Kako se stiže bez aerodroma
Lihtenštajn nema vlastiti aerodrom, pa putnici iz BiH obično lete do Ciriha ili nekog od aerodroma u susjednim zemljama, a ostatak puta prelaze vozom, autobusom ili automobilom. Granice prema Švicarskoj i Austriji nalaze se unutar šengenskog prostora, pa na njima nema redovne pasoške kontrole.
Lihtenštajn je dio Šengena, pa za građane BiH vrijede ista pravila kao za ostale šengenske države. Od 12. oktobra 2025. na vanjskim granicama Šengena radi sistem ulaska i izlaska EES, koji je potpuno zaživio 10. aprila 2026, kad je ukinuto ručno pečatiranje pasoša. Sistem bilježi podatke iz pasoša, datum i mjesto ulaska i izlaska, fotografiju lica i otiske prstiju.
Budući da Lihtenštajn nema vanjsku šengensku granicu, putnici iz BiH registraciju u EES obavljaju na aerodromu ili granici države preko koje ulaze, najčešće Švicarske ili Austrije.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare