Medij koji odolijeva vremenu: "Radio će uvijek postojati i imati vjernu publiku"

Sekulić je karijeru radijskog novinara započeo 80-ih godina kada je otvorena radio stanica u Srebrenici. Kako nam je ispričao, Radio Srebrenica je bila jedna od 57 tadašnjih lokalnih stanica.

"Dobio sam tu svoj prvi angažman kao novinar i na Radio Srebrenica sam radio praktično sve do rata 1992. godine. Usput sam sarađivao i sa Radio Televizijom Sarajevo kao dopisnik. Radio sam teme iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali ne po vlastitom izboru već su tada iz redakcije iz Sarajeva naručivane teme", kazao je Sekulić.

Sekulić karijeru nastavlja na Radio Kameleonu

Dolaskom nemile '92. godine i rata, Sekulić je sa porodicom otišao u Makedoniju gdje je na nekoliko godina pauzirao karijeru radijskog novinara. Tu je, kaže, radio na organizovanju događaja, prije svega koncerata, postavljanju razglasa pa je imao priliku sarađivati sa brojnim poznatim muzičkim imenima.

"Vlatko Stefanovski (virtouz na gitari op.a.) mi je tada bio komšija, a njegov sin je sa mojom djecom išao u obdanište. On je nastupao sa svojim triom, bio je i osnivač popularnog sastava 'Leb i sol', a ono što mi je ostavilo poseban utisak tokom boravka u Makedoniji jeste kada smo ozvučavali Jamesa Browna (američki muzičar op.a.) pred koncert i kada smo tom prilikom na njega stavljali ozvučenje od 40.000 vati, to je bio pravi doživljaj", prisjeća se Sekulić.

Sekulić je s porodicom za vrijeme rata boravio u Makedoniji gdje mu se rodio i sin, a onda je došao kraj rata i vrijeme da se ide dalje. Iako je po mnogo čemu snažna i složna porodica željela da se vrati odmah u Srebrenicu, to nažalost, nije bilo moguće.

"Nismo mogli odmah otići u Srebrenicu pa smo onda živjeli u Tuzli narednih pet godina. U Tuzlu smo došli krajem 1996. i tu smo bili do 2003. godine. Pred kraj 1996. sam odmah upoznao Zlatka Berbića, vlasnika Radio Kameleona koji je tada bio vodeći u Tuzli, ali i u BiH. I on me odmah pozvao da radim tu i bio sam na Radio Kameleonu glavni i odgovorni urednik jedno četiri godine. Nakon toga je Berbić pokrenuo još jednu radio stanicu Sloboda. Razlika je bila u tome što je Kameleon puštao uvijek samo zabavnu, dok je radio Sloboda puštala narodnu muziku. Međutim, ja sam i na radiju Sloboda bio urednik tako da sam u isto vrijeme na oba radija uređivao", pojašnjava Sekulić.

Radeći na Kameleonu ostvaruje saradnju i sa Radijem Slobodna Evropa na kojem se usavršavao te je išao i na jednu vrstu specijalizacije u Prag odakle se vratio sa još dodatnim znanjem koje je mlađim kolegama svesrdno davao.

Put ga je opet odveo u Srebrenicu...

Put ga je sve vrijeme vodio ka radiju Srebrenica kojeg je sa nekoliko ljudi ponovo pokrenuo, međutim, idući ka njemu uspostavio je još jednu saradnju i to sa medijem Deustche Welle čiji je i dan danas dopisnik čak i u penziji.

"Jednog dana došla je šefica svih redakcija Deutsche Wellea i Berbić je predložio mene kao dugogodišnjeg novinara s iskustvom i od tada sam evo punih 28 godina njihov dopisni. Oni više nemaju radio, ali dok su imali radio sam i na tom mediju", dodao je Sekulić.

Nakon toga je došao u Srebrenicu. Želja za ponovnim oživljavanjem lokalnog radija je tu, međutim, postojale su i određene prepreke.

"Nakon rata 1997. gopdine taj radio je pomalo počeo s emitovanjem, međutim, tadašnji visoki predstavnik je zabranio rad radija Srebrenica jer Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) nije davala dozvolu i ukinuli su to emitovanje. Međutim, kada sam došao 2003. godine u proljeće, opozione srpske stranke su mi pisale, i dan danas imam to pismo, da nešto učinim i razbijem medijsku blokadu u Srebrenici kao dugogodišnji novinar. Te su mi riječi tada stvarno puno značile, a kada sam došao bila je tada uspostavljena jedna kritička vlast i načelnik općine je bio Abdurahman Malkić koji je imao sluha za medije. S njim sam počeo lobirati da ponovo pokrenemo radio Srebrenica i pošlo nam je za rukom. Nabavljali smo opremu, a 2005. godine je bila 10. godišnjica od genocida u Srebrenici i za to je bilo malo više medijske pažnje tako da smo od donatora imali jednu emisiju. Ja sam bio u odboru za rad i nauku pa sam na osnovu toga dobijao opremu, a konzul BiH u Slovačkoj nam je donirao kompjutere i tako smo oformili redakciju. Taj radio i danas radi, jedno vrijeme je emitovan na frekvenciji kantonalnog radija u Tuzli, ali je to promijenjeno. Danas Radio Srebrenica emituje na frekvenciji radija Glas Drine i Sapne po dozvoli RAK-a, ali to je sve formalno jer on ima svoj predajnik na našem antenskom stubu. Na tom radiju sam dočekao penziju 2022. godine kao glavni i odgovorni urednik", naveo je Sekulić.

Sekulić piše i u penziji

Iako je u penziji, Sekulić i dalje novinarsko pero ne ispušta. Piše za Deutsche Welle i druge medije, a radio sluša i dalje vjerno.

"Mene je radio privlačio oduvijek jer sam nekako sticajem okolnosti, od djetinjstva, pa kroz mladost često bio na pozornici, na onim, bio sam funkcioner omladinski, pa sam primao štafete, kasnije sam ja postavljao te razglase i onda su me često zbog glasovnih mogućnosti angažovali da vodim te programe. Taj mi se posao dopao, na pozive sam počeo raditi i onda razvio ljubav prema tom mediju", priča nam Sekulić.

Poredeći sa današnjim vremenom, Sekulić ističe da je radio od postanka ljudima bio "prozor u svijet".

"Ljudi tada nisu imali kućni telefon, a ne mobitel. Radio su stalno slušali, okupljali se porodično oko njega i jednostavno razvili tu naviku. Kasnije je došla televizija, međutim, radio se uvijek slušao. Bio je glavni kada je riječ o prenošenju vijesti, a i muzika se uvijek slušala putem njega. Sada je to rjeđe jer slabije spavam, ali prije sam ga znao slušati i po 24 sata, uvijek je negdje stajao prigušen, a ja sam se informisao putem njega i slušao muziku. I dan danas to radim na plaži, u autu i gdje god da sam", kazao je Sekulić.

"Radio će se uvijek slušati"

Danas je radio također slušan i imat će uvijek vjernu publiku, stava je Sekulić. Razlika je u emitovanju jer je razvojem tehnologije, interneta i digitalnih medija on lakše dostupan i jednostavniji za korištenje.

Isto tako je i novinarima rad na radiju sada jednostavniji jer je oprema modernija.

"Neuporedivo je biti novinar na radiju nekada i sada. Ja sam prije na teren išao sa onim magnetofonom kolutašem koji je težio i do 20 kilograma. Zamislite to nositi sve vrijeme i snimati. Kasnije je došao magnetofon kasetaš i svi smo se u redakciji takmičili ko će s njim ići na teren. Sada je to sve jednostavnije imate male diktafone, ali i pametne telefone od kojih svaki ima diktafon i može snimati", dodao je.

Na kraju je Sekulić poručio da će se radio uvijek slušati bez obzira na razvoj brojnih medija.

"On će uvijek imati svoju vjernu publiku i uvijek će postojati. Ja sam radiomanijak, opsjednut sam njim. Dan danas najviše slušam Radio Kameleon, najviše odgovara mojim potrebama, a i vežu me za njega posebne emocije", poručio je Sekulić koji je danas sa suprugom u Srebrenici, a njegovo petero djece živi i radi u drugim gradovima, ali i državama. Osim novinarstvom, Sekulić piše i knjige. Prva njegova knjiga "Kako javlja dopisnik iz Srebrenice" objavljena je 2015., a posljednja je svjetlost dana ugledala 2022. godine pod nazivom "Priče iz Srebrenice". On je prvi novinar koji je u Srebrenicu ušao nakon rata i sva dešavanja iz tog grada je pretakao u tekst, ali i govor budući da je, kako je na početku navedeno, veći dio svoje novinarske karijere proveo na radiju.

Historija radija: Od bežičnih signala do globalnog medija

Razvoj radija kao medija bio je dug i fascinantan proces koji je započeo krajem 19. stoljeća i transformisao način na koji ljudi komuniciraju i primaju informacije. Od prvih eksperimenata s bežičnim prijenosom signala do savremenih digitalnih platformi, radio je ostao jedan od najutjecajnijih medija u historiji.

Uspon radija kao masovnog medija

• 1920-ih – Prve radio-stanice
  Ova decenija označila je početak masovne upotrebe radija. KDKA Pittsburgh (SAD) bila je prva komercijalna radio-stanica koja je 1920. emitovala predsjedničke izbore. U Evropi, BBC je osnovan 1922. godine i postao jedan od najutjecajnijih emitera u svijetu.


• 1930-ih i 1940-ih – Zlatno doba radija
  Tokom ove ere, radio je postao glavni izvor informacija i zabave. Emitovane su vijesti, radio-drame, muzički programi i sportski prenosi. Radio je igrao ključnu ulogu u Drugom svjetskom ratu, služeći kao sredstvo propagande, ali i izvještavanja s ratišta.


• 1938. – Panika zbog "Rata svjetova"
  Orson Welles je priredio jednu od najpoznatijih radio-emisija u historiji. Adaptacija naučnofantastičnog romana "Rat svjetova" bila je toliko uvjerljiva da su mnogi slušatelji povjerovali da je u toku prava invazija Marsovaca.

Nakon Drugog svjetskog rata – Konkurencija televizije i FM revolucija

• 1950-ih – Uspon televizije
  Kako je televizija postala dostupnija, radio je počeo gubiti primat kao glavni izvor vijesti i zabave. Ipak, zadržao je popularnost prilagođavajući se novim formatima, kao što su talk-show emisije i muzički programi.


• 1960-ih – FM radio postaje standard
  Uvođenjem FM (frekventne modulacije), radio je postao kvalitetniji i pogodniji za muzičke emisije. Do tada, većina stanica koristila je AM (amplitudnu modulaciju), koja je imala veći domet, ali lošiji kvalitet zvuka.

Radio u digitalnom dobu

• 1990-ih – Internet i satelitski radio
  Pojava interneta donijela je novu dimenziju radiju. Internet radio-stanice omogućile su globalno emitovanje bez geografskih ograničenja, dok je satelitski radio uveo plaćene premium sadržaje bez reklama.


• 2000-ih – Podcasti i personalizovani radio
  Podcasti su omogućili korisnicima da biraju sadržaj koji žele slušati kad god im odgovara. Servisi poput Spotifyja i Apple Podcasta dodatno su promijenili način konzumacije audiosadržaja.

Danas – Integracija s mobilnim tehnologijama

Savremeni radio je dio pametnih uređaja, aplikacija i glasovnih asistenata. Iako tradicionalne FM i AM stanice i dalje postoje, radio je sada prisutan i u digitalnom formatu, pružajući personalizovan i interaktivan sadržaj.

Zanimljivosti o radiju

• Prvi radio-prijenos: Prvi bežični audio-prenos ostvario je Guglielmo Marconi 1895. godine, čime je postavljen temelj modernom radijskom emitovanju.


• Zlatno doba radija: Između 1920-ih i 1950-ih, radio je bio primarni izvor informacija i zabave, prije nego što je televizija preuzela dominaciju.


• Orson Vels i "Rat svjetova": Čuvena radio-drama iz 1938. godine, inspirisana romanom H.G. Wellsa, izazvala je paniku među slušaocima koji su povjerovali da je u toku prava invazija Marsovaca.


• FM vs. AM: FM (frekventna modulacija) pruža bolji kvalitet zvuka i koristi se za muzičke sadržaje, dok AM (amplitudna modulacija) ima veći domet i uglavnom se koristi za vijesti i talk show emisije.


• Radio u svemiru: NASA koristi radio-talase za komunikaciju s astronautima i svemirskim sondama, a poznati "Zlatni disk" na letjelici Voyager 1 sadrži snimljene zvukove Zemlje, uključujući i pozdrave na više jezika.

Radio nekada i sada

Nekada: Radio je bio prozor u svijet, sredstvo za prenošenje vijesti, muzike i obrazovnih emisija. Ljudi su se okupljali oko ovog medija kako bi slušali izvještaje s ratišta tokom brojnih ratnih sukoba koji su se odvijali, zatim političke govore, ali i sportske prijenose. U zlatnom dobu radija, emisije su bile glavni oblik zabave, sa radio-dramama, humorističnim i muzičkim programima koji su okupljali milione slušalaca.

Danas: Iako su internet i digitalne platforme promijenili način na koji koristimo i shvatamo medijski sadržaj, radio se uspješno prilagodio. Pojavom internet radija, podcasta i streaming servisa, tradicionalne frekvencije su dobile novu digitalnu dimenziju. Samim time, mobilne aplikacije omogućavaju slušanje omiljenih stanica bilo gdje u svijetu, dok su tematski i personalizovani sadržaji postali popularni među mlađim generacijama.

Shodno svemu navedenom, može se reći da uprkos izazovima digitalnog doba, radio ostaje moćan alat za informisanje, zabavu, ali i povezivanje ljudi. I danas, u kriznim situacijama poput prirodnih katastrofa, upravo radio često bude prvi izvor informacija. Njegova pristupačnost i jednostavnost korištenja čine ga neizostavnim dijelom globalnog medijskog prostora.

Svjetski dan radija prilika je da se prisjetimo njegove bogate historije, ali i da sagledamo njegovu budućnost u svijetu koji se neprestano mijenja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje